Članovi skupštinskog Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje održali su danas konsultativno saslušanje na temu „Rizik, uzroci i posljedice vršnjačkog nasilja u Crnoj Gori“. Sjednici odbora pored poslanika, prisustvovali su predstavnici brojnih državnih institucija, a tokom skoro četvoročasovne rasprave saglasni su da je potrebno preduzeti zajedničke korake u cilju rješavanja problema vršnjačkog nasilja.
Na odboru su istakli i potrebu uspostavljanja saradnje između roditelja i škola, potrebu većeg broja psihologa i psihijatara, potom promocije mentalog zdravlja, kao i adekvatan kolektivni odgovor na taj problem,počev od izmjene i dopune, a potom i inicianja primjene određenih zakonskih rješenja.
Sjednicu Odbora mogli ste da pratite uživo na našem portalu:
Pavićević: Raskošna violentnost dio našeg folklora
Srđan Pavićević, predsjendik Odbora, smatra da je „raskošna violentnost dio našeg folklora“.
„Ništa nije od juče i ništa nije slučajno. Prije 30 godina ovdje smo vodili rat za mir. Promovisali pljačku zarad ličnog bogatstva. Ovo što se sad dešava odmotavanje je klupka u kome je zavladao polusvijet, izoačenost standarda“, kazao je.
Navodi da je ulica dala „katastrofalnu boju“ vrijednostima.
„Porodica je ostala hladna, u panici i sa stalnom bojazni kako će da preživi. I djeca su, jer nije bilo vremena, počela da nam bježe ispod radara. Ljubav se ne kupuje novcem, laptopom, novim patikama već drugim načinima kje smo zaboravili zahvaljujući kvalitetu koje je oblikovala ulica“; dodao je.
Školstvo je, kaže, destruirano do nivoa nakaznosti.
Hot: Mediji ne promovišu dovoljno mentalno zdravlje
Psihološkinja Melisa Hot kaže da mediji ne promovišu dovoljno mentalno zdravlje.
„Nije da ih u potpunosti nemamo, ali nijesu na adekvatan način kapacitti iskorišćeni“; dodala je.
Potrebno je, kaže, rasporediti resurse i promovisati ono što imaju.
Paunović: Od djece pravimo lake mete za kamataše, zelenaše, narko dilere
Milosava Paunović iz SNP samtra da država mora odmah da spriječi prodavce, trgovine, trgovinske lance da prodaju alkohol i cigarete maloljetnicima.
„Da nema uplaćivanja tiketa od strane maloljetnog lica. To su upravo faktori koji dovode do nasilja, jer imaju izmijenjenu svijest prilikom činjenja krivičnog djela. Inspekcija podhitno da preduzme nešto. Od djece pravimo lake mete za kamataše, zelenaše, narko dilere“, poručuje poslanica SNP.
Vujović: Makar jednom godišnje skrining mentalnog zdravlja
Tamara Vujović (Demokrate) kaže da treba uvesti makar jednom godišnje skrining mentalnog zdravlja.
„I onda imamo već targetiran potencijalni ‘ekspres lonac’ – dijete sa kojim ćemo raditi i koje ćemo izvesti, nadam se, na pravi put“; kaže Vujović.
Traži i da se profesorima „odriješe ruke“.
„Da to ne bude izmicanje stolice kao u Trsteniku. Da se i profesoru vrate prava, d ai on može da uradi nešto, naravno bez kažnjavanja“, dodala je.
Po sadašnjem zakonu ne mogu,navodi, ukinuti Pink i „Zadrugu“, ali ako izmijene zakon moglo bi kodirati određene programe.
Što se tiče izvještavanja, navodi da imamo lešinarsko izvještavanje koje se kosi sa svim pravilima izvještavanjem u tragediji.
„To je odgovornost medija koja se rješavajua medijskom strategijom koje nema. Ništa manje važan nije ni sajber kriminal. Mi smo kao država bili pod sajber napadima, do te mjere je naš sistem ranjiv“, dodaje.
Mihailović: Važna podrška psihologa i pedagoga u školama
Kristina Mihailović iz Udruženja „Roditelji“ ukazuje na važnost podrške psihologa i pedagoga u školama.
