„Boka Kotorska kao održiva nautička destinacija“ i ove je godine, treći put ta redom bila tema konferencije koja je u Tivtu danas okupila predstavnike pomorske industrije, nauke I školstva, pomorske aministracije, donoslaca odluka u državnoj io lokalnoj administraciji i drugih subjekata koji žive od mora.
Konferenciju je organizovao Pomorski fakultet Kotor Univerziteta Crne Gore u saradnji sa Jedriličarskim klubom „Delfin“ u sklopu IV Festivala vjetra koji se održava u Tivtu.
Direktna tema ovodišnje konferencije bila je „Kruzeri u Boki: Ekonomija i ekologija“, na što su izlagali učesnicio panela: izvršni direktpr Luke Kotor AD Ljubo Radović, gradonačenik Kotora Vladimir Jokić, vd genrelani direktor Direktorata za pomorsku i unutrašnju plovidbu u Ministarstvu pomorstva kapetan Goran Idrizović, dr Slavica Perović sa Instituta za biologiju mora u Kotoru i dr Danilo Nikolić sa Pomorskog fakulteta Univerziteta Crne Gore u Kotoru.
Učesnike skupa pozdravio je u ime domaćina Opštine Tivat, gradonačelnik Željko Komnenović istakavši da je ovdje riječ o „dijalogu o našem najvećem i bez sumnje najvrijednijem resursu – moru i obali“, te da konferencija zaslužuje epitet centralnog događaja Festivala vjetra, jer u žižu interesovanja stavlja pitanje zaštite zaliva.
„Opština Tivat i ove je godine podržala organizaciju Festivala vjetra, koji promoviše i aktuelizuje teme sportskog jedrenja, zaštite Bokokotorskog zaliva, života uz more, ovdašnje tradicije i kulture. Vrlo rijetko i nedovoljno bavimo se pitanjima koja su suštinski važna za naš život uz more i sa morem. Kao što je poznato, primorske opštine ne upravljaju svojom obalom, ne što to ne bi umjele i htjele, već iz razloga što im to zakonom nije omogućeno. Na moru je situacija ista. Opština Tivat, kao i druge primorske opštine, stavljena je u nezavidan položaj, pa mukotrpno radi na tome da obalu i more vrati građanima. Aktivno se, već par godina, bavimo pitanjem uređenja sidrišta u tivatskom akvatorijumu i sada smo konačno u procesu njegovog uspostavljanja, što nije lak zadatak, imajući u vidu izostanak smjernica sa viših instanci. Slično je i sa marinom za nedostajuće komunalne vezove koja je planirana na Seljanovu. U toku je procedura koja će omogućiti da postanemo zakupci lokacije, a nakon toga slijedi procedura nabavke pontona“, istakao je Komnenović.
Naglasio je da je najšira javnost na dnevnom nivou svjedok „bahatog odnosa prema specifičnom i osjetljivom zalivskom ekosistemu, posebno kada je u pitanju pražnjenje otpadnih tankova, te da je ključno baviti se takvim ekološkim i bezbjednosnim prijetnjama temeljno.“
Podsjetio je da je Opština Tivat u partnerstu sa Lušticom Development i kompanijom EcoBoats krenula u pioirski poduhvat uvođenja lokalnog redovnog pomorskog saobraćaja brodovima na električni pogon između odredišta na obali Tivatskog zaliva.
„U planu je međutim, povezivanje svih gradova u zalivu na ovaj način. Imajući u vidu stanje infrastrukture kojom raspolažemo na kopnu, u narednim godinama biće ključno vratiti se korjenima – jednostavnim rješenjima – dopustiti da nas more poveže, primjeniti nove tehnologije, a stare načine. Ponoviću da su more i obala, oduvijek bili i ostali naš najveći resurs. Zato je od presudnog značaja da njima upravljamo, da ih štitimo i da ih kao posebnu vrijednost u najboljem mogućem stanju predamo generacijama koje dolaze“, zaključio je Komnenović.
Državni sekretar Ministarstvu pomorstva Jovan Šćekić naglasio je da Festival vjetra potvrđuje značaj Tivta i Boke kotorske na mapi savremene i održive nautike.
„Govorimo o ravnoteži između tradicije i inovacije, između zaštite prirodnih resursa i razvoja turizma, između lokalne zajednice i globalnih tokova. Boka sa svojom jedinstvenom kombinacijom ljepote, kompletnog kulturnog nasljeđa i pomorske tradicije, ne samo da zaslužuje titulu dragulja Crne Gore i Mediterana, već i svijeta. Da bi ona i ostala takva kakva jeste i da bismo je takvu predali u nasljeđe budućim generacijama, moramo svi zajedno raditi na tome da njen razvoj bude promišljen, odgovoran i utemeljen na principima održivosti. Nema održive nautike bez održivih zajednica, bez zdravog mora i bez svijesti da su naši resursi neiscrpni, samo ako ih koristimo mudro“, kazao je Šćekić dodajući da se Bokom kao nautičko-turističkom destinacijom mora upravljati na odgovoran i održiv način.
U ime organizatora okupkjene je pozdravila Aleksandra Janičić, sekretarka JK „Delfin“ Tivat koja je kazala da istinski vjeriuje da je jedrenje mora biti primjer odgovornog odnosa prema prirodi.
