Šta su sve uzroci katastrofalnog nevremena koje je nedavno zadesilo Balkan, dok je Crna Gora bila pod tropskim talasom, te da li i mi u budućnosti možemo očekivati slične nepogode i kako se u tom slučaju zaštititi, odnosno možemo li spriječiti ili smanjiti posljedice ovako ekstremnih vremenskih prilika, za Portal Analitika govori meteorolog Branko Micev.
“U zoni Balkanskog poluostrva desila se intenzivna interakcija, bukvalno rečeno sudaranje, dvije vazdušne mase sa suprotnim fizičkim karakteristikama. Južni dio Balkana bio je pod uticajem veoma tople tropske vazdušne mase, a sa sjevera Evrope u sklopu veoma razvijenog ciklona došla je hladna vazdušna masa u region Balkanskog poluostrva”, objašnjava Micev.
Tropski ciklon energetski može imati snagu hiljadu atomskih bombi
Naučno gladano, kako kaže, kada dođe do takvog kontakta, između vazdušnih masa, sa dijametralno suprotnim fizičkim karakteristikama, dolazi do burnog razvoja olujno-grmljavisnkih nepogoda.
“U ekstremnim slučajevima formiraju se i oblaci tipa superćelijske nepogode, koji nose olujne vjetrove, kiše jakog intenziteta, grad i iz takvih oblaka formiraju se i efekti mini tornada, u lokalnom jeziku poznati kao pijavica. To je olujna vrtložna grama koja se iz oblaka spušta na površinu zemlje i u takvim slučajevima ona ima rušilačko dejstvo na ograničenom prostoru. Krovove diže, čupa drveće i u takvim slučajevima ljudski životi su ugoženi, naročito ukoliko se to desi u gusto naseljenoj urabnoj sredini. Nažalost, koliko je meni poznato iz medija, upravo se to desilo u Zagrebu i određenim djelovima u regionu”, ističe Micev.
Prema njegovim riječima, ovakvi oblaci nijesu iznenađenje za naše područje.
“To je klimatski, vremenski obrazac poznat za naše područje, samo razlika je u tome da li će taj sistem organičenih razmjera pogoditi urbanu sredinu ili neki planinski dio gdje niko neće ni vidjeti i osjetiti posljedice”, objašnjava Micev.
Jačinu snažnog nevremena koje je pogodilo susjednu Hrvatsku, tamošnji meteorologZvonimir Katušin uporedio je sa snagom atomske bombe.
“Ne bih to upoređivao, jer atomske bombe mogu imati različite jačine. Samo ću reći da jedan tropski ciklon energetski može da vrijedi kao hiljadu atomskih bombi koje su bačene na Hirošimu i Nagasaki. Ovaj slučaj ne bih upoređivao sa bombama i ne bih izlazio iz domena struke”, poručuje Micev.
Slične vremenske situacije dešavale se i ranije
Sagovornik Analitike podsjeća da su se neke slične pojave dešavale i na prostoru Crne Gore.
“Naše područje je pod takvim uticajem bilo prije par godina kada je Tivat bio zahvaćen. Na tivatskom aerodormu tada je bilo određenih posljedica, možda manjeg intenziteta, ali kao pojava, fenomen, ovo se dešava i kod nas, ali nema uvijek isti intenzitet. Ovog puta zbog velikog termičkog kontrasta između veoma tople vazdušne mase, koje je kod nas u pojedinim mjestima uslovila veoma visoke temperate, sa druge strane smo, odozgo, imali hladnu vazdušnu masu i to je u nauci prepoznato prije mnogo godina. Kada dođe do interakcije, to se zove frontalni prodor i dolazi do jakog olujnog nevremena. U takvim slučajevima ljudi stradaju”, objašnjava Micev.
Koliko jake posljedice u kratkom vremenskom periodu oluje mogu ostaviti, Micev objašnjava na primjeru koji se prije nekoliko godina dogodio u regionu.