„Prije nekoliko dana u jednoj OŠ nakon incidenta, 35 djece je tražilo podršku psihosocijalne službe. Međutim, kako je veliki broj učenika, mali zaposlenih nijesu mogli da dobiju pomoć“, poručuje Mihailović.
Milanović: Banalizovanje samog događaja stvara od krivca žrtvu
Rukovodilac podgoričkog ODT Duško Milanović kaže da mjera društveno – korisnog rada kod nas postoji.
„Meni je interesantniji taj slučaj pruta. Na ovaj način banalizovanje samog događaja stvara od krivca žrtvu. Ne mogu govoriti o detaljima slučaja…“, kazao je.
Vujović: U CG lakše dobiti dozvolu za oružje, no dozvolu za upravljanje motornim vozilom
Crnogorski zakon o oružju je jako liberalan, smatra Snezana Vujović, viša policijska inspektorka za suzbijanje nasilja u porodici.
„U CG lakše dobiti dozvolu za oružje, no dozvolu za upravljanje motornim vozilom. Ljekarski pregledi su radi formalnosti i treba voditi računa kako to regulisati to novim zakonom“, kazala je.
Krgović: Često nije problem u strategijama već u primjeni
Direktor Centra za autizam, razvojne smetnje i dječju psihijatriju Ivan Krgović kaže da možemo doći zu situaciju da previše „psihijatrijzujemo“ problem.
„I da tako nasilnik može da bude smješten u psihijatrijsku ustanovu gdje i žrtva. A smatram da psihijatar može više žrtvi da pomogne“, kazao je.
Navodi i da imamo djecu da „kašnjenjem u razvoju“.
„Ta djeca ili nemaju nikakvu, ili imaju vrlo malu odgovornost. Vi imate zloupotrebu činjenice da su neodgovorni, pa ih iskorišćavaju za vršenje krivičnih djela“; kazao je.
Navodi da često nije problem u strategijama već u primjeni.
Vujović: Posljedice nas primoravaju na brzu akciju
Tamara Vujović iz Demokrata kaže da prije 10 – 15 godina nijesmo imali sajber buling ni u zakonu ni u praksi, kao ni osvetničku pornografiju.
„Strategije moraju da nas učine anticipativnim. Da predviđamo kakva nas djela još mogu sačekati“, kazala je.
Nas, kaže, posljedice primoravaju na brzu akciju.
Osvrnula se i na tragediju u Beogradu.
„Porodica nije klasifikovala i primijetila izolaciju svog djeteta. Prebacivali su ga iz razreda u razred. Ne rade sa nasilnikom no prebacuju žrtvu“, dodala je.
Pita kome da se roditelji obrate kad vide da sa djetetom nešto nije u redu.
Paunović: Kolektivna odgovornost po mom mišljenju nije prihvatljiva
Milosava Paunović iz SNP kaže da je nekoliko puta iznosila mišljenje o stanju maloljetničke delinkvencije.
„Imala sam prilike da se sretnem sa brojnim postupcima sa maloljetnicima. Nikako ne prihvatam tu kolektivnu odgovornost. Koje dijete interesuje politika i skupština. Kolektivna odgovornost po mom mišljenju nije prihvatljiva. Ima društvenih, ekonomskih faktora i posljedica rata ali negdje se moramo držati idividualne odgovornosti“, kazala je.
Navodi da maloljetnici vrlo rano počnu da vrše prvo neka lakša krivična djela, te potom postaju i povratnici.
„Kada dođe do izricanja kazne maloljetničkog zatvora, znači da je on izrastao u ozbiljnog kriminalca. Ne znam kakvo je sad stanje, ali mi do skoro nijesmo imali malojetnički zatvor. Uputimo maloljetnike sa punoljentim kriminalcima, i on izađe otud još gori“, poručila je Paunović.
Pita ko je našim majkama pravio strategije o vaspitanju.
„Jer mi se čini da naše generacije nijesu ispale baš loše“, kazala je.
