NVO Društvo mladih ekologa Nikšić (DMEN) je u okviru projekta „Bolje razumijevanje voda usljed klimatskih promjena“ sprovelo istraživanje stavova građana o klimatskim promjenama kroz onlajn upitnik.
„Ukupno je učestvovalo 219 građana i građanki opština Nikšić i Plužine. Najveći broj ispitanika/ca, njih 79 ili 36,1% je između od 41-50 godina i njih 129 ili 58,9% je završilo višu školu ili fakultet.
Što se tiče polne strukture ispitanika/ca, ona je u skoro ujednačena. Ipak, većinu predstavljaju ispitanice: 118 žena odnosno 53,9% ukupnog broja lica koja su popunila upitnik. Upitnik je popunio 101 muškarac odnosno 46,1% od ukupnog broja ispitanika/ca“, naveli su iz DMEN-a.
Na pitanje da li su čuli za klimatske promjene odgovorila većina ispitanika/ca i to njih 213 ili 97,3% dok je negativan odgovor dalo njih 6 ili 2,7%.
„Od 219 ispitanika/ca i to 153 ili 69,9% nije ništa radilo po pitanju ublažavanja klimatskih promjena dok je njih 66 ili 30,1% ispitanika/ca odgovrilo potvrdno kroz aktivnosti kao što su demit fasada, korišćenje zelene energije, kontrola grijanja, smanjenje potrošnje električne energije, vožnja bicikla i sl.
Na pitanje Da li se redovno informišete na temu klimatskih promjena odgovori su gotovo ujednačeni. Ipak malo više i to njih 118 ispitanika/ca ili 53,9% je negativno odgovrilo dok je potvrdno odgovorio 101 ili 46,1 ispitanik/ca“, dodaju oni.
Kao najčešći način informisanja o klimatskim promjenama je naveden internet bez izdvajanja posebne veb stranice, zatim mediji, putem društvenih mreža, emisija o ekologiji i sl.
„Uz to većina ispitanika/ca, njih 118 ili 53,9% je odgovorilo sa Ni loša ni dobra kada je u pitanju informisanost o klimatskim promjenama, zatim 53 ispitanika/ce ili 24,2% je odgovorila sa Dobra, 17 ispitanika/ca ili 7,8% je odgovrilo sa Ne mogu da procijenim, 14 ispitanika/ca ili 6,4% je odgovorilo sa Veoma loša, 10 ispitanika/ca ili 4,6% je odgovrilo sa Veoma dobra, sedam ispitanika/ca ili 3,25 je odgovrilo Nije to tema koja me interesuje.
Od 219 ispitanika/ca više od polovine, njih 119 ili 54,3% je odgovorilo da su Zabrinuti kada su u pitanju klimatske promjene, zatim 27 ispitanika/ca ili 12,3% se osjeća Zainteresovano za klimatske promjene, Radoznalo se osjećaju 23 ili 10,5%, 21 ili 9,6% se osjeća Zbunjeno, 19 ili 8,7% se osjeća nezainteresovano, osam ili 3,7% ispitanika/ca se osjeća Uplašeno“, kažu iz DMEN-a.
Većina ispitanika/ca smatra, kako dodaju, da klimatske promjene imaju negativan uticaj na vode. Njih 131 ili 59,8% smatra da su klimatske promjene Veliki problem za vode, 45 ili 20,5% smatra da imaju Negativan uticaj, 32 ili 14,6% smatra da su klimatske promjene Ni veliki ni mali problem za vode, devet ispitanika/ca smatra da imaju Mali problem, dok njih dvoje ili 0,9% procenata smatra da imaju Pozitivan uticaj.
„Kao primjere uticaja klimatskih promjena na vode Crne Gore, u najvećem broju slučajeva navodi se uopšteno smanjenje izvorišta i količina vode u rijekama te negativni uticaju koji se usled toga proizvode na floru i faunu, nestanak šuma, poplave, sve duži sušni periodi i sl.
