Nesavjesni mještanin Ostrosa ili nekog drugog sela barske opštine parkirao je stari „zastavin“ kamion, skoro u raspadnutom stanju, kraj Manastira Prečista Krajinska i potom istovario razni kamionski i drugi otpad uz ostatke viševjekovne crkve.
Istovremeno, vlasnik kamiona ili neki drugi nepoznati počinilac je žuto-bijelom bojom premazao i dvadesetak kamenih blokova zida crkve. Već duže vrijeme, na ovom viševjekovnom kompleksu nalaze se i dvije gomile pijeska.
Pobjeda saznaje da je ovaj neprimjeren odnos prema zaštićenom kulturnom dobru Crne Gore prijavljen i Upravi za zaštitu kulturnih dobara, te da je ovaj organ podnio inicijativu za postupanje inspekciji za kulturna dobra Uprave za inspekcijske poslove. Inspektorka za kulturna dobra, nakon izlaska na teren, podnijela je krivičnu prijavu protiv NN lica, potvrdio je izvor Pobjede.
DEPRIMIRAJUĆE
I nije ovo prvi put da se građani i država neprimjereno odnose prema ovom kulturnom dobru. Prije 12 godina, o Manastiru Prečista Krajinska pisao je konzervator Zdravko Gagović, koji je u detaljnoj studiji konstatovao da su ostaci ovog kulturnog dobra zarasli u bujnu vegetaciju – drače, korov, travu – zatrpani smećem i najvećim dijelom nepristupačni.
– Gotovo svuda okolo je razasuto kamenje, dio naše najranije istorije. Nigdje u blizini lokaliteta nema table ili natpisa koji bi upućivao na značaj ovog kulturnog dobra. Prije se može izvesti zaključak da nijesmo narod koji zna vrednovati svoju slavnu prošlost, svoju materijalnu i duhovnu baštinu, koju smo naslijedili iz minulih vremena i epoha. I pored današnjeg deprimirajućeg izgleda manastirskog kompleksa, ostaci kamenih zidova, negdje visine i iznad 150 centimetara, omogućavaju sagledavanje veličine i materijalne strukture ovog stožera naše državnosti – zapisao je Gagović.
On je same početke osnivanja manastira vezao za deseti vijek, odnosno za arhonta Petra i kneza Vladimira Dukljanskog, pozivajući se na nekoliko pisanih izvora, dok se u elaboratu o revalorizaciji manastira, iz 2014. godine, navodi da ovaj manastirski kompleks pripada srednjovjekovnom periodu.
– Arhitektonski kompleks čine ostaci manastirske crkve posvećene Uspenju Bogorodice, poznati pod nazivom Bogorodica Krajinska ili Prečista Krajinska, i uz nju kasnije dograđene prostorije kao što su priprata i kula (zvonik). Prva istraživanja obavio je Đurđe Bošković 1931. godine, a 1985. su izvršena sistematska iskopavanja kojima je u potpunosti definisan ovaj srednjovjekovni spomenik. Na osnovu autopsije materijala i arhitektonske analize postojećih zidova utvrđeno je da ne postoji čvrst dokaz da je postojala starija crkva na ovom mjestu. Najstariji pokretni nalaz jeste dio krsta relikvijara (enkolpion) koji se datuje u široki period od IX do XII vijeka, pa se na osnovu ovog usamljenog nalaza ne mogu izvoditi hronološki zaključci – navodi se u elaboratu o revalorizaciji.
Parkirani „zastavin“ kamion (FOTO:Stevo Vasiljević/Pobjeda)
DEPONIJA
Uz svoju studiju o Manastiru Prečista Krajinska, Gagović je priložio i niz fotografija koje prikazuju stanje kulturnog dobra prije i poslije konzervatorskih intervencija. Iz njegovih fotografija vidljiva je i deponija smeća, tačno na istom mjestu na kojem je ekipa Pobjede prošle nedjelje zatekla rashodovane djelove starog kamiona i drugi otpad. Da je ova deponija višedecenijski problem ovog kompleksa konstatovao je i elaboratom o revalorizaciji, pa stručni tim navodi da su te 2014. godine bili vidljivi tragovi saniranja deponije, odnosno odnošenja smeća sa te lokacije.
Gagović je, između ostalog, ukazao i na potrebu okončanja konzervatorsko-restauratorskih radova na kompleksu, pogotovo na kuli/zvoniku, kako je i bilo planirano projektom iz 1987. godine, budući da iz nedovršenog objekta i danas viri armatura za stubove. Kula je puna vode, drvenog otpada i smeća.
Kula puna vode i otpada (FOTO:Stevo Vasiljević/Pobjeda)
U listu nepokretnosti br. 49, KO Ostros, u kojem je upisan i manastirski kompleks, nalazi se i popis još desetine hiljada kvadrata zemljišta raznih kategorija, dok je manastir u posljednjih deset godina upisan na Mitropoliju crnogorsko-primorsku.
foto:Stevo Vasiljević-Pobjeda
