Milivoje Katnić žrtva je odmazde vlasti i zavjere protiv njega i demokratskih vrijednosti u Crnoj Gori, a istina može biti zanemarena, ali ne može biti isključena i zato će kugla solidarnosti i hrabrosti, koja se zakotrljala, biti lavina koja će spriječiti da se slični postupci vode u budućnosti.
To je poručeno na panelu “Proces”, u okviru međunarodne konferencije “Politički zatvorenici i progon novinara i pisaca u Crnoj Gori”, koju je organizovao Forum za zaštitu ljudskih prava Milivoja Katnića, Crnogorski Helsinški odbor za ljudska prava i Crnogorski PEN centar. Događaj moderirala novinarka Tamara Nikčević.
Predsjednik crnogorskog PEN centra Adnan Čirgić, istakao je da nema nijednog kritičara vlasti koji nije u kontinuitetu žrtva besprizornih tekstova u medijima koje kontroliše vlast, a o svim takvim slučajevima PEN centar redovno obavještava relevantne međunarodne adrese i partnerska udruženja.
“Ovogodišnji kongres svjetskog PEN-a bio je prilika da u ime crnogorskog PEN-a Boban Batrićević izvijesti o najbrutalnijem slučaju utamničenja Milivoja Katnića kao političkog zatvorenika, koji je žrtva odmazde vlasti koju predvodi čovjek, kojega je prije nekoliko godina upravo Katnić raskrinkao kao teroristu što je za interese Moskve pokušao krvavo spriječiti ulazak Crne Gore u NATO”, rekao je Čirgić.
Ustvrdio je da se Tužilaštvo koristi “neviđenim mjerama”, pa se Katniću na teret stavlja i to što je komunicirao sa uglednim crnogorskim novinarima i piscima “koji se i sami sofisticirano optužuju za veze sa narodnim kriminalcima”.
“Na potpunu ogoljenost namjera vlasti da se brutalno obračuna sa svojim kritičarima ta vlast odgovara demagoškim diskursom o približavanju Crne Gore Evropskoj uniji, boljem standardu, evropskim vrijednostima. Nadam se da će ovo okupljanje poslati ne samo jasne poruke vlastima, sudstvu i tužilaštvu, koji često služe kao instrument Vučićeve marionetske vlasti, već i poslužiti kao ohrabrenje dobrom dijelu uspavane i ustrašene akademske zajednice, pisaca i kulturnih radnika u pružanju otpora fašizmu, šovinizmu i brutalnom progonu kritičara vlasti, kao pratećoj pojavi tih nakaradnih ideologija”, rekao je Čirgić.
Osnivačica i predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko, smatra da su promjene u Crnoj Gori nakon izbora 2020. godine, bile pogubne za sve koji su prepoznati kao borci za evropsku Crnu Goru.
“Nova vlast je za veoma kratko vrijeme uspjela da promijeni krvnu sliku Crne Gore, da zarobi cijelo društvo i da uspješno sprovodi politiku srbizacije. U tome je učestvovala partija predsjednika Vučića i posebno Srpska pravoslavna crkva. Najupečatljiviji primjer je svakako tužilac Katnić koji se već duže, bez pravnog osnova, drži u pritvoru. Glavni je razlog što je osudio one koji su bili involvirani u državni puč”, naglasila je Biserko.
Tvrdi da je Katnić svojevrsni politički zavorenik čija su elementarna ljudska prava dovedena u pitanje.
“Uz obračun sa svima koji su zastupali nezavisnu i suverenu Crnu Goru stradali su i mnogi novinari, koji su se kritički odnosili prema praksi nove vlasti, koja se ponaša po instrukcijama Beograda i Srpske pravoslavne crkve. Većina medija u Crnoj Gori je pod kontrolom Beograda, dakle stradaju oni koji glasno postavljaju pitanja i čiji zdrav razum iziskuje otpor takvoj vlasti. Ipak posljednji izbori u Podgorici i Kotoru pokazuju da se trend u Crnoj Gori mijenja i da je pitanje vremena kada će se Crna Gora vratiti na put ka Evropi”, istakla je Biserko.
Crnogorski advokat Nikola Martinović, vjeruje da će kugla koja se danas zakotrljala biti lavina koja će prekinuti mogućnost da se u Crnoj Gori dešavaju postupci kakvi se vode protiv Milivoja Katnića i Zorana Lazovića.
