Univerzitet Crne Gore uputio je inicijativu za izmjenu Pravilnika o upisu na osnovne studije, koja podrazumijeva i prijemni ispit za upis u prvu godinu studija na državnom fakultetu. To je u intervjuu za „Dan“ potvrdio prorektor za nastavu UCG, prof. dr Veselin Mićanović. On je na naše pitanje o vraćanju prijemnog ispita na UCG, a povodom skandala sa prepisivanjem na maturskim ispitima, kazao da „inicijativa od strane UCG postoji“.
– Međutim, Pravilnik o upisu na osnovne studije donosi Ministarstvo prosvjete i očekujemo da će se vrlo brzo pristupiti izmjeni pravilnika. Prema postojećem pravilniku, definisano je obavezno polaganje prijemnog ispita za upis master studija, dok je polaganje prijemnog ispita za upis osnovnih studija predviđen samo za neke studijske programe i on se dosljedno primjenjuje. Najnovija dešavanja oko polaganja maturskog ispita, kao i sve veća potreba za upisom kvalitetnih srednjoškolaca ukazuju na potrebu uvođenja prijemnog ispita za upis osnovnih studija na svim studijskim programima na UCG. Očekujem da će novi pravilnik za upis na osnovne studije predvidjeti obavezno polaganje prijemnog ispita, istakao je Mićanović.
Na pitanje da li će UCG tražiti da Vlada Crne Gore odobri da upisuju i samofinansirajuće studente, što je ukinuto prije nekoliko godina, Mićanović je podsjetio da je na UCG pokrenuta inicijativa za izmjenu Zakona o visokom obrazovannj, te da je radna grupa još u 2021. godini radila na tome, a u 2022. godini je poslat predlog izmjena na radnu verziju Zakona o visokom obrazovanju koji je bio na javnoj raspravi.
Za kraj juna je najavljen konkurs za upis brucoša, a Upravni odbor UCG predložio je Vladi prijem 1.000 brucoša manje od broja predviđenog licencom za osnovne studije – 3.174. Najviše mjesta, kao i ranije, imaće Ekonomski fakultet u Podgorici, dok će nikšićki fakultet moži da primi samo 30 brucoša na programu psihologija, a Medicinski u Podgorici 40 budućih doktora medicine.
Upitan povodom ovih podataka, Mićanović podsjeća da svaka organizaciona jedinica prilikom predloga broja studenata za upis u prvu godinu osnovnih, odnosno master studija ima zadatak da ispita tržište rada i u skladu sa dobijenim podacima u okvirima licence predloži broj mjesta za upis.
– Na Ekonomskom fakultetu je, u cilju prilagođavanja trenutnoj ponudi na tržištu rada i usljed pokretanja novog studijskog programa na engleskom jeziku, predloženo smanjenje broja mjesta na dosadašnja dva studijska programa – akademskim i primijenjenim studijama ekonomije, za ukupno 80 mjesta. Prošle godine je na Ekonomskom fakultetu bilo raspisano 390 mjesta, a ove godine je predloženo 310. Broj mjesta predložen na Ekonomskom fakultetu je odraz tržišta na kojem postoji potražnja za kvalitetno obrazovanim ekonomistima i menadžerima, a mi im omogućavamo da pored odličnih teorijskih znanja usvoje i praktična znanja kroz program praktične nastave. Brojne vannastavne aktivnosti, okrugli stolovi, predavanja eminentnih stručnjaka na Ekonomskom fakultetu su dio onoga što će studenti imati priliku da slušaju i da obogate svoje znanje. Mi studentima nudimo cjelokupan „paket znanja“ i vještina koje smo prepoznali da poslodavci traže, poručio je Mićanović.
Prema njegovim riječima, broj mjesta definisan licencom nije obavezujući, u smislu da on mora biti u potpunosti ispunjen, već predstavlja gornju granicu koju u postojećim okvirima tržišta rada nije neophodno predlagati za sve struke.
