Jakšić Stojanović: Vrijeme je da počnemo da se bavimo obrazovanjem

Ministarka prosvjete, nauke i inovacija, prof.dr Anđela Jakšić Stojanović, u intervjuu portalu CdM govori o problemima u sistemu obrazovanja, izazovima, ali i rješenjima. Ministarka otkriva i planove, brojna ulaganja, uz jasnu poruku – vrijeme je da počnemo da se bavimo obrazovanjem. Podvlači da su kupljene diplome veći problem od falsifikovanih, ali objašnjava kakav je plan rješavanja ovog problema. U intervju pročitajte gdje će se sve i kada graditi nove škole i vrtići, o nerealnom ocjenjivanju, hiperprodukciji odlikaša i “Luča”, PISA testiranju… Jakšić Stojanović poručuje da je potrebna i kontrola rada prosvjetnih radnika.

CdM: Rekli ste da je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija odlučno da se uhvati u koštac s problemom lažnih i kupljenih diploma, jer posljedice te pojave mogu biti dalekosežne po Crnu Goru. Za ovakvu borbu potrebna je sveobuhvatna i koordinisana akcija. Kako prići ovom problemu i kako ga riješiti? Da li postoji neka strategija?

JAKŠIĆ STOJANOVIĆ: Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija odlučno je da se uhvati u koštac s problemom lažnih i kupljenih diploma, u šta je javnost u prethodnom periodu i mogla da se uvjeri. U prethodnom periodu, podnijete su krivične prijave protiv svih lica za koje se osnovano sumnjalo da su u procesu nostrifikacije predala falsifikovane obrazovne isprave. Sa ovom praksom ćemo nastaviti i ubuduće i o tome blagovremeno obavještavati javnost.

Na nivou Ministarstva je već formirana radna grupa koja se bavi provjerom diploma zaposlenih, a prethodnih dana smo imali i dosta upita od strane drugih institucija kojima je bila potrebna pomoć u provjeri validnosti određenih javnih isprava.

Više puta sam isticala u javnosti da je mnogo veći problem sa kupljenim, nego sa falsifikovanim diplomama, ali smo odlučni u tome da se izborimo i sa ovim izazovim i da učinimo sve što je u našoj nadležnosti kako bismo i ovaj problem počeli da rješavamo. U tom smislu ćemo inicirati da Vlada formira grupu ili tijelo koje će činiti ne samo predstavnici Ministarstva prosvjete, već i predstavnici Ministarstva unutrašnjih poslova i drugih relevantnih institucija kako bismo mogli da odgovorimo ovim izazovu.

U tom smislu je vrlo važno i da iniciramo izmjenu zakonskih rešenja iz ove oblasti koje bi nam omogućile i provjeru ranije nostrifikovanih diploma i na taj način pošaljemo jasnu poruku svima da ćemo se ozbiljno i neselektivno boriti protiv ove i sličnih pojava koje ozbiljno ugrožavaju vrijednosti na kojima jedno ozbiljno i zrelo društvo mora da se temelji.

Ne možemo se pohvaliti dobrim rezultatima

CdM: Ponovo imamo alarmantno loše rezultate PISA testiranja crnogorskih učenika. Ko je zakazao – pojedinci, sistem, loši nastavni programi…?

JAKŠIĆ STOJANOVIĆ: Na početku bih istakla činjenicu da su na posljednjem testiranju neki od najboljih obrazovnih sistema podbacili kada je u pitanju PISA, kao i da je to negdje bilo i očekivano imajući na umu specifične uslove u kojima se realizovala nastava u određenom vremenskom periodu, ali i velike izazove sa kojima se suočava obrazovni sistem na globalnom nivou.

Kada je u pitanju Crna Gora, nažalost od 2006. godine se naši učenici ne mogu pohvaliti dobrim rezultatima na PISA testiranju. Nekada smo bili malo bolji, nekada malo gori, ali zabrinjava podatak da smo uvijek ispod OECD prosjeka, što ukazuje na to da u nečemu griješimo. I to u kontinuitetu. Ohrabruje činjenica da su učenici iz šest crnogorskih škola ostvarili rezultate koji su iznad OECD prosjeka, što ukazuje na to da je primjer dobre prakse i možda ukazuje na to da je rješenje problema bliže nego što nam se čini, samo što toga možda nismo svjesni.

