„Mladi novinari etički da izvještavaju i budu medijski pismeni“

Studenti novinarstva i mladi novinari treba da se pridržavaju profesionalnih i etičkih standarda izvještavanja, budu medijski pismeni i razumiju medijsku regulativu, kao i da ovladaju novinarskim vještinama za rad u onlajn medijima. To je poručeno na treningu za novinare i studente novinarstva, koji je organizovao Medijski savjet za samoregulaciju (MSS), u okviru projekta„Izgradnja povjerenja u medije u Jugoistočnoj Evropi: Podrška novinarstvu kao javnom dobru”, podržanog od strane UNESCO-a i EU.

Glavni i odgovorni urednik Antene M, Darko Šuković, koji je imao predavanje na temu izvještavanja medija o sudskim postupcima, ukazao je studentima na ključne principe koje novinari moraju poštovati kako bi izbjegli probleme u radu.

„Jedan od najvažnijih je poštovanje pretpostavke nevinosti, odnosno izbegavanje suda kroz medije. Novinari treba da ostave pravosudnim organima da obavljaju svoj posao, ali i da pažljivo prate rad sudstva i tužilaštva, vodeći računa o dostojanstvu ljudi koji su procesuirani“, rekao je Šuković.

Istakao je i da novinari imaju pravo da ukazuju na sumnjive radnje, posebno kada se ugrožavaju prava pritvorenika ili kada se čini da sudski postupci nisu nepristrasni.

Šuković smatra da način na koji se crnogorska javnost i mediji odnose prema hapšenjima nije dobar, navodeći da je neprihvatljivo tretirati privođenje kao dokaz krivice.

„Pretpostavka nevinosti praktično ne postoji, a hapšenja se doživljavaju kao presude. To je neljudski i nemoralan pristup koji stvara stigmu i prljavu kampanju protiv ljudi, čak i kada su na kraju oslobođeni“, ocijenio je Šuković.

Savjetovao je budućim novinarima da biraju medijske kuće koje poštuju profesionalne standarde i da ne pristaju na zloupotrebu.

„Novinari moraju objaviti tačne informacije o sudskim postupcima, ali ne smiju interpretirati te informacije na način koji stvara nove ‘činjenice’. Takav pristup je neljudski i može ih trajno žigosati“, rekao je Šuković.

Saradnica na Fakultetu političkih nauka, Jovana Davidović, polaznike treninga upoznala je sa etikom i profesionalnim izazovima zaposlenih u medijima, ističući da je važno da studenti poznaju osnovne profesionalne i etičke standarde izvještavanja, ali i da ovladaju novinarskim vještinama koje nisu svojstvene samo tradicionalnim medijima, već i online medijima.

„Dakle, važno je da razumiju specifičnosti kreiranja informacija u online prostoru, ali i rizike koje to sa sobom donosi. Danas ne možemo govoriti isključivo o tradicionalnom izvještavanju, iako istraživanja pokazuju da tradicionalni mediji poput televizije uživaju i dalje najveće povjerenje, ali se od novinara i novinarki očekuju mnoge vještine, a samim tim izazovi su izazovi koji iz toga proističu veći“, rekla je Davidović.

Ocijenila je da se ti izazovi mogu prevazići kontiniranim vraćanjem na Etički kodeks i analiziranjem novijih slučajeva Evropskog suda za ljudska prava, kako bi i crnogorska novinarska praksa pratila evropsku.

„Upravo zato su ovi treninzi značajni, jer možemo da odstupimo od nekih formalnih okvira koje imamo na fakultetu i da dobijemo praktične iskustva ljudi koji su u novinarstvu već dugi niz godina, da dobijemo neke lične uvide sa slučajeva u kojima su ti ljudi izvještavali, gdje studenti i studentkinje mogu bliže i bolje da razumiju koji su to sve izazovi sa kojima će se i oni tokom prakse susretati“, navela je Davidović.

Glavni i odgovorni urednik Pobjede, Draško Đuranović, govorio je studentima o medijskim manipulacijama u naslovnim konstrukcijama, ocijenjujući da je danas najveći stepen manipulacije kroz naslovne konstrukcije.

