Advokat i funkcioner Nove srpske demokratije (NOVA) Mitar Šušić podnio je inicijativu Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti i zakonitosti djelova Uredbe o izmjenama Uredbe o zastupniku Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava, kojima se mandat zastupnika ograničava na najviše dva puta po četiri godine. Tim izmjenama previđeno je da aktuelna zastupnica Valentina Pavličić dužnost obavlja dok se nakon javnog poziva ne izabere novi predstavnik, a što bi se moglo desiti na proljeće ove godine.
U izjavi za Portal RTCG Šušić je rekao da Ustavni sud mora da reaguje jer nije dobro ovakvim izmjenama regulisati personalna rješenja.
„To ne bi smjelo da bude dio sistema i očekujem reakciju suda“, kazao je Šušić.
Advokat podsjeća da Ustav Crne Gore u članu 147 izričito propisuje da zakon i drugi propis ne mogu imati povratno dejstvo, a samo izuzetno, pojedine odredbe zakona, ako to zahtijeva javni interes utvrđen u postupku donošenja zakona, mogu imati povratno dejstvo.
„Dakle, bilo koji drugi propis, mimo zakona koji donosi Skupština Crne Gore u za to predviđenoj proceduri, ne može imati povratno dejstvo, pa rješenje koje se nameće osporenim odredbama uredbe (član 16a) predstavalja očit i eklatantan primjer kršenja ovog ustavnog principa. Osim toga, predmetnom uredbom (izmjenama) uvodi se potpuna konfuzija u pravni poredat, jer same odredbe inoviranog teksta obuluku unutrašnjom kontradikcijom i nesprovodljive su u praksi.Čitav postupak donošenja predmetne uredbe bio je formalno neispravan i netransparentan, a njena sadržina, ne samo u osporenom članu, već u cjelini, oslikava očiglednu namjeru da se, mimo propisa i ustavnih i demokratskih standarda prekine mandat aktuelnom Zastupniku Crne Gore, uslovi izmijene na način da mu onemoguće prijavljivanje na javni oglas (ili poziv), a ova pozicija popuni već projektovanim personalnim rješenjem“, piše, između ostalog, u inicijativi.
Šušić ukazuje da u uporednoj praksi nema sličnog rješenja, jer je priroda pozicije takva da zahtijeva veoma stručno profilisan ekspertsko-diplomatski kadar, bez ikakavih zakonodavnih i izvršnih ovlašćenja, pa ograničenje broja mandata nema uporište u demokratskim standardima i Ustavu Crne Gore.
„Osporena odredba, sa svojim povratnim dejstvom, prekida zakonito započet mandat mimo propisanih uslova i procedura koje su utvrđene važećim odredbama članova 7 i 8 Uredbe o zastupniku Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava. Na prethodno iznijet način donosilac Uredbe je prekoračio granice svojih ovlašćenja, jer je na neustavan način uredio ranije propisane, utvrđene, važeće uslove i postupak za prestanak ili razrješenje funkcije zastupnika i to prije isteka vremena na koji je isti izabran, a što je protivno prirodi normativne djelatnosti. Naime, važećim odredbama Uredbe o zastupniku Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava predviđeno je kako i na koji način prestaje mandat Zastupnika (istekom mandata, ostavkom, ispunjenjem uslova za starosnu penziju i t.d.), kao i uslovi kada se zastupnik moze razriješiti (nestručno ili nesavjesno vrši svoju funkciju, trajno izgubi svoju sposobnost za vršenje funkcije ili nastupi neki od drugih razloga koji ga čini nedostojnim za vršenje funkcije)“, dodaje se u inicijativi.
Mimo taksativno nabrojanih razloga kao osnova za razrješenje ili prestanak mandata, dodaje se da ne postoji druga mogućnost po kojoj na ustavan i zakonit način može prestati mandat ili se razriješiti aktuelni zastupnik, na što osporena norma pretenduje.
„Drugi ili novi načini prestanka mandata mogu se propisati, ali se isti ne mogu retroaktivno primijeniti, jer bi to predstavljalo brutalan akt arbitrernosti i samovolje vlasti, destrukciju sistema pravne sigurnosti koja se ogleda i kroz pravo na garantovano trajanje mandata, te predstavljalo opasan presedan po kome bi svaka naredna vlast, svaki sledeći vršilac dužnosti ministra ili bilo kojeg drugog nosioca izvršnog ili zakonodavnog ovlašćenja mogao po sopstvenoj volji i nahođenju, da jednostavnom izmjenom prelaznih i završnih odredbi nekog akta, smijeni sve mandatne pozicije u sistemu, pa se postavlja pitanje – za šta bi, ako bi dozvolili takav sistem, pozitivno ograničenje mandata uopšte i služilo. Pravna sigurnost je od suštinskog značaja za povjerenje u pravosudni sistem i vladavinu prava i zahtijeva da pravna pravila budu jasna i precizna, te da kao takva imaju za cilj da obezbijede da situacije i pravni odnosi ostanu predvidljivi. Princip retroaktivnosti je u suprotnosti sa principom pravne sigurnosti, a o ovom pitanju izgrađena je jasna i konzistentna praksa ESLjP“, piše u inicijativi.
Foto: RTCG