Sada je najmanje bitno ko je zakazao, a iskreno mislim da smo zakazali svi.

Mnogo važnije od toga je da smo konačno svjesni da je obrazovanje stub svakog društva i da bez dobrog obrazovnog sistema nema istinskog napretka društva. Takođe, neophodno je da razumijemo da u ovom resoru ne smije biti ,,naših” i ,,njihovih” jer mi se čini da su svi problemi u obrazovnom sistemu velikim dijelom prouzrokovani takvim načinom razmišljanja i djelovanja koji je kao takav, nažalost, bio dugo prisutan u Crnoj Gori.

Vrijeme je da počnemo da se bavimo obrazovanjem, ali ne formalno nego suštinski i da svi uložimo napore i sprovedemo reforme koje su neophodne za unapređenje našeg obrazovnog sistema.

Kontrolisati i rad prosvjetnih radnika

CdM: Treba li pristupiti i nekoj vrsti provjere rada nastavnog kadra, jer se često mogu čuti i primjedbe na njihov način rada, ali i na njihovo znanje?

JAKŠIĆ STOJANOVIĆ: Mislim da rad svih u ovoj državi mora biti predmet kontrole, uključujući i prosvjetne radnike. I sada postoje određeni mehanizmi kontrole kvaliteta realizacije nastavnog procesa koji su definisani zakonskim i podzakonskim aktima, ali se stiče utisak da se oni ne primjenjuju na adekvatan način ili da veoma često ne daju zadovoljavajuće rezultate. Takođe, veoma često ne postoji adekvatna saradnja izmedju pojedinaca i institucija koje su uključene u ovaj proces, pa se proces obezbjeđenja i kontrole kvaliteta obrazovnog procesa svodi na puku formu, što nikako ne smije biti slučaj.

Obezbjeđenje i kontrola kvaliteta obrazovanja na svim nivoima je proces koji podrazumijeva kontinuirani rad i posvećenost svih učesnika u obrazovnom procesu i ovo pitanje je mnogo kompleksnije nego što se na prvi pogled čini.

Mora se krenuti od početka, a ne od kraja kao što smo do sada veoma često radili. Dakle, prvo moramo podsticati najbolje da upisuju nastavničke fakultete. Da bi rad u obrazovanju, posebno za odredjene oblasti poput matematike, IT-a, medicine itd. bio atraktivan i privlačan mladim ljudima, neophodno je je u kontinuitetu raditi na unapredjenju položaja prosvjetnih radnika u društvu.

Takođe, važno je promijeniti zakonsku regulativu i definisati jasne kriterijume za zaposlenje kako bi u obrazovnom sistemu radili najbolji. Osim toga, moramo svima onima koji ulaze u učionicu omogućiti da steknu adekvatna znanja iz metodike, pedagogije, didaktike jer samo na taj način oni mogu kvalitetno realizovati obrazovno-vaspitni proces.

Neophodno je i da u kontinuitetu ulažemo u edukaciju nastavnika kako bi oni bili u toku sa aktuelnim trendovima i dešavanjima i prenijeli svoja znanja i iskustva učenicima. Paralelno sa tim treba raditi na unapređenju mehanizama kontrole kvaliteta realizacije nastavnog procesa i fokusirati se na suštinu, a ne na formu kao što je to do sada bio slučaj, kako bismo odvojili rad od nerada i sa jedne strane podsticali najbolje, a sa druge strane sprovodili adekvatne, zakonom propisane mjere prema onima koji ne realizuju nastavni proces na adekvatan način.

Dakle, u pitanju je proces koji podrazumijeva više različitih komponenti i da bi on bio uspješan neophodno je planski i strateški raditi na svakoj komponenti pojedinačno. Mi smo mali sistem, i iako je stanje i u ovom segmentu često na nezadovoljavajućem nivou, sigurna sam da zajedno možemo napraviti značajne iskorake u narednom periodu i kada je kontrola kvaliteta nastavnog procesa u pitanju.