„Istraživanja pokazuju da prosječni pratilac portala,ali i konzumenti printanih i elektronskih medija, uglavnom ne slušaju ili ne odgledaju kompletan sadržaj. Što se tiče printanog novinarstva, tri od deset ljudi koji pročitaju naslovnu konstrukciju stvarno pročitaju tekst, što će reći da su manipulacije naslovnim konstrukcijama najefikasnije“, naveo je Đuranović.

Pojasnio je da tu postoje dva principa.

„Jedan je princip atrakcije, da naslovom na neki način izazovete čitanje teksta, ali istovremeno naslov mora biti informativan. I to je na izgled konflikt. Nažalost u savremenom novinarstvu taj konflikt se rješava pobjedom onoga što se zove atrakcija, koja vrlo često prelazi u senzacionalizam ili u ono što se zovu lažne vijesti, dezinformacije ili klikbait. I sva istraživanja pokazuju da je to najbolji i najefikasni metod manipulacije danas, pogotovo kroz portale“, rekao je Đuranović.

Smatra da je mladim novinarima, ali i čitaocima, potrebna medijska pismenost kako bi se ti izazovi prevazišli i kako bi mogli prepoznati manipulaciju.

„To nije tako teško prepoznati. Problem je što se vrlo često ta manipulacija zaokreće i nekom političkom notom. I onda je mnogo teže prepoznatljiva ta vrsta politizacije koju prati informacija. Te manipulacije se obično rade u dvije svrhe. Jedna je da se ostvari neka politička korist bilo za stranku kojoj mediji pripadaju ili koju propagira ili da se napravi neka ekonomska korist“, naveo je Đuranović.

Kazao je da se manipulacija naslovima dešava globalno, ukazujući na primjer američke predsjedničke kampanje 2016. godine, gdje je manipulacija naslovnim stranicama doživjela rapidan rast i prelila se na društvene mreže putem botova.

Dekanica Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, Aneta Spaić, održala je predavanje na temu „Zaštitni mehanizmi ljudskih prava u Zakonu u medijima“.

Ona se, govoreći o zaštitnim mehanizmima ljudskih prava u Zakonu o medijima, posebno osvrnula na statusna prava koja proističu iz definicije medija i novinara.

„Shodno poziciji komunikatora, određuju se i prava aktera komunikacije. Pa se pravima koja su zajemčena Zakonom o medijima pretpostavljaju samo subjektima koji su uključeni u proizvodnju i širenje medijskog sadržaja namijenjenog neodređenom broju ljudi, ali koji imaju uređivačku kontrolu ili nadzor nad tim sadržajem. Sloboda osnivanja, bez traženja odobrenja, se garantuje medijima od strane države, a nosiocima novinarske aktivnosti novinarima – se određuju prava kao što je pravo na zaštitu novinarskog izvora, novinarska sloboda i autonomija od uredničkog i/ili vlasničkog miješanja, i neodgvornost uvijek kada postupaju shodno principu dužne novinarske pažnje“, navela je Spaić.

Pojasnila je da se Prijedlogom novog Zakona o medijima novinarom podrazumijeva svako fizičko lice koje se bavi prikupljanjem, obradom, oblikovanjem, razvrstavanjem, uređivanjem ili drugom vrstom intervencije na informacijama koje se objavljuju u medijima, a koje novinarsku djelatnost obavlja kao zaposleni ili na drugi način angažovani u mediju ili kod osnivača medija u Crnoj Gori ili inostranstvu ili koje tu djelatnost obavlja kao slobodno zanimanje, navodeći da su tako prethodno zajemčena prava garantovana većem broju lica.

Tokom treninga su, u kontekstu utvrđivanja obima novinarskih prava, analizirani i standardi ustanovljeni ESLJP sa fokusom na analizu predmeta Goodwin v UK, 1996, u odnosu na pitanje utvrđivanja statusa novinara.

Studentkinja smjera Medijske studije i novinarstvo sa Fakulteta političkih nauka, Amanda Ujkić, kazala je da joj je tokom treninga posebno bilo intesantno što je mogla sagledati vezu između novinarstva i PR-a.

„Razumijevanje njihove povezanosti otvorilo je nove perspektive i uvid u njihovu međusobnu dinamiku. Takođe, imali smo priliku da se upoznamo sa novim zakonodavnim promjenama i relevantnim temama iz svijeta medija“, rekla je Ujkić.

foto: PR Centar

Prijava
Obavijesti o
0 komentara
Umetnuti fidbek
Vidi sve komentare
NIKŠIĆ PROGNOZA