U cilju pojačane zaštite i bezbjednosti tokom unosa i obrade popisnih podataka, Uprava za statistiku sprovela je dodatne mjere u vidu implementacije softvera DLP (data lost protection) koji će pojačati mjere bezbjednosti od sajber napada, kazali su portalu Dnevno.me iz MONSTAT-a.
Objašnjavaju da je u cilju bezbjednosti podataka koji se prikupljaju popisom definisano i Pravilo za jačanje mjera sigurnosti, bezbjednosti i zaštite podataka popisa stanovništva.
Kako navode, dodatno, povjerljivost i zaštita podataka u popisu definisana je članovima 24, 28 i 29 Zakona o popisu.
Kako objašnjavaju, Uprava za statistiku preuzima popisnu građu od državnih instruktora koji su članovi popisne komisije i obavlja kontrolu i pripremu popisnih obrazaca za unos i obradu, organizuje prevoz i dostavu kompletnog popisnog materijala, najkasnije pet dana od dana završetka faze prikupljanja podataka, obezbjeđuje prostorije za smještaj popisne građe po prijemu iz lokalnih samouprava, kao i uslove za njenu zaštitu, čuvanje, arhiviranje i uništavanje u skladu sa propisima kojima se uređuje postupanje sa arhivskom građom i registarskim materijalom, obavlja unos prikupljenih podataka i obrađuje podatke u skladu sa međunarodnim konceptom stanovništva i objavljuje prve i konačne rezultate popisa.
Navode da su sve te aktivnosti detaljno razrađene kako metodologijom popisivanja, tako i izrađenim internim uputstvima Uprave za statistiku, a sve u cilju kvalitetnog sprovođenja popisa od momenta popisivanja do unosa i obrade podataka.
U tom smislu, a u cilju bezbjednosti podataka koji se prikupljaju popisom, kako objašnjavaju, definisano je i Pravilo za jačanje mjera sigurnosti, bezbjednosti i zaštite podataka popisa stanovništva.
„Navedenim Pravilom se obezbjeđuju organizacione, tehničke i logističke mjere u cilju pojačane zaštite podataka prikupljenih popisom, koje se odnose na slučajnu ili namjernu zloupotrebu (izmjena podataka, brisanje ili nedozvoljeno dijeljenje/prenos podataka). Ono se odnosi na sve učesnike popisa pa i na zaposlene na različitim hijerarhijskim nivoima od faze unosa do faze diseminacije konačnih rezultata popisa“, kazali su iz Monstata.
Čuvanje i bezbjednost podataka, kako navode, definisan je Zakonom o zvaničnoj statistici i sistemu zvanične statistike, kao i internim uputstvima ove institucije.
„Tradicionalni način prikupljanja podataka definisan Zakonom“
U Crnoj Gori će se i ovaj popis raditi tradicionalnim načinom prikupljanja podataka „od kuće do kuće“, a iz Monstata navode da je takav način prikupljanja podataka definisan članom 25. Zakona o popisu.
Objašnjavaju da podatke prikupljaju popisivači neposredno od lica ili člana domaćinstva kojem to lice pripada metodom intervjua, u stanu ili drugoj nastanjenoj prostoriji u kojoj lice živi.
Nisu stvoreni uslovi za registarski popis
U popisu će se koristiti papirni upitnici u koje je popisivač zadužen da upiše tačno onakve odgovore kakve mu je saopštio ispitanik.
„Uprava za statistiku je svoje skromne resurse u prethodnom periodu, tačnije od 2015. usmjerila na razmatranje mogućnosti sprovođenja registarskog popisa, koji se danas sprovodi u većini zemalja EU. Ova aktivnost sprovedena je uz pomoć eksperata, koristeći podršku IPA projekta. S tim u vezi, informisana je Vlada dva puta, 2016. i 2018. Posljednjom informacijom koju je usvojila Vlada definisani su preduslovi za sprovođenje registarskog popisa a to su izmjena odgovarajuće zakonske regulative i izrada Adresnog registra u nadležnosti Uprave za katastar i državnu imovinu. Kada govorimo o zakonskoj regulativi to se odnosilo na izmjenu Zakona o zvaničnoj statistici i sistemu zvanične statistike i Zakona o zaštiti podataka o ličnosti tj. njegovog usklađivanja sa GDPR regulativom“, kazali su iz Monstata.
Kako dalje navode, Zakon o statistici je izmijenjen u avgustu 2019. i to u dijelu obezbjeđenja pristupa podacima iz registara sa identifikatorom, dok Zakon o zaštiti podataka o ličnosti ni dan danas nije procesuiran.
U vezi sa Adresnim registrom za koji je nadležna Uprava za katastar i državnu imovinu, ima pomaka i on je pripremljen za veći dio Crne Gore i biće korišten u ovom popisu u onim djelovima u kojima je završen.
