Predsjednica Upravnog odbora LGBT Foruma Progres Bojana Jokić smatra da se Crna Gora nalazi u periodu stagnacije, pa čak i nazadovanja kada je u pitanju poštovanje ljudskih prava u poslednje tri godine. Ne samo, kako kaže, da se ne radi na unapređenju zaštite ljudskih prava, već se i postojeći mehanizmi onesposobljavaju usled političkih prepucavanja i trgovina funkcijama.
– Primjer za to je bila bokada Ustavnog suda koji je jedno od najbitnijih sredstava zaštite kolektivnih, pojedinačnih i biračkih prava građana. Takođe sam mišljenja da ljudi u Crnoj Gori ne znaju šta su ljudska prava i da su ona zapravo mehanizam koji garantuje privatnu sferu svakom pojedincu u koju država ne može da zalazi, a s druge strane predstavljaju mehanizam kontrole državne vlasti koji sprečava zloupotrebu i prekoračenje iste. Ona su univerzalana, usmjerena prema državi i nedeljiva, a stiču se rođenjem – naglašava ona.
Jokić ističe da Ustav Crne Gore i brojni izvori međunarodnog prava, kakvi su Univerzalna deklaracija ili Evropska konvencija o ljudskim pravima i slobodama, jasno propisuju prava pojedinca, ali i daju jasnu granicu gdje ta prava prestaju.
– Dakle, ona jesu nedjeljiva i neotuđiva, ali nisu neograničena i to je ono što građani Crne Gore, čini mi se, u većini slučajeva ne znaju. Proteklih godina svjedočimo javnim linčovima pojedinaca na društvenim mrežama, a nerijetko i medijskog, i to sve pod izgovorom odbrane ljudskih prava, a nismo ni svjesni da ih upravo u tom momentu kršimo. Samo proteklih dana mogli smo da svjedočimo linču, što medijskom, što na društvenim mrežama, sudije Alije Beganovića i to pod izgovorom odbrane ženskih prava, a da pritom pojedinci na društvenim mrežama duboko zalaze u njegov privatni život, osvrću se negativno na njegovu nacionalnu i pretpostavljenu političku pripadnost i time narušavaju njegov psihički integritet, čast i ugled i zapravo krše njegovo pravo na privatnost. To je ona razlika koju, čini mi se crnogorsko društvo ne vidi, ili ne želi da vidi, da je jedno dati stručninkomentar i mišljenje u odnosu na rješenje, a sasvim drugo napadati ličnost osobe koja je to rješenje donijela – podvlači Jokić.
S mržnjom se ne rađamo, ona se stiče
Jokić ističe da, kako se jednako moramo truditi da razvijamo mehanizme za zaštitu ljudskih prava, moraćemo uložiti i trud da građanima objasnimo šta su zapravo ljudska prava, a šta je njihovo kršenje.
– Pored toga što nazadujemo institucionalno na ovom polju, čini mi se da u javnom prostoru svjedočimo sve većoj mržnji i kršenju ljudskih prava, dok uporedo svjedočimo neažurnosti države, kako bi preduprijedila ove društvene anomalije. Moramo shvatiti da mržnja nije urođena, ona se hrani i uzgaja dok ne dosegne razmjere u kojima jedna nacionalna ili etnička grupa ne dođe do toga da pokušava uništiti drugu, a koraci koji vode do toga ma koliko bezazleno zvučali u početku, nisu bezazleni i upravo su opisani kroz piramidu mržnje koju svaki građanin Crne Gore treba da pogleda, pa ja stoga, umjesto fotografije, dostavljam uz ovu izjavu – navodi Jokić.
Foto: Privatna arhiva
