Imati zdravo dijete, najveća je sreća za roditelja. Međutim, za neke je to san i borba neprestana. Da bi se stiglo do cilja, pojedina djeca moraju proći jednu, pa i više operacija, a to podrazumijeva i ulazak u opštu anesteziju. Česte anestezije u uzrastu do tri godine mogu ostaviti posljedice na dijete, jer potencijalno mogu uticati na nepotpuno razvijen nervni sistem, kazala je za Portal RTCG specijalista anestezije i reanimacije Marijana Karišik.
Karišik, koja je dio tima Instituta za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore objašnjava da dobro uzeta anamneza, uvid u trenutnu terapiju, detaljan fizikalni pregled i konsultacija pedijatrijskih subspecijalista su osnova sigurne anesteziološke preoperativne pripreme pedijatrijkih bolesnika i prevencija mogućih komplikacija.
Iako može doći do komplikacija, koje najčešće uzrokuju respiratorni problemi, naglašava da je anesteziolog nakon četvorogodišnjeg postdiplomskog specijalističkog usavršavanja, osposobljen da rješava najteža stanja pacijenata kroz reanimacione postupke i liječenje pacijenata u jedinicama intenzivnog liječenja
Roditelje savjetuje da razgovorom i kroz igru pripreme djecu za operaciju, a važno je da sami budu dobro informisani o svemu što ih očekuje.
Kako anestezija utiče na djecu i da li ima može biti posljedica ako se dijete više puta uvodi u to stanje?
Do tri godine starosti djeteta više od jedne do dvije planirane anestezije (planirane/elektivne hirurške intevencije su operacije koje nisu hitne i mogu da sačekaju određeno vrijeme) sa dužim razmacima između anestezija, ne ostavljaju posljedice po dijete, međutim česte anestezije u uzrastu do tri godine mogu ostaviti posljedice jer potencijalno, kako su pokazale studije na eksperimentalnim modelima, mogu uticati na još uvijek nepotpuno razvijen nervni sistem djeteta.
Zašto je važno da djeca budu zdrava prije uvođenja u anesteziju?
Kod djece tokom operacije najčešći neželjeni događaji koji mogu nastati su respiratornog porijekla (laringospazam, bronhospazam, hipoksemija-manjak kiseonika u krvi, kašalj, apneja- prestanak disanja, opstrukcija disajnog puta) i učestaliji su kako se godine djeteta smanjuju. Ovi neželjeni respiratorni događaji tokom operacije su i značajan uzrok srčanog zastoja u pedijatrijskoj anesteziji. Ukoliko je prisutna infekcija gornjih disajnih puteva, učestalost ovih respiratornih komplikacija tokom operacije je do deset puta veća, a ako je tokom hirurške intervencije potrebna endotrahealna intubacija taj rizik se povećava još više.
Nerazvijenost pluća (razvoj pluća i grudnog koša se ne završava rođenjem već postepeno do osme godine života), otpor u perifernim disajnim putevima je do pete godine starosti četiri puta veći nego kod odraslih. Grkljan ( larinks) i glasne žice kao i lumen dušnika ( traheje) kroz koje prolazi i ubacuje se tubus i bronh, je relativno uzak, a sluznica dobro vaskularizovana i sklona edemu. Tako da kod respiratornih infekcija i 1 mm edema te sluznice kod djece, a beba pogotovu, povećava otpor u disajnim putevima 16 puta i smanuje protok vazduha za 75% za razliku od odraslih kod kojih takav isti edem povečava otpor tri puta i protok smanuje za 44 %. Povišen vagalni tonus može brzo da dovede do apneje i laringospazma, naročito poslije stimulacije disajnih puteva intubacijom, aspiracijom i sekretom koji je uvijek prisutan kod prehlađenog djeteta. Dobro uzeta anamneza, uvid u trenutnu terapiju, detaljan fizikalni pregled i konsultacija pedijatrijskih subspecijalista su osnova sigurne anesteziološke preoperativne pripreme pedijatrijkih bolesnika i prevencija mogućih komplikacija. Pristup svakom djetetu je individualan i uvijek je potrebno napraviti procjenu rizika i koristi za planirani hirurški zahvat uzimajući u obzir simptome, prematuritet ( posebno osjetljiva kategorija pedijatrijkih pacijenata na respiratorne komplikacije tokom operacije i anestezije), hitnost operacije, vrstu operacije, potrebu za endotrahealnom intubacijom, prisustvo hipereaktivnog bronhijalnog stabla ili astme. Ako operacija nije hitna potrebno je sačekati 2 – 4 – 6 sedmica ( u zavisnosti na stepen ozbiljnosti respiratorne infekcije) da prođe do operacije.
