Izvršni direktor Ekološkog društva “Breznica” Milorad Mitrović kazao je da je aktuelna vlast u Pljevljima nastavila dugogodišnju praksu svojih prethodnika da siječe drvorede u samom jezgru grada.
Poznati pljevaljski ekolog kaže da je zbog rekonstrukcije Ulice Velimira Jakića posječeni drvored kestena i lipe.
“Nakon pustošenja i totalne sječe decenijama starog drveća oko nekadašnjeg Doma kulture, zatim Trga 13. jul, Ulice kralja Petra, ulica Boška Buhe i Voja Đenisijevića, i brojnih drugih na red su došli kesteni i lipe u Ulici Velimira Jakića”, kazao je Mitrović.
Rekonstrukcija Ulice Velimira Jakića, koja obuhvata i izgradnju kružnog toka kod autobuske stanice, počela je početkom aprila, a planirana je da se završi u novembru.
Vrijednost radova je 935.000 eura, a izvođač je firma “Intermost”.
Neshvatljivo je, ističe Mitrović, da se u “najzagađenijem gradu na svijetu” ovako krče i sijeku drvoredi.
“Ove drvorede ni okupatori u Drugom svjetskom ratu nisu dirali i nisu ih sjekli, već su ih čuvali i sadili nove. Brojni građani nas svakodnevno pozivaju i traže da reagujemo i zaustavimo moderne varvare u svojim štetočinskim pohodima. Međutim, mi nismo donosioci odluka i uvijek smo bili u nemilosti svake dosadašnje vlasti i nemamo ni način ni mogućnost da zaustavimo pustošenje i sječu gradskih drvoreda”, rekao je Mitrović.
Nepoznanica je, ističe Mitrović, gdje završavaju posječena stable.
“Da li ima iko u gradu ko može objasniti modernim varvarima značaj drveća u urbanim sredinama, konkretno u Pljevljima i ubijediti ih da prestanu sa ovakvim napretkom i progresom pravljenja trotoara, proširivanjem ulica, uništavajući drveće i zelene površine kojih je svakim danom sve manje”, tvrdi Mitrović.
Pejzažni arhitekta Olgica Otašević nedavno je optužila preduzeće “Čistoća” da su posjekli za četiri mjeseca oko 200 stabala na gradskom području, čime je napravljena velika materijalna i nematerijalna šteta ovoj sredini.
Navela je da je dio stabala posječen po zahtjevu građana, a dio po slobodnoj procjeni, te da nijesu ispoštovali potrebne procedure.
Šteta koja se sječom pričini, istakla je Otašević je i materijalna i nematerijalna i nije samo vrijednost drvne građe, već i vrednost drveća za životnu sredinu, za eko-sistem i kvalitet života ljudi.
“Ta vrijednost se uvećava godinama starosti drveća, ali i godinama koliko bi drveće živjelo da nije posječeno, šteta se uvećava i stepenom zagađenosti vazduha, kao i mjestom na kome se drveće nalazilo. Što je drvo starije, dugovječnije, a vazduh u njegovom okruženju zagađeniji, to je vrijednost posječenog drveća veća. Prema Uneskovim podacima zrelo drvo može da apsorbuje 150 kilograma ugljen dioksida godišnje čime ublažava posljedice klimatskih promjena, ali i pročišćava vazduh. Osim ovog gasa, stabla redukuju i ostale štetne materije iz vazduha poput ugljen monoksida, azotnih oksida, ali i drugih jedinjenja, kao što su čestice prašine i još mnogo toga korisnog”, rekla je Otašević.
Iz “Čistoće” su odgovorili da rade sječu po nalozima Sekretarijata za komunalno-stambene poslove iz kojeg tvrde da se sječa radi u skladu sa Programom rada i Programom održavanja gradskih javnih površina.
Foto: Privatna arhiva