Dobričanin: Problem zahtijeva koordinaciju na državnom nivou
Vladimir Dobričanin iz Ujedinjene Crne Gore smatra da vrlo ohrabruje što su svi na Odboru imali izvanredna izlaganja, prepoznali probleme i preduzeli aktivnosti…
„Mislim da jedan ovakav problem zahtijeva koordinaciju na državnom nivou koja će prerasti u ozbiljnu strategiju“; kazao je.
Ima, kaže, vrlo čudan osjećaj od 10. maja kada su roditeji, citira, „privedeni zato što su putom tukli dijete koje nije htjelo da uradi domaći“:
„Pa naši roditelji ne bi izlazili iz zatvora. Ako je to tako onda smo na pogrešom putu. Treba razgraničiti šta je vaspitanje a šta porodično nasilje. Ja obožavam skandinavske programe, ali ne možemo da slijepo prepsujemo programe i to da primjenjujemo na našoj djeci“, kazao je.
Dodaje da nam djecu vaspitavaju mobilni telefoni, društvene mreže, rijalitiji, televizija…
Strategija, poručuje, ne može da se piše od izbora do izbora već na duži period.
„Sve institucije moraju da učestvuju u strategiji, pod jednom koordinacijom. U situaciji gdje je prijetnja ozbiljna, koordinator mora da bude predsjendik Vlade. I to je moj zaključak. To znači da je država, da je vlast i cijelo društvo odgovorno za vaspitavanje naše djece“, dodao je.
Psiholozi, pedagozi i socijalni radnici su, smatra on, kadar koji je zapostavljen,
„Institucije treba da se pozabave time koliko je naš kadar plaćen, i čime se bave. Ovo je vanredna okolnost i mora da se djeluje kao u vanrednim situacijama“; dodao je.
Minić: Svi smo kolektivno odgovorni za ovo stanje
Valentina Minić, poslanica Demokratske Crne Gore, smatra da naši ljudi i te kako imaju empatiju.
„Moguće da su ova istraživanja pogrešno interpretirana. Što se tiče nasilja, u odnosu na ta istraživanja, cifre govore da smo po stopi nasilja ispod prosjeka u odnosu na zemlje regiona i svijeta“, dodala je.
Istraživanje je, kaže, pokazalo i da građani percipiraju 10 ključnih krivaca za nasilje i to – roditelje, medije, društveno – politički konktekst…
„Vidimo da nema pojedinačne krivice, već smo svi kolektivno odgovorni za ovo stanje. Zato kolektivno moramo i da djelujemo“; navela je.
Pavićević: Baziranjem na percepciji potencirate nasilje
Naša djeca imaju 2.000 događaja dnevno. U brzini protoka informaciji bazirano je sve na percepciji, kazao je Srđan Pavićević, predsjednik Odbora.
„Baziranjem na percepciji potencirate nasilje. Mozak u tom trenu se brani, ide u regresiju. Sa ovolikom količinom nasilja, prag empatije se spustio“, dodao je.
Lalošević: Skoro 80 odsto mladih smatra da ne posjeduje empatiju prema kolegama
Vasilije Lalošević, ministar sporta i mladih u tehničkom mandatu, kaže da se mora napraviti hitno nacionalna strategija o zaštiti protiv vršnjačkog nasilja i da se mora formirat koordinaciono tijelo koje bi bilo u stalnom zasijedanju.
„Radeći strategiju za mlade, organizovali smo istraživanje sa UNICEF-om i došli do pozitivnih ali i do dva frapantna zaključka. Skoro 80 odsto mladih smatra da ne posjeduje empatiju prema kolegama. Nevjerovatan podatak. Više procenat od toga ide ka tome da ne želi nikakvu stručnu pomoć, i to je katastrofalan podatak“, dodao je.
Ističe da je danas veoma značajan sport, kako bi djecu izveli na terene, male školske olimpijade…
„Kad sam ja bio osnovac i srednjošolac, sportska takmičenja su davala primat uspješnima. Bio je fer plej, takmičarski duh, razvijala se empatija“, naveo je.
Ćorić: Jurili smo za Evropom i evropskim vrijednostima, a onda izgubili porodicu i porodične vrijednosti
Snežana Ćorić, državna sekretarka u Ministarstvu zdravlja, ističe da nasilje treba da se tiče vakog pojedinca, te da tragedija u Srbiji treba da bude posljendja opomena kako pojedincima tako i institucijama.