“Prije par godina, kod Skoplja, međunarodni auto-put, Atina – Beograd, pogodila je oluja. Bila je velika frekvencija i gustina ljudi u saobraćaju, pogođena je petlja, mjesto gdje se dva auto-puta ukrštaju. Zvanično 20 ljudi je stradalo, nezvanično 90 ljudi je nestalo”, podsjeća Micev.
Nevrijeme iz regona možemo očekivati i u CG
Katastrofalno nevrijeme koje je pogodilo region, ovoga puta tek je okrznulo Crnu Goru. Micev upozorava da ono što je zadesilo susjedne države može da se dogoditi i kod nas u perspektivi.
“Ne može se prognozirati za mjesec ili godinu, ali ovakve vremenske prilike kod nas se mogu manifestovati uvijek sa različitim stepenom intenziteta, tj. onda kada se steknu određeni meteorološki uslovi”, kaže Micev.
Objašnjava da takvi vremenski uslovi ne dolaze sa drugih područja.
“To u Zagrebu nije došlo odnekud nego se taj sistem formirao, jer su se tu stekli uslovi. Kada se kod nas steknu uslovi, tada će se i desiti. Ne treba da očekujemo da će to doći iz Zagreba, Beograda ili Sarajeva, to se ovdje formira”, objašnjava Micev.
Oluje se ne mogu prognozirati danima unaprijed, kako se zaštititi
Kada se dese razarajuće vremenske neprilike, najvažnije je da se sačuvaju životi, a potom i materijalna dobra. Micev ističe da je u takvim slučajevima teško čovjeku da se zaštiti, zato što se olujno vremenske nepogode vrlo brzo formiraju i ne mogu se prognozirati danima unaprijed.
“Prognoziraju se parametri da će postojati uslovi da dođe do njih, a ne da će doći. Često se dešava da se ne formiraju i pored postojanja uslova za to. Mogu se prognozirati pomoću meteoroloških radara, tu se postavlja pitanje efekta, zato što su to prognoze 10, 20 ili 30 minuta unaprijed, jer oblaci se formiraju rapidno brzo, dejstvuje i nestane. I tu je vrlo teško da čovjek potraži spas”, kaže Micev.
Sagovornik Analitike objašnjava da kada su velike nepogode treba potražiti zaklon i ne boraviti na otvorenom prostoru.
“Treba potražiti fizičku zaštitu, ne treba biti izložen direktom uticaju dejstva grmljavinskih oblaka. U saobraćaju treba zaustaviti kretanje I sačekati da prođe meteorološka situacija”, savjetuje Micev.
Nekada, kada se spremao grad, ispaljivane su protivgradne rakete. Micev ističe da je to sada zastarjela metoda te da je posebno diskutabilna njena efikasnost.
“Postavlja se pitanje da li se postiže dovoljna efikasnost a neki postavljaju pitanje i da li možda i ne katalizira pojavu grada”, kaže Micev.
Objašnjava da se sada koristi druga metoda.
“Vještaka modifikacija vremena efikasnije vrši se zasijavanjem suvim ledom iz aviona, suvi, smrznuti led CO2, to su moderne metode i imaju veliku efikasnost”, ističe Micev.
Od ekstremnih vrućina do tajfuna
Ekstremne vremenske prilike ne zaobilaze ni ostatak svijeta. Na Sardiniji su najavljene temperature do 46 stepeni celzijusa, bukte veliki požari u Grčkoj i Švajcarskoj, oko 230.000 ljudi evakuisano je u Kini zbog tajfuna Talim. U Feniksu u SAD već oko 20 dana zaredom temperatura dostiže 43 stepena.
Uprkos svemu navedenom, naučnik iz Nase Piter Kalmus izjavio je da će „ovo će biti najhladnije ljeto do kraja naših života” i pozvao da se upotreba fosilnih goriva okonča što je prije moguće.