“Danas ovdje nemamo predstavnike ni vlasti, ni institucija, jer se oni za svoje karijere boje, a bojati se za svoju karijeru odraz je ličnosti i situacije u kojoj se nalazite. Mi smo 2016. godine imali nešto što ima odlike državnog udara, ali je četiri godine kasnije, u avgustu 2020. Crna Gora imala moždani udar od kojeg se do danas nije oporavila”, rekao je Martinović.
Prema njegovim riječima, Tužilaštvo ne posjeduje nijedan dokaz da su Marko Miljković i Veljko Belivuk u vrijeme boravka u Crnoj Gori izvršili bilo kakvo krivično djelo.
“Sve vrijeme boravaka u Crnoj Gori opservirala ih je crnogorska policija i u tom trenutku, gle čuda, na njih je spreman atentat, što je crnogorska policija spriječila. Belivuk je iz Beograda poslat u Crnu Goru kako bi ovdje bio likvidiran, kako mu se ne bi sudilo u Srbiji za ono za šta mu se danas sudi, a sudi mu se za vrlo teške zločine. I suđenje nije problematično, ali problematično je ono što Belivuk govori, a on iznosi ozbiljne optužbe protiv vlasti u Srbiji. Govori o sprezi navijačkih grupa i vlasti. A ničega od toga ne bi bilo da je Belivuk tada kada je došao u Crnu Goru likvidiran”, kazao je Martinović.
Rekao je da je dio uticaja i želje da se Katnić skloni iz društvenog života, a i sa lica zemlje dirigovan iz Beograda.
“Istina može biti zanemarena, ali ne može biti isključena. Ova istina će doći na naplatu. Oni koji danas to ne vide osjetiće u budućnosti. Ovolika količina nepravde, zlobe i mržnje nije viđena u Crnoj Gori od 1948. godine. Zato hrabrost treba da bude dio svakoga od nas. Treba da kažemo istinu ma koliko to u nekom trenutku bilo teško”, zaključio je Martinović.
Srpski političar i advokat Aleksandar Olenik, smatra da jecrvena linija podjelečlanstvo Crne Gore u NATO-u.
“Srbija, ako hoće da opstane kao država i da postane moderno društvo mora prvo da postane članica NATO-a, pa onda da razmišlja o Evropskoj uniji, jer nam je bezbjednost ugrožena kako od strane vlasti u Crnoj Gori, tako i vlasti u Srbiji. Mada ta granica između vlasti u Crnoj Gori i Srbiji je prilično tanka, nekad čak i nevidljiva”, zaključio je Olenik.
Smatra da je konačni cilj iste vlasti u Srbiji i Crnoj Gori izlazak Crne Gore iz NATO-a, ali da to nije moguće.
“Najvažnije odluke u Crnoj Gori se ne donose ovdje, već u Beogradu, jer oni koji vladaju, nažalost, idu po mišljenje u Beograd, u Srpsku pravoslavnu crkvu i onda se vraćaju ovdje i to izvršavaju. Jedan od najfrapantnijih je primjer kolege Katnića koji je bio baš na toj granici u borbi za sprječavanje državnog udara i za dobijanje članstva u NATO. To je nešto što mu ovdašnji, a ni režim u Beogradu nikada neće oprostiti”, vjeruje Olenik.
Kosovski političar i advokat Azem Vllasi, smatra da ima nadedok postoje slobodni intelektualci, novinari, oni koji dižu glas protiv nepravde i pritisaka na suverenitet, nezavisnost, dostojanstvo i integritet Crne Gore.
“Protiv Crne Gore se vodi hibridni rat. Crna Gora je pod pritiscima snaga spolja, ali i iznutra koje bi da je devastiraju, da dovedu u pitanje njenu nezavisnost i integritet. Dok bude ljudi poput vas, a ima ih i kod vas i u regionu, takve snage neće uspjeti u svojim nakanama. Na Kosovu pažljivo pratimo šta se događa u nama prijateljskoj Crnoj Gori, jer smo upućeni jedni na druge. Ono što se dešava u jednoj sredini može da se dogodi i u drugoj i zato moramo biti solidarni u odbrani naših prava, saradnje, međusobnog prijateljstva i povjerenja”, poručio je Vllasi.
Humanitarni aktivista Vlado Bogdanić, poručio je da je odgovornost izboriti se za ono što je opšti zajednički cilj i obećao da će sve što zna, kao i svoje iskustvo staviti na raspolaganje, posebno onima koji su najugroženiji.
