Ogorčeni što nijedan njihov pokušaj da se riješi problem sa kojim se suočavaju poslednjih nekoliko godina nije naišao na razumijevanje nadležnih institucija, mještani Radulića su se samoorganizovali da, kako su naglasili, brane pravo na život na vjekovnim ognjištima.
Miško Radović u ime mještana navodi da su održali skup i sa njega poručili da će sve da urade kako bi se spriječilo izvođenje radova na Hajdarpašinoj džamiji u njihovom selu.
– Bilo je više pokušaja dolaska u selo nepoznatih ljud iz Novog Pazara,Tutina, Rožaja, a koji imaju namjeru da u selu podignu regionalni Islamski centar. Kao i prije mjesec i po tako i prije nekoliko dana smo se samoorganizovali da spriječimo te naume. Inače, više od tri decenije pokušavaju da u selu, u kome nema nijednog stanovnika islamske vjeroispovijesti, obnove džamiju. I sad su učestali dolasci. Iako su operativna saznanja policije ukazivala na visok rizik sukoba ukoliko islamisti dođu u selo, ipak im je nedavno dozvoljeno okupljanje i samo su prisustvo velikog broja pripadnika MUP-a i naš tolerantan odnos spriječili da dođe do eskalacije sukoba – kaže Radović, prenoseći zaključke sa prije nekoliko dana održanog sastanka, sa kojeg će već danas prvog radnog dana u sedmici na adrese nadležnih ustanova i institucija uputiti svoje zahtjeve.
Radović navodi da je jednodušan zahtjev mještana Radulića kako ranije tako i sada da se ništa na ovom objektu ne može raditi dok ovlašćene institucije ne urade detaljna arheološka istraživanja.
foto: Privatna arhiva
– Zato tražimo od Ministarstva kulture i Uprave za zaštitu kulturnih dobara da sprovedu detaljna istraživanja i kažu šta sve ima na ovom objektu. Mi smatramo, a što je vidljivo i golim okom da se tu nalaze i pravoslavna groblja i nećemo dozvoliti da se ona oskrnave. Ima velik broj porušenih pravoslavnih grobova, a još 2008. godine buldožer je na naše iznenađenje oskrnavio 22 naša groba.
Radović pojašnjava da treba izvršiti detaljna arheološka istraživanja kako bi se utvrdilo da na ovom mjestu postoje ostaci crkve jer je, kako kaže, džamija izgrađena na temeljima srušene Crkve Svetog Đorđa.
– To crkvište je oduvijek bilo vlasništvo sela Radulići, ali je ono na volšeban način u bjelopoljskom katastru upisano u vlasništvo Islamske zajednice. Od tada i počinju naše muke – kaže Radović, dodajući da su organizovali sastanak sa predstavnicima IZ da im se odobri uređenje prostora unutar džamije, odnosno da se pokosi taj prostor.
– Dogovor nije ispoštovan i tu su se odjednom pojavili nama nepoznati ljudi koji su došli sa krampovima i lopatama i kazali da će sve da očiste i tu vrše obred. Nijesmo im to dozvolili, ali su nakon dolaska policije ušli i pokosili što su mislili. Mi smo se na sastanku dogovorili da se ovom objektu niko ne smije primaći dok se ne izvrši detaljno arheološko istraživanje. Zato smo uveli i straže i o svemu danas obavještavamo nadležne organe, ali i strane ambasade. Dogovorili smo se da po cijenu života branimo ono što je naše, branimo grobove naših predaka. Ovdje u Radulićima ima 70 domaćinstava i svi smo jednodušni da ako ovo dozvolimo, treba da tražimo da nam daju azil u nekoj stranoj državi da se iselimo – kaže mještanin Mihailo Radović.
Mještani Radulića tvrde da je džamija izgrađena na mjestu nekadašnje crkve i pravoslavnog groblja i da po cijenu života neće dozvoliti njenu izgradnju.
S druge strane, iz Medžlisda Islamske zajednice Bijelo Polje je saopšteno da im je Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora Opštine Bijelo Polje izdao urbanističko-tehničke uslove za rekonstrukciju Hajdar-pašine džamije u Radulićima.
Dobili urbanističko tehničke uslove za gradnju
Iz Medžlisa navode da su nakon više od decenije truda Islamske zajednice u Crnoj Gori, Medžlisa Islamske zajednice Bijelo Polje, stečeni uslovi da se jedan ovakav vakuf od posebnog kulturno-istorijskog značaja vrati u prvobitni oblik.
Navode i to da je Opština Bijelo Polje prepoznala važnost jednog ovakvog kulturnog blaga te im je ovoga puta izdala pomenute uslove.
– Dovoljno je reći da je ovo uspjeh prijašnjih kao i sadašnjih članova i aktivista Islamske zajednice, te nas to obavezuje da kažemo da se radi o uspjehu Islamske zajednice u Crnoj Gori – dakle svih nas – bez izdvajanja ičijeg imena. Ne umanjujući doprinos bilo koga u ovome, smatramo da se ovo pitanje ne treba politizovati niti se koristiti u svrhu političke promocije.
Iz Opštinskog odbora Bošnjačke stranke ističu da su se izdavanjem urbanističko-tehničkih uslova stekli uslovi da se rekonstruiše – obnovi ova velelepna džamija iz 17. vijeka koja je veoma važan dio sakralne kulturno istorijske baštine Bošnjaka u Crnoj Gori i ima značajnu ulogu u očuvanju kulturnog i vjerskog identiteta Bošnjaka u Crnoj Gori, ali i predstavlja i kulturnoistorijski biser države Crne Gore.
naslovna foto: Dan