– Opasnosti od zasićenja tržišta rada valja izbjegavati optimalnom upisnom politikom, kako za psihološku, arhitektonsku, tako i za ostale struke. Na taj način se vodi računa o atraktivnosti i kvalitetu datih programa. Ukoliko postoji veći broj interesovanja od broja mjesta, postoji i veća održivost tog programa. Istina, za studijske programe psihologija i arhitektura zaista postoji veliko interesovanje i u kontinuitetu predlažemo optimalan broj – 30 mjesta za psihologiju i 50 mjesta za arhitekturu. Ovaj broj je baziran na osnovu procjene organizacionih jedinica, u skladu sa već navedenim kriterijumima. Smatramo da je taj broj studenata realno moguće, u postojećim uslovima, kvalitetno obrazovati s obzirom na to da su nastava i učenje organizovani po savremenim, interaktivnim metodama rada. Veće grupe gotovo su predodređene da prate klasična predavanja i vježbe, što neizbježno može uticati negativno na kvalitet učenja. Osim toga, za upis na ove studijske programe polaže se prijemni ispit koji, prema dosadašnjem iskustvu, ne polože svi zainteresovani.
U predstojećem konkursu naći će se studijski program mehatronika na Mašinskom fakultetu, koji je prošle godine akreditovan i tek u drugom roku upisivao brucoše. Prije nekoliko dana akreditovan je prvi program osnovnih studija na engleskom jeziku na Ekonomskom fakultetu.
Prorektor Mićanović kaže da studij mehatronike preporučuju svim srednjoškolcima koji imaju afinitet za prirodne ili tehničke nauke, a inženjeri mehatronike svoje zaposlenje će prvenstveno tražiti u preduzećima gdje se projektuju, prave i održavaju savremene i moderne mašine, koje su nezamislive bez kombinacije mehaničkih, elektronskih i računarskih komponenti. Takođe, traženi su i u drugim granama industrije, kao što je industrija prerade hrane, procesna industrija, industrija proizvodnje energije, ali i u uslužnim djelatnostima (transportu, ugostiteljstvu, telekomunikacijama, itd.).
Na Filološkom 95 mjesta manje nego prošle godine
Prorektor Veselin Mićanović kaže da je UCG predložio najveće smanjenje broja mjesta za upis brucoša na Filološkom fakultetu – za 95, potom na Ekonomskom za 80 mjesta i 60 na Elektrotehničkom. On podsjeća da posljednju riječ ima Vlada Crne Gore.
– Predlog broja studenata na Filološkom fakutetu rezultat je praćenja interesovanja na prvim upisnim rokovima tokom poslednjih godina, kao i usklađenosti sa potrebama tržišta rada. Dosadašnja praksa je podrazumijevala da se raspisuje maksimalan broj slobodnih mjesta prema licenci Ministarstva prosvjete. Ovogodišnjim konkursom je na većini studijskih programa određen broj na osnovu realizovanih upisa prethodnih godina, istakao je on.
Za deficit ljekara nije kriva samo upisna politika
Zdravstvene vlasti, kao i direktori zdravstvenih ustanova, stalno ističu da Crnoj Gori fali veliki broj ljekara, ipak i ove godine je predviđen upis samo 40 studenata na programu medicina. Prorektor Mićanović objašnjava da je broj ograničen zbog infrastrukturnih i kadrovskih ograničenja, a u cilju kvalitetnog realizovanja praktične i teorijske nastave.
– Primjera radi, kompleksne studije Medicine zahtijevaju praksu u KCCG, što usložnjava proces organizacije studija i iziskuje dodatna sredstva za obezbjeđivanje mentora za praksu. Tako je, recimo, za hirurgiju moguće prisustvo najviše jednog ili dva studenta, a takvih disciplina imamo dosta. Nedostatak doktora medicine, specijalista u javnom zdravstvu posljedica je ne samo ograničenog broja upisne politike fakulteta, već i evidentnog odliva ljekara, kazao je Mićanović.
Izvor, foto: DAN
