Institut alternativa ocijenio je da predloženi amandmani na Ustav neće unaprijediti odgovornost državnog tužilaštva niti otkloniti koncentraciju moći u Tužilačkom savjetu, poručio je predsjednik Upravnog odbora te organizacije Stevo Muk. On je upozorio i da je proces pripreme ustavnih izmjena protekao bez suštinske javne rasprave, te predložio da se ukine ustavna odredba prema kojoj vrhovni državni tužilac predsjedava Tužilačkim savjetom i ojača uloga netužilačkih članova tog tijela.
„U Ministarstvu pravde, Vladi kao i Skupštini izostala je suštinska javna rasprava od februara do avgusta, dok se predložene izmjene predstavljaju kao obavezujući standard iako to nisu. Događaj koji je u okviru javne rasprave zakazan za 3. avgust, neće moći da zamijeni izostanak suštinske rasprave u vrijeme kada je ona zaista trebala da se desi“, ocijenio je Muk.
Muk smatra da predloženi amandmani na Ustav ne nude ni objašnjenje ni opravdanje za rješenje prema kojem bi Tužilačkim savjetom predsjedavao vrhovni državni tužilac, dok, kako kaže, Sudskim savjetom predsjedava član koji nije sudija, već u aktuelnom sazivu profesor i advokat.
„Ne obezbjeđuje se ustavna nadležnost nadzora Tužilačkog savjeta nad državnim tužilaštvom. U vrijeme pisanja Ustava Crne Gore, Venecijanska komisija je preporučila da njegova ustavna funkcija treba takođe da bude “nadgledanje da se tužilačka aktivnost sprovodi u skladu sa načelom zakonitosti“m kazao je on.
On dodaje da se predloženim izmjenama Ustava u najviši pravni akt prepisuje sastav Tužilačkog savjeta propisan Zakonom iz 2024. godine, čime se, prema njegovim riječima, konačno odustaje od modela utvrđenog izmjenama iz 2021, za koji se navodi da je omogućio početak reforme državnog tužilaštva.
„Ustavom Crne Gore predviđeno je da vrhovni državni tužilac (VDT) predsjedava Tužilačkim savjetom, osim u disciplinskom postupku. Navedeno rješenje uvedeno je u Ustav, amandmanima iz 2013. godine. Navedeno rješenje, VDT koji je istovremeno i predsjednik Tužilačkog savjeta, proizvodi očigledan sukob interesa, donosi neprimjerenu koncentraciju moći, te kao posljedicu ima ograničenje kontrole rada tužilaštva od strane Tužilačkog savjeta“, ocijenio je Muk.
Muk smatra da nije moguće da vrhovni državni tužilac istovremeno bude odgovoran za vršenje poslova Državnog tužilaštva i preduzimanje mjera radi njegovog efikasnog i zakonitog rada, a da istovremeno, kako navodi, kao predsjednik Tužilačkog savjeta, od sebe, rukovodilaca i državnih tužilaca, kojima je hijerarhijski nadređen i za čiji rad odgovara, traži odgovore na pitanja, informacije i izvještaje koje razmatra to tijelo.
Suštinska nespojivost funkcije VDT i predsjednika Tužilačkog savjeta, potvrđena je kada su, prema njegovim riječima, ključne pozitivne kontrolne prakse, ukinute ili obesmišljene, nakon imenovanja Vrhovnog državnog tužioca u januaru 2024. godine.
„Podsjećamo da Venecijanska komisija, u mišljenju iz 2007. godine, u dijelu koji se odnosi na Sudski savjet, navodi da bi “bilo poželjnije da se, umjesto da se predsjedniku Vrhovnog suda po službenoj dužnosti povjeri predsjedavanje Sudskim savjetom, predvidi da predsjednika bira Sudski savjet iz reda uglednih pravnika, kako bi se obezbijedile neophodne veze između pravosuđa i društva i izbjegao rizik od „autokratskog upravljanja“ pravosuđem“, mišljenja je Muk.
Predsjednik Ustavnog odbora poručio je da, iako je takva preporuka usvojena za Sudski savjet, isto nije učinjeno kada je riječ o Tužilačkom savjetu, uprkos tome što bi, kako navodi, po logici da je sud nezavisan, a tužilaštvo samostalno, prije trebalo da bude primijenjena upravo u slučaju Tužilačkog savjeta.