Šta je bitno da roditelji znaju i poštuju prije neke operacije za koju je neophodna anestezija?
Djeca se ponašaju slično svojim roditeljima. Posmatraju ih i reaguju kao i oni. Zato je veoma bitno da roditelji budu potpuno informisani o tome šta ih očekuje i kako će izgledati njihov boravak u bolnici zbog operacije. Roditelj treba da priča sa hirurgom svog djeteta i anesteziolgom i da traži objašnjenja o hirurškoj intervenciji i o vrsti anestezije. Ukoliko su roditelji spremni i samouvjereni bolje će pripremiti svoje dijete za hiruršku intervenciju, pomoći će mu da se i ono oseća samouvjereno i sigurno u vezi planiranog liječenja i njegovog boravka u bolnici. Govor tijela roditelja mora biti u skladu sa objašnjenjima koje daju svom djetetu. Dijete će osjetiti ako je roditelj uplašen i uznemiren, iako mu se govori da će sve biti u redu. Plakanje pred djetetom nikako nije preporučljivo, jer povećava strah i nesigurnost djeteta.
Veoma je poželjno da roditelji koriste igračke i priče da bi djeci objasnili šta će se desiti tokom njihovog boravka u bolnici, i da ta priprema traje nekoliko dana prije operacije. Za tu svrhu može poslužiti omiljena igračka vašeg djeteta. Roditelj može nalijepiti šarene flastere na ruku igračke tamo gde će biti plasirana braunila djetetu, može koristiti dječiji doktorski set da zajedno sa svojim djetetom pregleda igračku i da se igraju doktora zajedno, uputno je da roditelj nabavi, napravi, nacrta dečje priče i crteže koji se tiču odlaska i boravka u bolnicu i da na taj način približe svom djetetu sam boravak u bolnici i procedure sa kojim će se tamo susresti. Sa starijom djecom iskreno razgovarati o svemu, ne kriti razlog odlaska već pokušati razumljivim jezikom objasniti djetetu šta ga tokom boravka u bolnici očekuje i da će sve vrijeme boravka u bolnici roditelj biti sa njim i uz njega. Roditelji ne smiju zaboraviti da ponesu sa sobom u anesteziološku ambulantu nove laboratorijske nalaze, izvještaj pedijatra, izvještaje subspecijalista ako se njihovo dijete liječi još od nekog oboljenja, krvnu grupu i upute i kompletnu medicinsku dokumentaciju koju imaju o svom djetetu ukoliko je dijete ranije liječeno ili ležalo u bolnici, te izvještaje kontrolnih pregleda specijalista koji su uslijedili nakon toga. Vrlo je važno noć prije operacije ispoštovati pravilo koje je dato roditeljima u anesteziloškoj ambulanti o preoprativnom gladovanju.
Koja je razlika kada je riječ o anesteziji koju djeca dobijaju zbog operacije i one koja im se daje za snimanje na magnetnoj?
Za dijagnostičke procedure koje nisu bolne, a tu spada i snimanje magnetnom rezonancom, potrebno je da dijete bude savršeno mirno, bez pokreta, da bi se snimanje uspješno završilo. Tu se koriste anesteziološke tehnike koje u svojoj osnovi imaju prvenstveno za cilj adekvatnu sedaciju pacijenta za sve vrijeme trajanja snimanja uz obavezan monitoring vitalnih funkcija. Za dijagnostičke procedure koje su bolne pedijatrijski pacijenti se uvode u opštu anesteziju koja je slična anesteziji za hirurške procedure.
