Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija i Sindikat prosvjete nikada nijesu razgovarali o povećanju zarada od januara 2024, niti su formirali komisiju i potpisali poseban sporazum, kako to predviđa Granski kolektivni ugovor (GKU), usvojen još 30. decembra prošle godine.
Obavezne konsultacije i potpisivanje sporazuma predložilo je prije potpisivanja GKU i tadašnje ministarstvo finansija, na čelu sa Aleksandrom Damjanović.
“Zakonom o budžetu za 2023. za bruto zarade i doprinose na teret poslodavca za predškolsko, osnovno, srednje i inkluzivno obrazovanje planiran je iznos od 180,14 miliona eura i isti predviđa povećanje koeficijenata složenosti za utvrđivanje zarade za 20 odsto… Takođe, potreban iznos sredstava za zarade u 2024. i 2025. biće predmet razmatranja prilikom izrade godišnjeg zakona o budžetu i potpisivanja sporazuma”, navodi se u mišljenju Damjanovića, koje je 28. decembra prošle godine poslao tadašnjem kolegi, ministru prosvjete Miomiru Vojinoviću.
Damjanović je juče potvrdio da je poslao mišljenje, precizirajući da se ono odnosi na razmatranje “u kontekstu budžeta za sljedeću i 2025. godinu, jer drugačije ne može”.
“A GKU je precizirao mehanizam za usklađivanje zarada u kontekstu makroekonomskog ambijenta”, rekao je Damjanović “Vijestima”.
Smjernice makroekonomske i fiskalne politike za 2023-2026. godinu, koje je usvojila prethodna Vlada u julu ove godine kao glavni dokument kojim se utvrđuju limiti potrošnje budžeta, ne predviđaju obećano povećanje zarada prosvjetnim radnicima.
U Smjernicama makroekonomske i fiskalne politike stoji da je limit potrošnje za Ministarstvo prosvjete za 2024. godinu nešto više od 290 miliona eura, što znači da je prethodna nakon pola godine od potpisivanja Granskog kolektivnog ugovora sa Sindikatom prosvjete “zaboravila” da slijedi novo povećanje plata u toj oblasti. Slično je planiran i limit potrošnje za 2025. godinu, 292 miliona. To znači da tada nije uzimano u obzir najavljeno povećanja od po 10 procenata početkom 2024. i 2025.
Vojinović je kazao „Vijestima“ da je to mišljenje Ministarstva finansija dostavljeno ministarstvu prosvjete u „kontekstu pripreme budžeta za narednu fiskalnu godinu, i to 28. 12. 2022.godine kada je već bio usaglašen i prihvaćen GKU za oblast prosvjete“.
„Posebno želim da istaknem da je u postupku pregovaranja i usaglašavanja GKU postignuta potpuna saglasnost između Komisije Ministarstva prosvjete i Sindikata prosvjete, i predstavnika Ministarstva finansija. Koristim priliku da istaknem da, po tada usvojenom GKU, što je i napisano u obrazloženju GKU, koeficijenti za zarade su uvećani za 20 odsto za 2023, 2024. godinu 10 odsto i za 2025. god 10 odsto, uz mogućnost dodatnog povećanja u zavisnosti od makroekonomskih parametara“, rekao je Vojinović „Vijestima“.
Božović: Niko nas nije zvao
Član 22 GKU predviđa da će se, zavisno od makroekonomskih parametara i limita potrošnje koji budu utvrđeni za 2023. i 2024. godinu, saglasno Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, koeficijenti složenosti poslova “dodatno razmotriti, o čemu će se donijeti poseban Sporazum ugovornih strana do kraja fiskalne 2023. i 2024. godine”.
Godinu nakon usvajanja novog GKU nije postupano ni po članu 79, koji predviđa da ugovorne strane, odnosno Ministarstvo i Sindikat prosvjete, obrazuju komisiju za sprovođenje, praćenje, primjenu i tumačenje ovog Ugovora, na paritetnoj osnovi, od tri predstavnika svake ugovorne strane.
Iz Sindikata prosvjete juče su “Vijestima” kazali da ih niko uoči pripreme Predloga zakona o budžetu nije kontaktirao, pozvao na pregovore, niti konsultovao. Predsjednik Sindikata Radomir Božović rekao je da 2023. godina nije bila kao kovid godina, pa da razgovaraju o odgađanju povećanja dok država stane na noge, već je po svim ekonomskim pokazateljima finansijska situacija bila nikad bolja.
On je ponovio da je povećanje predviđeno Granskim kolektivnim ugovorom (GKU) i da se budžet usklađuje sa tim propisom.
Slovo zakona ili zastrašivanje
Uoči najavljenog protesta Sindikata prosvjete, koji je zakazan za sjutra u pet minuta do podne, pojedine škole donijele su odluku da se drugi klasifikacioni period završi već juče, umjesto u petak.
To je juče izazvalo reakcije pojedinih roditelja, ali i Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI), koje je obavijestilo direktore škola da se nastava može prekidati prije petka jedino u opravdanim slučajevima kao što su epidemije i elementarne nepogode.
MPNI je dopis uputilo, kako su naveli, nakon što je veliki broj direktora pitao taj resor u vezi sa organizacijom nastave u srijedu, a povodom najavljenog javnog časa Sindikata prosvjete.
U tom dopisu MPNI, u koji su “Vijesti” imale uvid, piše da im nije stigla nikakva zvanična odluka o prekidu rada, kako predviđaju važeći propisi.
“U skladu sa utvrđenim školskim kalendarom i programom rada ustanova, srijeda (27.12.2023) je radni dan u svim vaspitno-obrazovnim ustanovama u Crnoj Gori. Prema školskom kalendaru i programu rada ustanova predviđeno je da svi učenici toga dana i svih ostalih radnih dana do kraja drugog klasifikacionog perioda imaju nastavu”, navodi se u dopisu.
Foto: Ministarstvo prosvjete
Iz Ministarstva su rekli i da u skladu sa članom 64 Zakona o opštem obrazovanju i vaspitanju, obrazovno-vaspitni rad se može prekinuti samo u naročito opravdanim slučajevima (epidemije, elementarne nepogode i slično).
“Odluku o prekidu rada obrazovno-vaspitnog rada u prethodno navedenim slučajevima, u trajanju do pet dana, donosi direktor ustanove, a preko pet Ministarstvo, a za privatnu ustanovu osnivač”, piše u dopisu.
Iz tog resora su ponovili i da je minimum rada propisan važećom Uredbom, a tokom kojeg su nastavnici, stručni saradnici i saradnici u nastavi dužni da izvode nastavu redovno, po dnevnom rasporedu časova.
Na to su reagovali iz Sindikata, ocijenivši da taj dopis doživljavaju kao vid zastrašivanja i unošenja nervoze kod prosvjetnih radnika, a sve sa mogućim ciljem da sjutra, ispred Skupštine bude što manje prosvjetnih radnika, kao i da se pokaže kako Sindikat krši zakon i nema podršku zaposlenih.
Drže čas građanima na protestu
Protest je koncipiran kao javni čas, sa nastavnom temom „Za bolje sjutra – pravda za prosvjetu danas“.
Prema informacijama „Vijesti“, prosvjetari su u šaljivom tonu, „za slučaj da dođe inspekcija“ napravili i pripremu za čas. Prema „pripremi“, nastavnici su svi prisutni, a učenici građani, radi se o programu „cjeloživotno učenje“, a modul „građansko obrazovanje i vaspitanje“.
Kao literaturu, naveli su Ustav, zakone iz oblasti obrazovanja i GKU za oblast prosvjete.
Naslovna foto: Ministarstvo prosvete