“Ovo što se događa u Crnoj Gori je direktan atak na evropske vrijednosti i onu vrstu evropske solidarnosti, koja je nakon 22.4.2022. napadom Rusije na Ukrajinu dovedena u pitanje. I danas to jasno vidi svako ko ozbiljno prati prilike u Evropi. Imamo finansiranje desničarskih stranaka i pokreta u Zapadnoj Evropi, sa ciljem da se razbije jedinstveni odnos Evrope, a sa druge strane činjenica da je pitanje univerzalnih vrijednosti koje se brane kada se brani Ukrajina, ključno pitanje našeg vremena”, rekao je Bogdanić.
Važno je, kako je dodao, ono što čovjek i ljudi sami naprave i potrebno je, kako smatra, u slučaj Katnića uključiti sistem koji predstavlja dobitnica Nobelove nagrade za mir Oleksandra Viacheslavivna Matviichuk, koja djeluje u udruženju koje je aktivno na području cijele Evrope.
“Treba se sa tim ljudima povezati, nju dovesti ovamo, njezine savjetnike angažovati da budu svjesni šta se ovdje zbiva. Takođe, među novinarima, među ljudima koji su važni u ovom smislu i različitih mišljenja ima mnogo više onih koji će razumjeti ovaj događaj i prenijeti poruku Milivoju Katniću da nije sam”, rekao je Bogdanić.
Advokat Ante Nobilo, kazao je da je, nakon što je dublje ušao u kazneni postupak protiv Katnića, zaključio da se radi o montaži Tužilaštva i da ne raspolažu bilo kakvim dokazom.
“Prepričaću vam razloge zbog kojih Vrhovni sud Crne Gore drži Katnića u pritvoru. Prvi je opasnost od bijega, a drugi opasnost od dovršenja krivičnog djela. Kod prvog razloga navodi se da je Katnić povezan sa Zvicerom šefom Kavačkog klana, koji je i sam u bijegu, ima logistiku i koji bi Katniću mogao pomoći u bijegu iz Crne Gore. Kod drugog razloga navodi se da je Katnić prijetio tom istom Zviceru da će ga ubiti, ako on ubije ijednog njegovog policajca, pa je zbog sprječavanja ubistva Zvicera, Katnića potrebno držati u pritviru. Čovjek se mora zapitati ko je tu lud. Mislim da ova ilustracija dovoljno govori o karakteru samog predmeta”, istakao je Nobilo.
Dobitnica Nobelove nagrade za mir i advokatica za ljudska prava u Ukrajini Oleksandra Viacheslavivna Matviichuk, naglasila je da Međunarodna zajednica pomno prati slučaj Milivoja Katnića i objasnila da je pravo na pravično suđenje od ključne važnosti, a države koje masovno krše ljudska prava treba da garantuju ta prava ne samo svojim građanima, već i u interesu sigurnosti i mira u cijelom regionu.
Predstavnica Amnesty International Elifa Kriještorac, smatra da je slučaj Katnića zavjera protiv njega i protiv demokratskih vrijednosti u Crnoj Gori.
“Politički tok Crne Gore želi se okrenuti u drugom pravcu, prema Rusiji, umjesto prema Evropi. Evropski, briselski političari dozvolili su da Vučić poraste u Miloševića. Njega je sada vrlo teško zaustaviti”, kazala je Kriještorac.
Nema ništa plemenitije, kako smatra, nego se sastajati u cilju zaštite ljudskih prava i stati iza čovjeka kojem su ta prava osporena.
“Živimo u vremenu kada zakon jačega pokušava da se nametne, nova pravila su na sceni, crtaju se nove granice i to je slično požaru koji vjetar raznosi i pali nova žarišta. Taj požar se mora spriječiti i ugasiti, a za to su potrebni hrabi i odgovorni ljudi, jer hrabrost je čvor i osnova svih drugih vrlina”, jasna je Kriještorac.
Predsjednik turskog PEN centra i član Međunarodnog savjetodavnog odbora PEN-ovog komiteta pisaca za mir, Tarik Günersel, izrazio je solidarnost sa Katnićem i svim prodemokratskim pojedincima iz cijelog svijeta.
“Svijet se sastoji od dvije nacije: jedna nacija su oni koji žele da grade bolji svijet, a druga manja, ali nažalost efikasna su tlačitelji. Solidarnost je od suštinske važnosti i mi smo zapravo većina u svijetu. Stoga nećemo biti pesimisti, mi ćemo prevladati. Ljudi koji žele da grade bolji svijet moraju prevladati, inače nema budućnosti za čovječanstvo”, poruka je Günersela.
Foto: PR Centar