CdM: Da li smatrate da imamo “epidemiju” nerealnog ocjenjivanja, heperprodukciju odlikaša i “Luča”?

JAKŠIĆ STOJANOVIĆ: Jedan od ključnih problema našeg obrazovnog sistema je činjenica da naši studenti stiču nefunkcionalna znanja, odnosno da stečena znanja ne umiju primijeniti u realnom životu. Zato i ne čude loši rezultati koje naši učenici već godinama unazad ustvaruju na PISA testiranju.

Ukoliko se uporedi broj učenika koji ostvaruju izvanredne rezultate na ovom testiranju i broj dobitnika diplome ,,Luča”, uočićemo veliki disbalans. Takođe, sličan problem imamo i kad su u pitanju rezultati na eksternoj maturi koji, takođe, vrlo često nisu u skladu sa opštim uspjehom ostvarenim na određenom nivou obrazovanja.

Sve to govori u prilog tome da postoje određeni problemi kada su u pitanju kriterijumi ocjenjivanja, koji su vrlo često neobjektivni i neujednačeni, a osim toga svi smo svjedoci da veoma često i svjesni ili nesvjesni pritisak roditelja i učenika ima veliki uticaj na proces ocjenjivanja. Iz tog razloga se rješavanju ovoga problema mora pristupiti sistemski, kako bismo unaprijedili proces ocjenjivanja i učinili ga objektivnim, kontinuiranim, sveobuhvatnim itd.

Drugim riječima, ocjenjivanje ne treba da bude cilj, već sredstvo koje će nam omogućiti da pratimo napredovanje svakog učenika pojedinačno i damo mu povratne informacije o njegovom napretku, kako bi ga ovaj proces podstakao i motivisao i bio, kako u funkciji razvoja i učenika, tako i u funkciji unapređenja kvaliteta obrazovnog procesa.

Neophodno izvršiti reviziju nastavnih planova i programa

CdM: U kom pravcu, prema Vašem mišljenju, treba da ide reforma obrazovnog sistema?

JAKŠIĆ STOJANOVIĆ: Nakon rezultata PISA testiranja, i to ne samo ovih, već i svih od 2006.godine, jasno je da je obrazovnom sistemu u Crnoj Gori potrebna sveobuhvatna reforma. Ali, ne reforma radi reforme niti reforma koja je mrtvo slovo na papiru, već sistemska reforma koja je utemeljena na ozbiljnoj analizi svih prednosti i nedostataka našeg obrazovnog sistema, ali i najboljih praksi u ovoj oblasti.

Prvi korak je svakako izrada krovne strategije obrazovanja kojom bismo definisali ključne dugoročne i kratkoročne ciljeve obrazovnog sistema na svim nivoima, kao i aktivnosti koje je neophodno realizovati kako bi pomenute ciljeve realizovali. Polazna tačka za izradu pomenute strategije je Analiza sektora obrazovanja 2015-2020 koja je rađena u saradnji sa UNICEF-om i uz pomoć ekspertskog tima konsultantske kompanije Sofreco, a koja sadrži analizu svih važnih segmenata obrazovnog procesa na različitim nivoima.

Ova strategija za period do 2035. godine, treba da trasira put reformi obrazovnog sistema. Izrada strategije će biti realizovana u saradnji sa UNICEF-om i podržana od strane EU delegacije u Crnoj Gori koja je za ove namjene već odvojila milion eura.

U skladu sa tim, neophodno je izraditi adekvatna zakonska i podzakonska akta na svim nivoima obrazovnog procesa kako bi se sistemski pristupilo reformi obrazovnog sistema.
I više je nego jasno da je neophodno izvršiti reviziju nastavnih planova i programa koji treba da budu usmjereni na sticanje ne samo znanja, već i kompetencija, uz posebno posvećivanje pažnje prirodnim naukama, ali i umjetnosti koja nije dovoljno prisutna u planovima i programima. U skladu sa tim, potrebno je izvršiti i reviziju udžbenika.

