Zaposleni u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) moraće da potpišu poseban ugovor o povjerljivosti kako bi se spriječilo dalje curenje dijagnoza i iznošenje privatnih, povjerljivih informacija o zdravstvenom stanju pacijenata trećim stranama.
U javnost su u posljednjih godinu najmanje tri puta procurjele dijagnoze pacijenata, a prema zvaničnim podacima najveće zdravstvene ustanove, niko od zaposlenih nije snosio odgovornost za odavanje tajnih informacija.
“Ugovorom o povjerljivosti je predviđena obaveza čuvanja poslovne tajne i čuvanja informacija o zdravstvenom stanju pacijenata, te da će se prema primljenim informacijama odnositi s visokom dozom povjerljivosti i tajnosti koje neće otkriti ni jednoj trećoj strani bez pisane saglasnosti ovlašćenog lica KCCG. Pomenute obaveze su utvrđene i Ugovorom o radu, Etičkim kodeksom i Pravilnikom o kućnom redu KCCG, ali je menadžment cijenio da je ovu značajnu oblast potrebno dodatno regulisati Ugovorima o povjerljivosti koji se potpisuju sa svim zaposlenima”, piše u odgovoru “Vijestima”.
Ipak, u ustanovi kojom rukovodi Aleksandar Radović tvrde da na ovaj način žele da stvore dodatne preduslove za zaštitu prava pacijenata, svjesni da uvijek može doći do kršenja obaveza od zaposlenih i pored propisa i sprovođenjem kontrolnih postupaka.
Posljednji disciplinski postupak zbog narušavanja prava i privatnosti pacijenata vođen je prošle godine, kada su u javnost procurjele fotografije iz operacione sale. Iz KCCG su odgovorili da je taj postupak obustavljen jer se iz sprovedenih dokaza nije moglo zaključiti da je počinjena povreda radne obaveze, odnosno, nije se moglo utvrditi čije je vlasništvo telefon s kojeg su fotografije objavljene u javnosti.
“Fotografisanje pacijenata je uobičajena i opravdana praksa u medicinske svrhe, sa obavezom zaštite identiteta pacijenta, naročito iz razloga što je KCCG ustanova koja obavlja stručno metodološku edukaciju i naučno istraživačku nastavnu djelatnost”, pojasnili su.
„Ne znaju“ ko je štampao dijagnozu novinarke
Sudeći prema odgovorima KCCG, niko od zaposlenih nije disciplinski odgovarao, niti je pokrenut postupak zbog toga što je neko sa naloga doktorke na bolovanju odštampao medicinske podatke novinarke Pobjede Ane Raičković i dostavio ih odbrani Zorana Ćoća Bećirovića. Njegov advokat Danilo Mićović saopštio ih je pred punom sudnicom, i pored činjenice da su u pitanju zakonom zaštićeni podaci. Zaštitnik ljudskih prava i sloboda utvrdio je još u junu da su podaci o Raičković “procurjeli” iz KCCG, čime su novinarki povrijeđena prava, ali iz najveće zdravstvene ustanove tada nisu odgovorili na pitanja “Vijesti” o odgovornosti i da li i ko u KCCG može garantovati da njihovi podaci o zdravstvenom stanju neće biti zloupotrijebljeni. O odgovornosti u KCCG, ali i o zaštiti privatnog života građana tada nijesu odgovorili ni iz Ministarstva zdravlja, kojim rukovodi Vojislav Šimun.
Agencija za zaštitu ličnih podataka (AZLP) je još u aprilu 2024. naredila KCCG da dopuni interna pravila obrade i zaštite ličnih podataka i precizira ko, kada, na koji način, u koje svrhe i pod kojim uslovima može pristupiti podacima sadržanim u medicinskom informacionom sistemu “Heliant” i obrađivati ih, kao i da odredi koji zaposleni i kojim ličnim podacima imaju pristup.
Mediji su nedavno, na osnovu informacija iz Naredbe o sprovođenju istrage Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) objavili informacije o tome da je zdravstveno stanje pokojnog mitropolita Amfilohija bilo predmet komunikacije između osumnjičenih – biznismena Aleksandra Mijajlovića i bivšeg ministra odbrane Predraga Boškovića.
Bošković je, prema sadržaju poruka, više puta prenosio Mijajloviću detalje o mitropolitovom liječenju, navodeći da mu te podatke šalju tadašnji direktor KCCG Jevto Eraković i ljekar Nermin Abdić.
Slučaj mitropolita kasno došao u Komoru
Iz Ljekarske komore su, odgovarajući na pitanja “Vijesti”, kazali da to strukovno udruženje do danas nije pokrenulo postupak protiv dvojice ljekara, jer Komisiji za etička pitanja i deontologiju nije podnijet zahtjev za pokretanje postupka u ovom slučaju. Odgovore o ovom slučaju dan kasnije su proslijedili svim crnogorskim medijima.
“Prema Poslovniku o radu Komisije, zahtjev se može podnijeti najkasnije šest mjeseci od događaja koji je predmet postupka. S obzirom na to da su navodni događaji, o kojima se saznaje iz sredstava javnog informisanja, iz 2020. godine, nastupila je zastara, i Komisija nema pravni osnov za otvaranje postupka, iako su u pitanju navodi koji bi, ukoliko bi bili potvrđeni, ukazivali na moguće kršenje etičkih odredbi Kodeksa medicinske etike i deontologije”, kazala je predsjednica Komisije za etička pitanja i deontologiju Ljekarske komore Tea Dakić.
Ona je podsjetila da Komora postupa isključivo po pravilima struke i u okvirima važećih propisa.
“Stav Ljekarske komore Crne Gore je jasan i nepromjenljiv – zaštita privatnosti i povjerljivosti podataka o pacijentima predstavlja osnovno etičko i zakonsko načelo ljekarskog poziva. Svi ljekari su dužni da postupaju u skladu s Kodeksom medicinske etike i deontologije, Zakonom o pravima pacijenata, Lisabonskom deklaracijom o pravima pacijenata, Medunarodnim kodeksom medicinske etike i Evropskom poveljom medicinske etike, koji izričito propisuju obavezu čuvanja profesionalne tajne i poštovanja dostojanstva”, piše u odgovoru.
Naslovna foto: Luka Zeković