Anesteziološke procedure za potrebe hirurških intervencija kod pedijatrijskih pacijenata zavise od kompleksnosti samih operacija. Osnovni cilj pedijatrijskog anesteziologa tokom hirurških intervencija je da obezboli pacijenta u potpunosti, da oduzme pokret pacijentu da bi hirurg mogao nesmetano da radi i da oduzme svijest pacijentu kako bi pacijent mogao da spava anesteziološkim snom sve vrijeme trajanja operacija. Za to vrijeme prate se vitalni parametri pacijenta putem obaveznog invazivnog ili neinvazivnog monitoringa zavisno od operacije, koji pokazuju rad srca, pluća, bubrega i mozga i služe anesteziologu da održava hemodinamsku stabilnost pacijenta tokom operacije. Za potrebe hirurških intervencija pedijtrijski pacijenti se uvode u opštu anesteziju ili kombinaciju opšte i regionalne anestezije.
Da li se mogu desiti neke nepredviđene situacije i kako to rješavate?
Tokom anestezije uvijek postoji opasnost od komplikacija, zato je i priprema za anesteziju tako kompleksna. U tekstu ranije pomenute su respiratorne komplikacije koje su najčešće, ali koje mogu biti uzrok i akutnog zastoja srčanog rada tokom operacije, na uvodu u anesteziju ili tokom buđenja iz anestezije. Rijetke su ali moguće i alergijske reakcije različitog stepena na lijekove koje koristimo u anesteziji.
Anesteziolog je ljekar specijalista anesteziologije i reanimatologije, koji je nakon svog četvorogodišnjeg postdiplomskog specijalističkog usavršavanja osposobljen da rješava najteža stanja pacijenata kroz reanimacione postupke i liječenje pacijenata u jedinicama intenzivnog liječenja.
Planirate da organizujete Kongres anesteziologa u oktobru,možete li nam reći koliko je to bitno za Crnu Goru i naše zdravstvo?
Prvi internacionalni kongres anesteziologa i intenzivista Crne Gore održaće se 13. i 14. oktobra 2023. godine u hotelu Splendid u Bečićima. Organizator kongresa je Društvo anesteziologa i intenzivista Crne Gore čiji sam predsjednik i moj predlog da bi za crnogorsku anesteziju bilo veoma važno da organizujemo naš prvi kongres, naišao je na široku podršku članova našeg udruženja.
Kongres je najznačajniji događaj za specijaliste anesteziologije, intenzivnog liječenja i renimatologije u jednoj zemlji. Naš kongres će biti prilika da ugostimo najveća imena regionalne, evropske i svetske anestezije, među kojima je i jedan Nobelovac. Oni će biti predavači na našem kongresu sa temama koje su najaktuelnije u oblastima anestezije i intenzivnog liječenja i voditelji radionica na kojima će polaznici imati mogućnost da uvježbavaju najvažnije tehnike koje se danas koriste u modernoj anesteziji.
Ko će imati priliku da učestvuje i šta će biti glavna tema?
Pored već pomenutih inostranih predavača i naši anesteziolozi će imati prilike da kroz svoja predavanja pokažu naša dostignuća u ovoj oblasti. Najvažnije teme kongresa su uvijek aktuelno zbrinjavanje disajnog puta, transplantacija kao i najveći izazovi sa kojima se susrećemo u jedinicama intenzivnog liječenja i anesteziološkim procedurama u operacionim salama kako kod odraslih tako i kod pedijatrijskih pacijenata.
Doktorka Karišik je članica vijeća Evropskog udruženja anesteziologa i intenzivista, članica borda Balkanske anesteziološke platforme i predstavnik pedijatrijskih anesteziologa u nacionalnom komitetu Evropskog udruženja pedijatrijskih anesteziologa.
Izvor: RTCG
Foto: Pixabay