Takođe, neophodno je raditi i na intenzivnijem uvođenju digitalnih alata i tehnika u cilju unapređenja kvaliteta obrazovnog procesa.

Dodatno, potrebno je u kontinuitetu raditi na kreiranju sadržaja i metoda i tehnika učenja koje će dovesti do unapređenja kritičkog mišljenja, rješavanja problema, socijalne i emocionalne inteligencije učenika, kao i unapređenju tzv. „mekih vještina” ili ,,soft skillls”.

Posebnu pažnju treba posvetiti talentovanoj djeci, jer smo svi svjedoci da se, nažalost, njima ne posvećuje dovoljna pažnja i vrlo često nemaju podršku u tome da njihovi talenti dođu do izražaja i da budu na adekvatan način podržani od strane institucija i društva u cjelini. Samo podstičući i njegujući najbolje, možemo kreirati ambijent u kojem će oni željeti da ostanu, da u njemu rade i stvaraju, za dobrobit cijelog društva.

Potrebno je raditi na dodatnoj edukaciji nastavnog kadra kroz ulaganje u njihov razvoj i unapređenje njihovih znanja, vještina i kompetencija. Takođe, veoma je važno osloboditi prosvjetne radnike veoma često nepotrebnih administrativnih poslova, kako bi se oni mogli posvetiti onome što je njihov primarni i najvažniji zadatak, a to je vaspitanje i obrazovanje djece.

Jasno je da je neophodno intenzivno raditi na unapređenju infrastrukture, imajući na umu velike probleme sa kojima se suočavaju obrazovne ustanove na svim nivoima (nedostatak prostora, neadekvatan prostor, nedostatak adekvatne opreme itd).

Smatram da je ova godina ključna za postavljanje temelja jednog novog koncepta obrazovnog sistema koji će biti usklađen sa najboljim evropskim i svjetskim praksama i koji će omogućiti da se konačno pomjerimo sa mrtve tačke i napravimo značajne iskorake u ovom resoru.

CdM: Ako govorimo o značaju predmeta Medijska pismenost i Građansko vaspitanje/obrazovanje, da li je za Vas prihvatljiv predlog da to budu obavezni predmeti u osnovnim i srednjim školama?

JAKŠIĆ STOJANOVIĆ: Uvođenje novih predmeta mora biti rezultat detaljne i studiozne analize nastavnih planova i programa, kao i njihov status (obavezni ili izborni) i fond časova. Svakako sam za to da se ovo pitanje razmotri, posebno imajući na umu značaj pomenutih tema iz više različitih aspekata.

Naime, u vremenu kada su informacije sve više dostupne, posebno preko društvenih mreža i platformi, medijska pismenost ima sve značajnije mjesto kako u obrazovnom sistemu, tako i u svakodnevnom životu.

Ona je izuzetno značajna za obrazovanje mladih, posebno s aspekta unapređenja ljudskih prava i demokratskih procesa u društvu, kao i obrazovanja XXI vijeka koje zahtijeva razvijanje vještina kritičkog mišljenja i rješavanja problema. Istakla bih da je, uz pomoć Misije OEBS-a u Crnoj Gori pripremljen sjajan Priručnik za nastavnike, roditelje i djecu koji, na jedan jako lijep i mladim ljudima prijemčiv način, tretira sve značajne teme iz ove oblasti, pa mi se čini da su stvoreni svi preduslovi da ozbiljno razmotrimo uvođenje ovog predmeta u kurikulume.

Takođe, smatram da je i Građansko obrazovanje jako važno, posebno u kontekstu pristupanja Crne Gore EU, a imajući na umu prakse i iskustva velikog broja zemalja iz evropskog obrazovnog sistema koje su uspješno uvele ovaj program u kurikulume i veoma često ga realizuju kao kombinaciju nastavnih i vannastavnih aktivnosti, čime daju dodatan kvalitet obrazovnom procesu. Interesantno je pomenuti i primjer Estonije koja sprovodi brojne aktivnosti osnaživanja mladih kao dio obezbjeđivanja Garancije za mlade, što može biti interesantan pristup i kada je Crna Gora u pitanju.