U konkretnim slučajevima navodi se ugorženost područja rijeke Komarnice, smanjenje kapaciteta voda Gračanice, Ada Bojana, Tara, rijeka Mrkošnica.
Najviše predloga za sprečavanje i ublažavanje šteta prema vodnom resursu koje uzrokuju klimatske promjene ispitanici povezuju sa potrebom veće zaštite i očuvanja šuma, potrebom pošumljavanja, pravilnijim procesom sječe, većim stepenom zaštite šuma od požara. Zatim kao predlog se iznosi potreba efikasijeg, pravilnijeg i pažljivijeg upravljanja vodama, očuvanju površinskih voda. Treća grupa odgovra se odnosi na prepoznavanje ovog problema kao globalnog i da je potrebna akcija na globalnom nivou kako bi se spriječila ili minimizirala šteta prema vodnom resursu od klimatskih promjena“, istakli su iz DMEN-a.
Kada je u pitanju uticaj posledica klimatskih promjena na različite društvene grupe ispitanici su se, kako objašnjavaju, izjasnili da one najviše utiču na osobe koje rade na otvorenom prostoru i to njih 44, zatim na djecu 32 ispitanika/ce, 25 na osobe koje rade u zatvorenom prostoru, 26 na žene i 22 ispitanika/ce na muškarce. Najviše odgovora je sa ocjenom tri što se može smatrati kao osrednji uticaj na određene grupe i on je najizraženiji kod muškaraca.
U tabeli ispod su prikazani odgovori sa rangiranjem od 1-5.
„Ispitanici/e su u najvećoj mjeri po nadležnostima u bavljenju problemima uticaja klimatskih promjena izdvojili šest odgovora i to njih 188 ili 85,85% smatra da najveću nadležnost ima država, zatim 148 ili 67,6% smatra da društvo ima najveću nadležnost, 106 ili 48,4% smtra isto za međunarodnu zajednicu, 89 ili 40,6% smatra jedinice lokalne samouprave da imaju najveću nadležnost, za političare misli 29 ili 13,2% a za privatni sektor 17 ili 7,8% ispitanika/ca smatra da su u najvećoj mjeri nadležni za bavljenje problemima uticaja klimatskih promjena.
Ostala razmišljanja su pojedinačno manja od 1% i odnose se na Sve podjednako, Privatni sektor gleda samo svoj interes, a političari pomažu samo ako se ne uključuju u tu temu, Sve od pojedinca do države, zakoni i efektivna i velika kažnjavanja, Duboka država, Svi navedeni“, navode.
Od 217 odgovora ogromna većina od 154 ispitanika/ca smatra da građani/ke mogu uticati na ublažavanje negativnih uticaja klimatskih promjena dok je njih 63 ili 29 % odgorilo sa Ne.
Veliki broj ispitanika/ca su spremni da se uključite u ublažavanje negativnih uticaja klimatskih promjena.
„Većina se izjasnilo sa jednim od tri ponuđena pozitivna odgovora s tim što je najveći broj, 83 ili 37,9% se izjasnilo sa odgovrom Jesam, tako što ću početi da mijenjam svoje životne navike, 46 ili 21% se izjasnio sa Jesam, tako što ću pomoći aktivnosti na terenu, 45 ili 20,5% se izjasnio sa Da, to mi je veoma bitno. Ukupan broj pozitivnih odgovra je 174 ili 79,4%.
Sa druge strane 21 ili 9,6% ispitanika/ca je Neodlučno, 20 ili 9,1% se izjasnilo sa nijesam, dok 4 ili 1,8% ispitanika/ca je navelo da ih Ne interesuju klimatske promjene“, dodaju oni.
Projekat „Bolje razumijevanje voda usljed klimatskih promjena“.se realizuje u okviru Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu 2. ReLOaD2, finansira Evropska unija, a sprovodi UNDP u partnerstvu s četrnaest lokalnih samouprava u Crnoj Gori, podijeljenih u pet klastera među kojima je klaster „Zajedno Nikšić i Plužine“.
