Javni izvršitelji za skoro deceniju naplatili pola milijarde eura

Od 2014, od kada su počeli da rade javni izvršitelji, naplaćena su potraživanja od pola milijarde eura, saopšteno je portalu Dnevno iz Komore javnih izvršitelja Crne Gore.

Najviše je naplaćeno tokom 2018. i to 107,5 miliona eura, dok je 2017. naplaćeno nešto više od 89 miliona. Iz Komore objašnjavaju da za 2015, 2016, 2019, 2020 i 2021. nije vođena pojedinačna statistika iznosa potraživanja i naplaćenog potraživanja, odnosno da iz softverskog programa koji koriste javni izvršitelji nije moguće izvući tražene podatke.

„Za određene godine podaci o iznosu ukupnog i naplaćenog potraživanja nisu prikupljani, a njihovo pribavljanje sada bi iziskivalo dodatne resurse“, objašnjavaju iz te institucije.

U dosadašnjem radu Komore, ukupan broj predmeta iznosi 617.358, od čega je 221.035 riješenih predmeta.

Najviše predmeta zabilježeno je 2021. godine – 76.779, od čega 29.561 riješen predmet. Nešto manje predmeta (76.419) zabilježeno je 2015, uz 26.351 riješeni predmet, 2018. je ukupan broj predmeta bio 72.218, od čega 25.566 riješenih predmeta, dok je 2017, kada je zabilježen iznos najvećeg potraživanja (402.620.984 eura), riješeno 22.948 predmeta.

Najmanje predmeta zabilježeno je 2014. i 2016. godine – 60.561 i 60.765, uz 20.381, odnosno 21.174 riješena predmeta.

Za ovu godinu, kako je saoošteno Portalu Dnevno, još nijesu poznati podaci i biće dostupni tek u martu naredne godine.

Iz Komore javnih izvršitelja objašnjavaju da predmeti najčešće ostaju neriješeni zbog insolventnosti izvršnih dužnika, te da je to problem s kojim se najčešće suočavaju u radu.

„Ukoliko dužnik nema zvanično prijavljenih primanja ili ne posjeduje pokretnu, odnosno nepokretnu imovinu, nije moguće sprovesti izvršenje“, navode oni.

Radi naplate novčanog potraživanja javni izvršitelji mogu izvršenje sprovesti na novčanim potraživanjima izvršnog dužnika, na zaradi i drugim stalnim novčanim primanjima, na štednom ulogu, na akcijama i obveznicama stare devizne štednje, na hartijama od vrijednosti, na udjelima u privrednom društvu, kao i na svim pokretnim i nepokretnim stvarima.

„Izvršni postupak se pokreće predlogom izvršnog povjerioca kojim se usmjerava rad javnog izvršitelja u pogledu definisanja načina, sredstva i obima izvršenja, istim se postupak može prekinuti ili obustaviti. Institut zastrajelosti nema primjenu u izvršnom postupku shodno pozitivnim zakonskim propisima, što znači da jednom pokrenut postupak pred javnim izvršiteljem traje sve do naplate duga ili eventualne obustave na predlog izvršnog povjerioca“, kazali su iz Komore.

Trenutno u Crnoj Gori radi 27 javnih izvršitelja, od čega 10 u Podgorici, tri u Nikšiću, a po dva u Kotoru, Baru, Herceg Novom, Beranama i Bijelom Polju. Po jedan izvršitelj radi u Pljevljima, Budvi, Danilovgradu i na Cetinju.

Podsjećamo, Zakon predviđa jednog izvršitelja na 25.000 stanovnika.

Iz Komore navode da se na odluke javnih izvršitelja može podnijeti prigovor ili zahtjev za otklanjanje nepravilnosti o kojima odlučuje sud, dok po pritužbama, odnosno inicijativama za ispitivanje nezakonitosti i nepravilnosti rada javnih izvršitelja odlučuje Komora javnih izvršitelja ili Ministarstvo pravde. Za ispitivanje disciplinske odgovornosti javnih izvršitelja, kako kažu, nadležna je disciplinska komisija.

Prema njihovim riječima, neophodno je još raditi na unapređenju ove institucije.

„U narednom periodu potrebno je nastaviti s radom na boljoj koordinaciji sa državnim organima, umreženosti sa preostalim bazama podataka, kao i na afirmaciji javnoizvršiteljske funkcije i poboljšanju ugleda javnog izvršitelja“, zaključuju iz Komore javnih izvršitelja.

Foto: Envatoelements

NIKŠIĆ PROGNOZA

Table of Contents