Svakako, mislim da treba razmotriti i pomenute, ali i još neke potencijalno interesantne teme poput logike, retorike, programiranja, preduzetništva, kreativnih industrija itd., ali naravno svemu tome se mora pristupiti vrlo ozbiljno, na temelju analize postojećih planova i programa, vodeći računa o uporednim praksama najboljih obrazovnih sistema, ali i kontekstu u kojem se realizuje naš obrazovni proces.

Gradiće se osnovna škola i vrtić u City kvartu

CdM: Hoće li se u Crnoj Gori graditi nove škole, vrtići? Gdje, kada?

JAKŠIĆ STOJANOVIĆ: Sa zadovoljstvom mogu najaviti da ćemo u 2024. početi najveći investicioni ciklus u obrazovanju do sada, pa već od početka godine počinjemo sa radom punom parom. Prilikom pripreme kapitalnog budžeta organizovani su sastanci sa predstavnicima velikog broja lokalnih samouprava, a Ministarstvo finasija je podržalo realizaciju svih naših predloga projekata koji su imali stepen zrelosti da se mogu realizovati 2024. godine.

Pomenuću i da su stvoreni uslovi da u toku 2024. godine uđemo u novi aranžman sa EIB-om vrijedan 18 miliona eura za potrebe realizacije projekta “Unapređenje crnogorskog obrazovanja”, te projekta sa EBRD-om u vrijednosti 20 miliona eura za rekonstrukciju dijela energetske efikasnosti 25 obrazovnih objekata. Budžetom su predviđena sredstva u iznosu od 2 miliona eura za sufinansiranje priojekta sa KFW bankom.

U dijelu kapitalnog budžeta, osim novih projekata čija će gradnja početi tokom 2024. godine kao što su vrtići u Nikšiću, nova osnovna škola u Tivtu, stvoreni su preduslovi za gradnju osnovne škole i vrtića u City kvartu, novog objekta pored škole Oktoih, vrtića u Baru i Ulcinju i mnogih drugih objekata. Osim projekata čiji je početak radova izvjestan, stvoreni su preduslovi za otpočinjanje projektovanja za 15-ak projekata u u gradovima na teritoriji cijele Crne Gore.

U tom kontekstu je vrlo važno da pomenem da ćemo u prvom kvartalu 2024. godine završiti realizaciju projekta “Funkcionalna analiza obrazovne infrastrukture sa preporukama za unapređenje” čija je ukupna vrijednost 600.000 eura, a odnosi se na sprovođenje infrastrukturne procjene na nivou države za preko 500 objekata predškolskih ustanova, osnovnih i srednjih škola i studentskih domova.

Takođe, projekat se odnosi i na unapređenje politike i regulatornog okvira koji bi omogućio efikasniji i efektivniji sistem planiranja, isporuke i upravljanja obrazovnom infrastrukturom, kao i jačanje institucionalnih kapaciteta kjučnih institucija/odjeljenja za planiranje, isporuku i upravljanje infrastrukturom. Takođe je važno da istaknem da smo, kada je u pitanju IT infrastruktura, već obezbijedili značajnu nabavku IT opreme za sve škole u Crnoj Gori u iznosu od više od 6,3 miliona eura i da je njena instalacija već počela, a biće završena do početka drugog polugodišta.

Budžetom za 2024. godinu planirana je realizacija nove nabavke.

U martu očekujemo i isporuku autobusa i kombija u vrijednosti od 1,3 miliona eura čime ćemo riješiti značajan dio problema koji se odnosi na prevoz učenika u ruralnim područjima, a opredijelili smo određena sredstva i za nabavku u 2024. godini.

Ako sve bude teklo po planu, a sigurna sam da hoće, biće ovo jedna jako uspješna godina kada je u pitanju ulaganje u obrazovnu infrastrukturu.

Foto: Screenshot/RTCG

NIKŠIĆ PROGNOZA