“Naučnik kojeg ste pomenuli vjerovatno svoju priču bazira na nauci i znanju, ali je činjenica da se sada prirodni procesi teško zastavljaju. Čovjek može da smanji efekat koji vodi u otopljenje, a to je smanjenje koncentracije CO2, jer se povećana koncentracija CO2 smatra krivacem za otopljenja. Teško je to sada zaustaviti jer su pokrenuti prirodni procesi koje čovjek ne može da kontroliše”, kaže Micev.
Kaže da smo imali jun mjesec koji je bio u Podgorici 33. po redu najtopliji, a u odnosu na protekle godine bio je hladan.
“Možda će ovo biti najhladnije ljeto na planeti. Sada smo imali najtopliju površinu svjetskih mora. Posljednjih osam godina su rekordno najtoplije na planeti. Ako se trend nastavi to će i biti tako, ali to ne znači da neće biti određenih osilacija. Biće fluktuacija, kada će biti i hladnije i kada ćemo imati velikih vremenskih nepogoda. To neće ići u jednom smjeru. Prirodni procesi biće još agresivniji u budućnosti”, upozorava Micev.
Klimatske promjene – djelo čovjeka
Sagovornik Portala Analitika ističe i da je čovjek svojim postupcima pokrenuo klimatske promjene na koje će sada teško uticati.
“Što se tiče klimatskih promjena nikada nije kasno da se uradi nešto što bi dalo dobre rezultate za budućnost. Sa druge strane, vidi se ne da je kasno, nego događaji na planeti dokazuju da je kasno. Narušena je prirodna atmosfera i sada kada bismo prestali štetno da djelujemo postavlja se pitanje kada bi se uspostavilo prethodno stanje, ono za koje kažemo da je klimatski normalno. Kada bi smjesta prestali da produkujemo zagađene materije, prvenstveno CO2, pitanje je kada bi se sistem oporavio od anomalija koje su na snazi”, kaže Micev.
Ukazuje da je veliki problem za planetu topljenje, kako kaže, “vječnog leda”.
“Pod pretpostavkom da je antropogeni faktor kriv za ovo, pokrenuo je topljenje termafrosta. To je ledena zemlja, vječiti led na planeti, on se topi i to je jedna od najopasnijih osobina koje se dešavaju. Taj proces je krenuo i tu se nalazi ogromna koncentracija ugljen-diokstita i metana. Čovjek i da sad zaustavi produkciju CO2, odatle će se vršiti proces produkcije CO2”, ističe Micev.
Velike temperaturne osilacije već su kod nas
Proteklih danas svijet je obišla vijest iz Kine u kojoj je jedan udaljeni gradić na sjeverozapadu te zemlje izdržao temperaturu veću od 52 stepena Celzijusa. Tako je postavio rekord u zemlji, koja se prije samo šest mjeseci borila s temperaturom od minus 50 stepeni.
Miceva smo pitali da li možemo kod nas očekivati ovakve temperaturne skokove u kratkom periodu od ekstremnog minusa do ekstremnog plusa.
“To je velika temperaturna razlika ali to su mikroklimatski uslovi. Ne možemo upoređivati područja u Kini i kod nas. Taj dio Tibetske visoravni, pripada zoni sa najekstremnije niskim temperaturama na planeti gdje ljudi stalno žive. Ne pričamo o Antarktiku, jer tamo ljudske zajednice ne žive permanentno. Takođe to su zone koje podliježu uticaju toplih talasa iz Indije i Pakistana, gdje temperatura dostiže normalno 50 stepeni. Kada se desi prenos tog toplog talasa u pravcu Kine onda dolazi do naglih skokova. To je za njih prirodan proces, samo što je sada izraženiji”, objašnjava Micev.
Ukazuje i da mi već imamo velike temperaturne skokove.
“Kod nas ne treba očekivati raspon od -50 do plus 50, ali u određenim situacijama imamo nagle promjene temperature, od ujutru do 14 sati se temperatura promijeni za 22 stepena. Za šest mjeseci i do 100 stepeni. Kod nas već imamo velike godišnje amplitude, od 50-70 stepeni, od -30 do plus 40”, zaključuje Micev.
Foto: RTCG
