Predsjednica Fondacije Banka hrane Marina Medojević kazala je da Crna Gora nema mjere za prevenciju siromaštva, niti inicijativa da se siromaštvu stane na put.
Medojević je povodom Međunarodnog dana solidarnosti rekla da je ovaj dan za slavljenje jedinstva uprkos svim različitostima, kojim se vlade podsjećaju da poštuju svoje obaveze prema međunarodnim sporazumima, dan za podizanje svijesti javnosti o važnosti solidarnosti i za podsticanje novih inicijativa za iskorjenjivanje siromaštva.
Solidarnost je u Milenijumskoj deklaraciji izdvojena kao jedna od temeljnih vrijednosti međunarodnih odnosa u 21. vijeku. Stoga je Generalna skupština UN-a uvjerena da je promocija kulture solidarnosti i duha dijeljenja važna za borbu protiv siromaštva, proglasila 20. decembar
„Međunarodnim danom solidarnosti. Građani Crne Gore pokazuju solidarnost sa donacijom hrane, garderobe, SMS porukama. Mnogo bi nam djeca ostalo neuhranjeno, bez lijeka ili operacije od koje im zavisi život da nije humanih ljudi“, istakla je Medojević.
Solidarnost države se, kako kaže, može izjednačiti sa odgovornim odnosom prema ljudima u potrebi.
„Nedostatak hrane na dnevnom nivou sa kojim se suočava veliki broj građana pokušavaju da umanje Narodne kuhinje. Međutim, nema dovoljno obroka za sve gladne, pa se četiri obroka što je maksimum u Narodnoj kuhinji glavnog grada, dijele na pet i više članova porodice a to im nerijetko bude jedini obrok dnevno“, napomenula je Medojević.
Postoji, dodaje, i nemali broj onih u stanju nužde, koji nijesu spremni, zbog stigme da zakucaju na vrata Narodnih kuhinja.
„Zbog njih i onih koji imaju samo jedan obrok dnevno, potrebno je da imamo standardizovane uslove za sticanje socijalnih bonova ili oformimo socijalne prodavnice u kojima će se moći uzeti osnovne životne namirnice i higijenska sredstva, besplatno“, navela je Medojević.
Prema njenim riječima, besplatna užina u školi, udžbenici, školski probor, dostupnost neformalnog obrazovanja socijalno ugroženoj djeci je nužno, „ukoliko i malo brinemo za njihovu budućnost i za dugoročno smanjenje siromaštva“.
Napominje da se i kvalitet socijalne zaštite i davanja mora popraviti jer izuzetno „stroge“ mjere socijalne zaštite više isključuju korisnike i ne dovode do toga da ranjivi zapravo dobiju pomoć.
„Dostupnost novčane socijalne pomoći marginalizovanim grupama, ali i iznos socijalne pomoći, ne dovodi do smanjenja stepena rizika od siromaštva i siromaštva među građanima. Potrebno je da se što prije uskladi visina socijalnih davanja, odnosno novčane socijalne pomoći za ljude koji su ispod utvrđene granice siromaštva, uključujući novčanu pomoć namenjenu djeci u stanju socijale potrebe“, kazala je Medojević.
I dalje, kako kaže, nema ni pomena o brizi o starima na način prepoznat u socijalno odgovornim državama.
„Socijalnih penzija nema, odnosno adekvatne mjesečne naknade za lica koja imaju više od 67 godina, a nemaju penziju, drugi prihod i imovinu. Prava na nadoknadu troškova za stanarinu i grijanje, ni u najavi“, dodala je ona.
Medojević konstatuje da još jedan predloženi, a po brojkama veliki budžet, ne dodiruje najuogroženije kategorije društva.
„Građanke i građani koji žive od socijalne pomoći, tuđe njege, srazmjernih penzija, nezaposleni i oni u zoni siromaštva, često suočeni s bolešću, ostaju zaboravljeni od države i sistema. Prenatrpane kancelarije zaposlenih u javnoj uprave koji primaju prosječno, po sedam-osam puta veća primanja, od korisnika materijalnog obezbjeđenja porodice, koji je jedino socijalno primanje koje je povezano sa siromaštvom, pokazuje da se ne štedi na zaradama u budžetu, koji pune svi stanovnici Crne Gore“, naglasila je ona.
Ističe da se ne smanjuje ni broj službenih automobila, te da je Crna Gora i dalje neslavni rekorder.
„Putovanja zvaničnika sa nemalim brojem saradnika, odsijedanje u luksuznim hotelima sa brojnim obezbjeđenjem i dalje je u toku. Dodatna primanja državnih sužbenika po raznim osnovama, komisijama, odborima, članstvima… uprkos platama koje primaju upućuje nas na zaključak da za niih nema recesije ali se i te kako štedi na najugroženijima, na svaki način“, istakla je Medojević.
Smatra da se država, odnosno oni koji je predstavljaju, ne mogu pohvaliti odgovornošću, niti zainteresovanošću da pomognu onima, koji ne mogu pomoći sebi.
„Nemamo mjere za prevenciju siromaštva, niti inicijativa da se siromaštvu stane na put. Društvo je jako koliko i njegova najslabija karika“, zaključila je Medojević.
Foto: PR Centar
