Udruženje boraca ratova od 1990. godine Crne Gore očekuje da će Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o boračkoji invalidskoj zaštiti, koji je uvršten u dnevni red tekućeg zasijedanja Skupštine, biti izglasan ubjedlivom većinom poslanika, saopštio je Radan Nikolić, direktor Udruženja.
„Iz razloga jer se radi o reformskom zakonu, kojim se, poslije dvije decenije od njegovog donošenja, novim osnovom za obračun, po prvi put obezbjeđuje usklađenost primanja korisnika boračke i invlidske zaštite sa kretanjem prosječne neto zarade zaposlenih u Crnoj Gori, znatnije poboljšava materijalni status korisnika prava boračke i inalidske zaštite i uvodi nova kategorija korisnika po osnovu civilnih žrtava rata“, izjavio je Nikolić.
On navodi da prema podacima Ministarstva rada i socijalnog staranja za novembar tekuće godine ,ukupan broj korisnika prava boračke i invalidske zaštitu je 2.680, od kojih su 1110 korinici prva na ličnu invalidninu: ratni vojni invalidi, mirnodopski vojni invalidi i civilni invalidi rata.
Pri tome, pravo na ličnu invalidnini koristi svega 281 ratni vojni invalid, od kojih su njih 217 svrstani u pet zadnjih grupa invaliditeta.
„U vezi sa tim, kao nedobronamjeran, neutemeljen i ucjenjivački ocjenjujemo javni apel poslanicima od strane Akcije za ljudska prava i Udruženja Štrpci – protiv zaborava, da ne podrže navodnu podjelu među žrtvama po osnovu etničkog porijekla i vjeroispovijeti i ne glasaju ovaj zakon ukoliko se ne izmijeni njegov član 17a, kojim se porodica civilne žrtve rata definiše kao „porodica lica koje je poginulo, umrlo ili nestalo tokom oružanih sukoba za vrijeme ratnog stanja, na teritoriji Crne Gore“, rekao je Nikolić.
Kako je istakao, „ove NVO smatraju da se ovakvom formulacijom isključuju civile žrtve rata iz Crne Gore. koje su, kako navode, ‘stradale od oružanih sukoba u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini ili na Kosovu’“.
„U tu svrhu ponuđen je i tekst više amandamana, od kojih se jednim uvodi pravo na isplatu jedokratne novčane naknade svakom članu porodice nestalog ili ubijenog civila u iznosu od 20.000 evra, bez ograničenja tog prava licima koja su po suđenjima u predmetima ratnih zločina već ostvarila pravo na naknadu štete u tom ili približnom iznosu“, kazao je direktor Udruženja, nastavljajući:
„To čini jasnim da se iza apela za jednakost svih civilnih žrtava iz Crne Gore tokom ratnih sukoba devedesetih, bez obzira gdje su stradali, zapravo krije koristoljublje i pokušaj prevare razlikovanjem jednokratne novčane pomoći i naknade štete u slučajevima ratnih zločina“, dodao je Nikolić.
Podsjetio je da su u slučaju ratnog zločina u slučaju Štrpci srodnici dvadeset otetih i ubijenih civila ostvarilo pravo na naknadu štete u iznosu od 15 do 20 hiljada evra.
„Slična je situacija i u slučaju pravosnažno okončanih suđenja za druge ratne zločine za koje je suđeno u Crnoj Gori, dok porodice civila ubijenih tokom NATO bombardovanja Murina i drugih lokacija u Crnoj Gori, na sramotu tužilaštva i sudstva, nijesu uspjele ostvariti to pravo“, rekao je Nikolić, pa za kraj poručio:
„Pokušaj problematizovanja pravde za žrtve NATO bombardovanja i obezbjeđenje dostojanstvenog stabilnog statusa korisnika boračke i invalidske zaštite izglasavanjem izmjena i dopuna Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti zato je samo prljavi udarac ispod pojasa“, zaključio je Nikolić.
Foto: PR Centar