„Jurili smo za Evropom i evropskim vrijednostima, a onda smo izgubili porodicu i porodične vrijednosti“; poručila je.
Zdravstveni sistem učestvuje u preventivnim mjerama te je tako, navodi, završena strategija razvoja koja se tiče svakog djeteta..
„Strategija se dominantno oslanja na porodicu i dokument je na javnoj raspravi. Što se tiče savjetovanja, imamo savjetovališta u svim domovima zdravlja koja su obustavila rad tokom kovida, i pokušavamo sada da ih aktiviramo“, navela je.
Strategija, kaže, predviđa pri svakom domu zdravlja psihologa, logopeda, defektologa. Problem je, međutim, nedostatak kadra.
„Misim da se svi moramo popravljati kao pojedinci, da bi nam društvo bilo bolje“, navela je.
Stojanović: Tokom prethodne godine centri za socijalni rad evidentirali povećan broj vršnjačkog nasilja
Darko Stojanović, državni sekretar u MInistarstvu rada i socijalnog staranja, kaže da su nam događaji u Srbiji ukazali da moramo hitno reagovati kako se nešto slično ne bi desilo i kod nas.
Ukazao je na nužnost multisektorske saradnje.
„Kada dođe do toga da Centri za socijalni rad reaguju, tada je kasno. Naš stav je da prioritet treba dati prevenciji. Tokom prethodne godine centri za socijalni rad evidentirali su povećan broj vršnjačkog nasilja“, dodao je.
Mora, kaže, postojati tijelo koje je u stalnom zasijedanju i radu, a koje bi targetiralo taj problem.
Pavićević: Uzeti u obzir i TV stanice koje kreiraju utemeljenje izopačenih standarda
Srđan Pavićević je kazao da u dopuni i izmjeni pravnih akata treba uzeti u obzir i sajber nasilje tv programa.
„Uzeti u obzir i TV stanice koje kreiraju utemeljenje izopačenih standarda“, apelovao je Pavićević.
Grdinić: Neka ponašanja se moraju prepoznati kao krivično djelo
Jelena Grdinić, v.d. direktorice Direktorata za krivično i građansko zakonodavstvo kaže da predviđaju uvođenje stručne službe koje će raditi sa žrtvama u krivičnim postupcima.
„Bilo je potrebno osnažiti položaj žrtve“, dodala je Grdinić.
Predlog izmjena i dopuna Zakona o krivičnom postupku poslat je, kaže, Evropskoj komisiji čije odgovore čekaju.
„Neka ponašanja se moraju prepoznati kao krivično djelo. U tom kontekstu protiv polne slobode uvodi se djelo seksualnog uznemiravanja i uveli smo kd zloupotreba tuđeg snimka, audiioportreta… Prepooznata je i potreba pooštravanja kaznene politike“, dodala je.
Problem je, kaže, što maloljetnici ne mogu da odgovaraju iako učine ozbiljna krivična djela.
„Izmjenama i dopunama se navodi da se i mlađem maloljetniku, ako je učinio djelo čija je minimalna kazna zatvora 10 godina, može suditi kao da je punoljetan“, kazala je navodeći da će poslati i taj prijedlog i vidjeti kakav će biti stav EK i po tom pitanju.
Milanović: Tužiocima naloženo da intenziviraju rad u predmetima gdje su izvršioci maloljetnici
Duško Milanović, rukovodilac ODT u Podgorici, kaže da tu tužilaštvo u odnsu na sva druga tužilaštva ima najveći broj predmeta.
„Zabrinjava da je učestalost ovih KD u velikom porastu, i slažem se da se dosta ne prijavi i to stvara probleme u našem radu i društvu u cjelini“, naveo je Milanović.
Od početka godine imali su,kaže, 40 predmeta koja su izvršila maloljetna lica.
„Dao sam nalog svim državnim tužiocima da intenziviraju rad u predmetima gdje su izvršioci maloljetne osobe“, kazao je.