„Jedrenje kao sport prirodno razvija ekološku svijest, jer se odvija u direktnom kontaktu sa morem i vjetrom, u prirodnom okruženju. Drago mi je što smo udružili snage jedrenja, nauke, obrazovanja, institucija, privrede i javnosti. More je naše zajedničko nasljeđe i naša zajednička odgovornost. Zajedno sa Pomorskim fakultetom i Institutom za biologiju mora imamo priliku da te vrijednosti pretočimo i u konkretne projekte i u nove generacije, koje će imati poštovanja prema morskom eko-sistemu.”- poručila je ona podsjećajući da su „Delfin“ i ostali jedriličarski klubovi iz zaliva ne samo izuzetno uspjepni sportski kolektivi i organizatori brojnih regata, već i svojevrsne osnovne pomorske škole za mlade naraštaje i neko ko tu djecu vrijednostima života uz more i sa more, te potrebi zaštite lokalne prirodne i kulturne bapštine.
Američki biznismen što veći dio godine živi u Tivtu Ričard Gadboa, vlasnik međunarodne jedriličarske fondacije „Richard&Frances Godbois Foundation“, koji je jedan od osnivača i glavnih podržavalaca Festivala vjetra, upoznao je učesnike konferencije sa novom mešunarodnom naučnom inicijativom.
„Rast Bokokotorskog zaliva tokom poslednje četiri godine, koliko živim ovdje, u smislu razvoja, gostoprimstva, turizma, nije ništa manje od očaravajućeg, što i dosta košta, pogotovo kada je u pitanju krhko okruženje Bokokotorskog zaliva. Odrastao sam u Južnoj Kaliforniji, i vidio kako divna mjesta bivaju uništena kao rezultat pohlepnog planiranja. Zahvaljujući tom iskustvu, finansiraćemo fond za istraživanje od 25 hiljada dolara, na Univerziteu Santa Barbara iz Kalifornije, da se napravi izvještaj svjetske klase o uticaju razvoja i djelatnosti koje gledamo u Boki na životnu sredinu, što će voditi Pomorski fakultet iz Kotora. Kotor i Santa Barbara su sestrinski gradovi, a ovo će ojačati odnose između njih. Radujemo se spajanju prvoklasnog procesa za dugoročnu održivost našeg prelijepog zaliva“, istakao je Gadboa.
Dekanica Pomorskog fakulteta Kotor Tatijana Dlabač, podvukla je da događaji poput sada već tradicionalne konferencije „Boka Kotorska kao održiva nautička destinacija“ svjedoče o sinergiji i ukazuju da se zajedničkim snagama može postići mnogo.
„Treba da iskoristimo našu zajedničku želju i volju, nesebičnu podršku gospodina Gadboe, povezivanje sa eminentnim institucijama iz svijeta da uradimo nešto kako treba, kako bi naše blago ostaklo kao takvo generacijama koje dolaze. Nadamo se da ćemo se slijedeći put udružiti i sa Herceg Novim i doći do onog velikog projekta Smart Boke. Započeli smo pionirski poduhvat sa rješavanjem linijskog pomorskog prevoza, ali treba da idemo i šire, na rješavanje pitanja onoga što nas više žulja, a to je drumski saobraćaj, zbog koga jutros neki zvaničnici nisu mogli da stignu na vrijeme. Zahvalna sam gospodinu Ričardu na želji da poveže naše fakultete. Mi imamo jako puno ideja, ali tek kad naiđemo na pozitivan odgovor, kao što je sa Opštinom Tivat kroz Festival vjetra i priču sa JK Delfin, onda dolazimo do ovako sjajnih stvari“, istakla je Dlabač.
Predsjednica asocijacije MedCruise-a Teodora Riga predstavila je tu značajnu međunarodnu asocijaciju koja kuplja 159 luka i 50-tak drugih subjekata iz domena kruzing industrije u 22 zemlje na tri kontinenta Mediteranskog basena koji je inače, drugo najveće tržište za kruzing turizam na svijetu. Istakla je da je kruzing koji sada čini smao oko 2,5 odsto ukupne svjetske turističke indutruje u ogromnom poorastu i da ima neslućen potencijal za dalji rast, ali da da upravo zbog toga destinacije na kojima se on odvija i svi koji učestvuju u njemu od donošenja odluka do sprovođenja konkretnih aktivnosti u privredi, moraju nai pravu mjeru I balans, te na vrijeme i osmišljeno se pripremiti kako da na te izaziove i intenzivan razvioj, najbolje odgovore, štiteći prirodu i kulturno nasljeđe destinacija koje posjećuju kruzeri.
„Ne vidi se često da svi rade u najboljem interesu jedne destinacije. Obično to samo kažu. Vidjela sam juče Pomorski muzej u Kotoru, koji se bazira na nasljeđu i koji je nevjerovatan. MedCruise je asocijacija, prisutna širom svijeta, zapravo širom Mediterana, a Sredozemlje je najljepša sredina na svijetu. Mi dijelimo jako puno zajedničkih stvari, bogatu baštinu, kulturu i tradiciju, ljude, mentalitet. Jako je važno da se svi mi okupimo i svaki dan da razgovaramo koji je najbolji način da krenemo napred. Svi se okupljamo, i naši pridruženi članovi i opštine i kompanije koje se bave krstarenjem, svi razgovaramo kako da nastavimo dalje, tražimo najbolja rješenja za lokalne zajednice i kako da dođemo do ravnoteže, da ne bi došlo do negativnog uticaja na destinacije. Društveno-ekonomski uticaj krstarenja na lokalne zajednice je veoma velik“, kazala je Riga.
Predstavnica za komunikacije i gradove domaćine „The Ocean Race Europe“ Beatriz Bikman predstavila je ovu veliku jedriličarsku trku koja u septembru kreće iz Kila u Njemačkoj, te će oplovivši veliki dio Evrope, svoju završnicu po prvi put imati u Boki, a Tivat će biti glavno mjesto događanja. Naglasila je na samo sportski i promotivni aspekt ove prestižne nautičke manifestacije, već i njen naglašeni ekološki i karakter podizanja svijesti najšire javnosti o potrebi očuvanja prirode, a posebno mora i okeana.
foto: Privatna arhiva
