Institut za biologiju mora, kao naučna institucija posvećena očuvanju i istraživanju morskih ekosistema, ponosno učestvuje u međunarodnim projektima koji pomjeraju granice nauke. Saradnja sa bugarskim institutom za Antarktik omogućila je da se i Crna Gora upiše među zemlje čiji naučnici doprinose istraživanjima na jednom od najsurovijih i najudaljenijih mjesta na planeti – Antarktiku. – Ovo je posebno značajno za Institut jer ne samo da pokazujemo da nauka nema granice, već i aktivno doprinosimo razumijevanju globalnih ekoloških izazova poput mikroplastike, klimatskih promjena i očuvanja biodiverziteta. Dr Vesna Mačić svojim radom predstavlja ne samo naučnika Instituta, već je i kao ambasador Crne Gore u ovom međunarodnom poduhvatu – saopštili su iz Instituta za biologiju mora uz fotografije koje je sa Antarktika poslala dr Mačić kojima prenosi impresije o ovom jedinstvenom kontinentu. Njeni zapisi ne govore samo o naučnim zadacima, već i o svakodnevnim izazovima boravka u ovim ekstremnim uslovima, kao i o fascinantnim prizorima koji su dio njene svakodnevice. Galerija fotografija sa pratećim tekstovima, koje je dr Mačić pripremila, donosi djelić atmosfere sa kontinenta koji je i dalje pod najmanjim antropogenim uticajem i predstavlja ključ za razumijevanje naše planete.
– Prvi dani boravka na Antarktiku su potvrdili očekivanja da je ova naučna misija potpuno drugačija od svih prethodnih. Metode rada su u suštini iste, ali uslovi okruženja uslovljavaju uvođenje raznih modifikacija i ovdje saradnja, interdisciplinarna i međunarodna, nije izbor, već moranje – navela je Mačić.
Ona je zapisala da je brod pod vođstvom kapetana Ratka bezbjedno doplovio od Varne do ostrva Livingston, te da su pošli na bugarsku antarktičku bazu da se pozdrave sa kolegama koji su tu ranije došli i koji se bave raznim aktivnostima – neki su zaduženi za tehnička pitanja i izgradnju novog objekta, a neki angažovani na naučnim projektima.
– Bugarska baza se uglavnom električnom energijom napaja iz solarnih panela, a kad se uđe u glavnu zgradu, moj prvi osjećaj je bio kao da sam ušla u u ušuškani planinarski dom nekog dobrog prijatelja. Dobrodošlica, toplina, saradnja, pogled za nezaborav.Neizmjerno sam srećna što sam dio ove ekspedicije – poručila je dr Mačić.
Ističe da su nekoliko dana aktivnosti bile da se teret sa broda prebaci u bazu i uglavnom su to bili djelovi naučne opreme, ali i materijala za izgradnju nove zgrade.
– Nimalo lak posao koji zahtijeva koordinaciju, umijeće i spretnost većeg broja ljudi. Već sada je nova zgrada impresivna i Kamen, kao šef stanice, sa šest momaka koji rade na njoj i sva ostala podrška sa broda i logistika iz Bugarske zaista zaslužuju divljenje i sve pohvale – kaže Mačić.
Za Novu godinu je, kaže, dobila poklone od Marte i profesorice Elize koje su joj na brod prije isplovljavanja iz Varne ukrcale neophodnu opremu i ambalažu za uzorke.
Uz predivne fotografije, dr Mačić navodi da su prizori kao sa druge planete i što je još čudnije – kad ima sunca, tanja jakna je sasvim dovoljna, sa nekoliko podslojeva garderobe.
– Ovdje je sada ljeto i normalno je da se topi led i snijeg, ali, nažalost, zbog raznih čovjekovih aktivnosti, ovaj proces je sada mnogo intenzivniji. Svi smo svjedoci klimatskih promjena, a predviđanja kažu da će ekstremne situacije biti sve intenzivnije i sve češće. Pingvini su radoznali, ali uglavnom bježe ako im se previše približite. Lednička jezera su posebno lijepa. Okolne pionirske zajednice mahovina, lišajeva i rijetkih viših biljaka predstavljaju „ spomenik“ borbi za život, čak i u ovako surovim uslovima. Neki morski sisari su se tako lijepo prilagodili da im zima ni najmanje ne smeta, već samo čovjek – navodi dr Mačić koja je počela pisati i dnevnik.
Dr Vesna Mačić iz Kotora je krenula na put na Antarktik 20. decembra čime je postala prva crnogorska naučnica koja učestvuje u istraživanjima na ovom kontinentu. Kao dio bugarske naučne ekspedicije Bulgarian Antarctic Institute, dr Mačić će boraviti na bugarskom istraživačkom brodu Sv. Kiril i Metodi (RSV 421) i na naučnoj antarktičkoj bazi ,,Sv. Kliment Ohridski“, gdje će sakupiti uzorke za istraživanje prisustva mikroplastike u jednom od najosjetljivijih ekosistema na planeti. Ova misija rezultat je saradnje predsjednika Crne Gore i Bugarske – Jakova Milatovića i Rumena Radeva, koja je omogućila uključivanje crnogorskog naučnika u međunarodne projekte polarnih istraživanja. „Krećem na Antarktik da istražujem mikroplastiku, ali već na ovom putu, samo u avionima, stvaram znatnu količinu plastičnog otpada. Moramo pronalaziti nova rješenja za reciklažu i smanjiti upotrebu jednokratnih plastičnih proizvoda – poručila je dr Mačić uz fotografiju obroka iz aviona.
Istraživački brod bugarske mornarice RSV 421 – Kiril i Metodi, na kojem se nalazi dr Vesna Mačić iz Instituta za biologiju mora, na putu za Antarktik krajem decembra prošao je čuveni Drejkov prolaz, poznat po svojim nemilosrdnim vremenskim uslovima. Talasi od četiri do šest metara se smatraju povoljnim morem dok brod plovi ka bugarskoj bazi na ostrvu Livingston – Sv. Kliment Ohridski, gde su stigli 28. decembra. – Naša ekspedicija je započela u Ushuaii, najjužnijem gradu na svijetu, poznatom kao „kraj svijeta“. Na polaznoj stanici najjužnije željeznice na svijetu u nacionalnom parku Ognjena zemlja, među mnogim zastavama, našla se i zastava Crne Gore i zastava Instituta za biologiju mora simbolizujući saradnju crnogorskog instituta sa bugarskim institutom za Antarktik.
Istraživanja mikroplastike na Antarktiku imaju značajnu ulogu u razumijevanju uticaja plastičnog otpada na globalne ekosisteme. Povratak dr Mačić očekuje se 20. januara, a ekspedicija se vraća početkom ljeta, nakon čega će prikupljeni uzorci biti detaljno analizirani u laboratorijama.
Foto: Privatna arhiva