„Uspio sam da se organizuju i dosta zahtjevne i složene obuke i 14 državnih tužilaca je prošlo te obuke i dolbili su sertifikate da mogu da postupaju u predmetima o maloljetnicima“; naveo je.
Predložio je formiranje tima u kome bi bio predsjednik državnog tužilaštva, kako bi brže došli do rješenja problema.
Pavićević: Policajcu nije mjesto u školi, ali jeste u reonu
Policajcu nije mjesto u školi, ali jeste u reonu, smatra Srđan Pavićević.
Podsjetio je, takođe, da je prevencija najbitnija stvar.
Vujović: Često se potencira prisustvo policajaca u školama, ali postoje i alternativna rješenja
Snezana Vujović, viša policijska inspektorka za suzbijanje nasilja u porodici kaže da se često potencira prisustvo policajaca u školama.
„Nisam sigurna koliko ćemo moći da realizujemo taj zahtjev, ali postoje alterntivna rješenja. Škole mogu video nadzorima da naprave neku zamjenu za policajca u školama“, kazala je.
Trudiće se, kaže, da unaprijede sve službe.
Delević: U Crnoj Gori najmlađi počinilac ubistva bilo je dijete od osam godina
Nina Delević, direktorica JU Centar za djecu i mlade „Ljubović“, kaže da država nema represivne mehanizme koji bi se mogli primijeniti u odnosu na maloljetnike počinioce krivičnih djela.
„Krivično pravo je izgubilo svoju preventivnu funkciju“; smatra ona.
Podsjeća na događaj u Beogradu, gdje maloljetnici mogu biti počinioci najtežih KD.
„Naglasila bih da imamo i kategoriju mlađih malojetnika koji su od 14 do 16 godina i starijih od 16 do 18. Što se tiče prve kategorije, mogu mu se zreći samo vaspitne mjere. Ne može mu se izreći Kazna zatvora“, kazala je Delević.
Ona je iznijela i konkretne podatke za posljendjih 20 godina u vezi KD ubistva:
„U posljednjih dvadeset godina u CG najmlađi počinilac ubistva bilo je dijete od osam godina, četiri ubistva je bilo i to su bili počinioci od 12, 15 i 16 godina. Svima njima se nije mogla izreći sankcija zavodskog tipa“, kazala je ona.
Naglašava da treba krenuti od kaznene politike.
Lješković: Potrebna veća dostupnost informisanosti i održavanju mentalne higijene
Lana Lješković predsjednica Upravnog odbora Unije srednjoškolaca kaže da dešavanja u svijetu treba da budu opomena za ono što ne smijemo da dozvolimo da se dešava kod nas.
„U sedam dana od 4. do 11. maja prijavljeno je četiri do pet slučajeva. Dosta toga je neprijavljeno, neevidentirano, neadekvatno postupano. Potrebno je pronaći rješenje u vidu prisustva policajaca, da li u školi ili u kvartovima“, navela je Lješković.
Evidentno je, kaže, da u školama mora da se nalazi i PP služba.
„Veća dostupnost informisanosti i održavanju mentalne higijene mora da postoji kako bi imali zdravi narod. Jedna od solucija bila su obavezni razgovori sa psihologom“; navela je.
Pavićević: Kap je prelila čašu
Kap je prelila čašu, ne smijemo da žmurmo pred ovim problemom, kazao je predsjednik Odbora Srđan Pavićević.
„Ovo je posljedica jedne duge geneze. Generacije stasavaju u raskošnoj violenciji. Ko ne želi da to pogleda otvorenih očiju demaog je i licemjer“, kazao je Pavićević.
Mihailović: Napraviti šire konsultacije i insistirati na primjeni postojećih zakona
Kristina Mihailović iz Udruženja „Roditelji“ navodi da je vrijeme da počne nešto konkretno da se radi.
„Sugerišem Odboru i Skupštini da saradnjom i pritiskom na Vladu se uključe u rješenje problematike. Predlažem da u narednih nekoliko dana organizujemo konsultacije sa različitim zainteresovanim, kompetentnim stranama. Važno je da čujemo jedni druge i vidimo šta može da se uradi. Možda mi smatramo da treba povećati broj pedagoga, psihologa a možda u praksi to nije moguće… Osim svih ministarstava i institucija, napravimo neku širu konsultaciju sa konkretnim predlozima“, dodala je.