„Kako preduslovi za registarski popis nisu ispunjeni Uprava za statistiku je svjesno krenula u popis sa samo neophodnim metodološkim i organizacionim izmjenama u odnosu na prethodni, jer je prethodni popis koji je imao međunarodni monitoring pozitivno ocijenjen u svim svojim fazama“, navode iz Monstata.
„Crna Gora nije spremna da odgovori na izazove modernog prikupljanja podataka“
Iz Monstata potvrđuju da Crna Gora nije spremna na promjenu metoda prikupljanja podataka.
„Pored nedostataka resursa u Upravi za statistiku, koje bi usmjerila na promjenu metoda prikupljanja podataka sa papirnih na elektronske obrasce, smatramo da Uprava za statistiku a i Crna Gora nije dovoljno zrela da adekvatno odgovori izazovima sa kojima su se srele zemlje koje su koristile lap topove za prikupljanje podataka – hakerskim napadima. Svjedoci smo problema koje su hakerski napadi napravili u sprovođenju popisa u Sjevernoj Makedoniji, a isto tako i tokom prethodne godine i u državoj upravi Crne Gore“, kazali su iz Monstata.
U slučaju da građani uoče bilo kakvu nepravilnost tokom popisivanja mogu je prijaviti kako popisnoj komisiji tako i Upravi za statistiku koja će u slučaju potvrde navedene nepravilnosti dalje procesuirati slučaj shodno Zakonu o popisu.
Ističu da će popisivači biti kontrolisani tokom popisa kako od instruktora, tako i od državnog instruktora koji je predstavnik Uprave za statistiku. Objašnjavaju da popisivači prolaze nekoliko nivoa kontrole koji su detaljno razrađeni Metodologijom.
„U tom kontekstu, a u skladu sa članom 5. Zakona o popisu, nakon terenskog popisivanja sprovodi se i postpopisno istraživanje koje predstavlja mehanizam kontrole prikupljenih podataka“, navode iz Monstata.
Kazne za popisivače od 100 do 500 eura
Kaznene odredbe za popisivače, instruktore i kontrolore definisane su članom 34. Zakona o popisu i to u visini od od 100 do 500 eura.
„Predviđene kazne odnose se na popisivače i ostale učesnike popisa koji na propisan način ne vrši poslove u vezi sa popisom. A način kako popisivači i ostali učesnici obavljaju svoj posao definisan je Metodologijom i Uputstvom za popisivanje koje je propisala Uprava za statistiku, u skladu sa Zakonom o popisu. Popisivači i ostali učesnici popisa prolaze adekvatnu obuku tokom koje ih instruktori obučavaju u vezi sa svim aktivnostima popisa, pa time i načinu prikupljanja podataka bez sugestija kod etničko kulturoloških pitanja“, navode iz Monstata.
Dodatno, Ugovorom koji svaki učesnik popisa potpisuje nakon obuke, definisane su obaveze popisivača, pa samim tim i način postavljanja pitanja.
„U završnoj fazi sve planirane aktivnosti“
Podsjećaju da je Vlada donijela Uredbu o utvrđivanju perioda sprovođenja popisa stanovništva, domaćinstava i stanova i referentnog momenta popisa. S tim u vezi, kako kažu, sve planirane aktivnosti za sprovođenje popisa su u završnoj fazi.
„Uprava za statistiku je iz ugla svojih nadležnosti, a u saradnji sa drugim organima za sprovođenje popisa, sprovela neophodne aktivnosti u cilju blagovremenog i kvalitetnog realizovanja popisnih aktivnosti. Ukoliko bude izazova na ovu temu koje bi implicirale izmjenu Zakona i/ili promjenu perioda sprovođenja popisa, razmatrale bi se dalje aktivnosti u vezi sa realizacijom procesa sprovođenja popisa, a do tada nećemo se baviti nezvaničnim informacijama“, kazali su iz Monstata.
Navode i da suštinskih razlika u pitanjima u odnosu na popis 2011. nema, i najveći broj pitanja je isti što će omogućiti uporedivost sa prethodnim popisima.
„Najveća razlika je u setu pitanja o poljoprivredi koja će se koristiti za identifikaciju domaćinstava koja se bave poljoprivrednom proizvodnjom. Određene razlike su u pitanjima koje se odnose na invaliditet, gdje su dodata pitanja na osnovu zahtjeva nacionalnih korisnika. Takođe, uvedeno je pitanje jezika kojim lice uobičajeno govori. Usvajanjem Zakona o istopolnim partnerstvima stvoreni su uslovi za prikupljanje podataka o ovoj vrsti partnerstava“, saopštili su iz Monstata za Dnevno.
Foto: Pixabay