Pozivajući se na mišljenje Venecijanske komisije, navodi se da postoji rizik da bi tužioci, kao članovi Tužilačkog savjeta, mogli da glasaju u bloku slijedeći formalna ili neformalna uputstva svojih nadređenih. Zbog toga, kako se ističe, Tužilački savjet bez snažne i istinski nezavisne komponente ne može predstavljati djelotvornu kontrolu ovlašćenja viših tužilaca, a posebno vrhovnog državnog tužioca.
„Prethodno navedena zabrinutost, nažalost je dobila svoju potvrdu u praksi, jedinstvom i hijerarhijskom disciplinom tužilaca članova Tužilačkog savjeta, što vodi korporativizmu unutar tužilačke organizacije. Korporativizam u državnom tužilaštvu predstavlja obrazac u kome državni tužioci razvijaju zatvoren sistem odlučivanja, snažnu unutrašnju solidarnost i ograničenu spoljašnju kontrolu. Iako je autonomija tužilaštva ključna za zaštitu od političkog uticaja, međunarodni standardi naglašavaju da ona mora biti uravnotežena jasnim mehanizmima odgovornosti, transparentnosti i nadzora. U suprotnom, postoji rizik da se samostalnost državnog tužilaštva i profesionalna nezavisnost tužilaca pretvori u profesionalnu izolaciju i međusobnu zaštitu od odgovornosti“, kazao je on.
Muk smatra da bi, umjesto ustavnog prepisivanja sadašnje strukture Tužilačkog savjeta iz Zakona o državnom tužilaštvu, trebalo razmotriti da se ustavnim izmjenama propiše apsolutna većina za izbor članova Savjeta iz reda uglednih pravnika i predstavnika nevladinog sektora. Kako navode, iz preporuka Venecijanske komisije proizlazi da prije izmjena iz 2024. godine nije bio sporan sastav Tužilačkog savjeta, već činjenica da je Skupština njegove članove mogla da bira prostom većinom glasova poslanika.
Poručuje da je Institut alternativa još u februaru uputio Ministarstvu pravde inicijativu za izmjene Ustava Crne Gore u dijelu koji se odnosi na položaj i nadležnosti Tužilačkog savjeta, sa, kako kaže, ciljem jačanja njegove nezavisnosti, odgovornosti i ravnoteže unutar prsavnog sistema.
„Institut alternativa smatra da je neophodno da se kroz ustavne izmjene ojača netužilački dio članstva Tužilačkog savjeta, propiše apsolutna većina poslanika za izbor članova uglednih pravnika spriječi koncentracija upravljačke i nadzorne moći u jednoj osobi, i jasno normira nadležnost Tužilačkog savjeta da obezbjeđuje zakonitost tužilačke funkcije“, mišljenja je on.
Takve izmjene obezbijedile bi, prema njegovim riječima, jačanje njegove institucionalne odgovornosti i povjerenja javnosti u njegov rad.
„Institut Alternativa predlaže brisanje ustavne odredbe po kojoj vrhovni državni tužilac po službenoj dužnosti predsjedava Tužilačkim savjetom, kao i preispitivanje njegovog članstva u tom tijelu, zbog očiglednog sukoba interesa i koncentracije moći, kao i uvođenje obaveze da se članovi Tužilačkog savjeta biraju većinom glasova svih poslanika, umjesto prostom većinom, kako bi se obezbijedio širi politički konsenzus. Predlažemo i da se Ustav dopuni odredbom da Tužilački savjet „obezbjeđuje da se tužilačka funkcija vrši u skladu sa Ustavom i zakonom“, kao i da se uspostavi ravnoteža moći unutar Tužilačkog savjeta, kroz jačanje prava netužilačkih članova u pogledu pristupa informacijama, nadzora nad radom tužilaštva i pokretanja inicijativa za utvrđivanje odgovornosti“, dodaje on.
On ocjenjuje da je aktuelna vlast zaista željela javnu raspravu o izmjenama Ustava, ona bi bila organizovana još u fazi pripreme prijedloga. Navodi da je Ministarstvo pravde moglo da sprovede javnu raspravu tokom izrade izmjena, Vlada prilikom usvajanja prijedloga, a Skupština u periodu od februara do jula, dok je dokument čekao razmatranje u Ustavnom odboru. Muk ističe i da je Ustavni odbor mogao da usvoji program javne rasprave i organizuje više stručnih i javnih debata, ali da se, kako tvrde, ništa od toga nije dogodilo.
„Poziv za događaj u okviru javne rasprave koji će biti organizovan 3. avgusta neće moći da zamijeni izostanak suštinske rasprave u vrijeme kada je ona zaista trebala da se desi“, zaključio je Muk.
Foto: PR Centar