Prevashosno, kaže, treba insistirati na primjeni postojećih zakona a potom vidjeti šta treba da se mijenja.
Vojinović: Od pokretanja besplatne linije za prijavu nasilja imali osam poziva i jednu govornu poruku
Ministar prosvjete u tehničkom mandatu Miomir Vojinović podsjeća da su 28. aprila imali sjednicu Odbora gdje su nekoliko sati govorili o problemu nasilja.
„Rekli smo tada da će se formirati linija za prijavu vršnjačkog nasilja i ona od 4. maja radi. Dosad smo imali osam poziva i jednu govornu poruku. Šest se odnosilo na vršnjačko nasije, jedna na kombinovano vršnjačko i verbalno, a jedna na sajber nasije…“, kaže Vojinović.
Hot: Važno uspostaviti saradnju između porodica i škola.
Psihološkinja Melisa Hot smatra da je nauka problemom vršnjačkog nasilja u svijetu počela da se bavi onda kada su počeli da se događaju suicidi kod djece.
„To nam je opomena i alarm da ozbiljno pristupimo ovome. Važno je da vratimo saradnju između porodice i škola kako bi doprinijeli rješavanju problema. Žao mi je što u našem sistemu funkcionišemo u sistemu tercijalne zaštite. Važno je uključiti sve karike i krenuti da radimo ozbiljno na prevenciji. Ne postoji sistem na primjer koji pruža porodičnu psihoterapiju, što je negdje naša preporuka“, navodi Hot.
Akcenat se, smatra, često stavlja na djecu a izuzetno je važno raditi ne samo sa pojedincem već sa cijelom porodicom.
„Važno je da se na revenciji radi i u školi, tj. da se djeca uče vještinama asetivne komunikacije, pa da se tek onda uzmu u fokus oni koji vrše ponašanja koja odgovaraju vršnjačkom nasilju. Važno je uspostaviti saradnju između porodica i škola. Škola se najčešće uzima kao mjesto gdje se vrši nasilje, jer je najbrojnija zajednica“, navodi Hot.
Poručuje da su složeni faktori koji dovode do rizika od vršnjačkog nasilja.
Krgović: Treba razmišljati o ograničavanju pristupa društvenim mrežama
Direktor Centra za autizam, razvojne smetnje i dječju psihijatriju Ivan Krgović poručio je da je pitanje vršnjačkog nasilja kompleksno jer može da ima više oblika.
„Zanimljiv je i porast nasilja među djevojčicama preko društvenih mreža. To je veliki izazov i za nas starije koji ne možemo da ispratimo ove društvene mreže. I na Zapadu su primijetili da to utiče na porast vršnjačkog nasilja. Treba razmišljati o ograničavanju pristupa društvenim mrežama određenim starosnim grupama“, kazao je Krgović.
Dobar je predlog, kaže, da se poveća prisustvo kadrovskog psihologa i pedagoga u školama.
„I kulturološki mi smo iz jednog društv koje je autoritet prenosili preko učitelja, policije, oca… Mislim da imamo puno da učimo. NI na Zapadu nijesu svi riješili probleme, ali tu treba slijediti primjere npr. Finske“, kazao je Krgović.
Kazao je da nekoga u podređeni položaj može da dovede u podređeni položaj.
„Ponekad roditelji zbog radnog vremena ne mogu da se bave djecom. Bitno je ojačati službe koje su vrlo bitne – specijalni pedagozi i kadrovska rješenja.“
Pavićević: Interesuje nas šta izvršna vlast po ovom pitanju može da uradi
Predsjednik odbora Srđan Pavićević kazao je da je u pitnaju tema koja ima psihološki i mentalni izazov.
„O nekim stvarima koje nijesu tako lijepe treba imati mjere kako pričati. Posvetićemo pažnju tome šta su kokretne mjere prevencije. Interesuje nas šta izvršna vlast po ovom pitanju može da uradi“, poručio je Pavićević.
Izvor: Dnevno
