Rad anketnih odbora u Skupštini Crne Gore opterećen je nizom proceduralnih i pravnih praznina koje ih čine neefikasnim i lako blokiranim mehanizmom parlamentarne kontrole, ocijenili su danas iz Instituta alternativa (IA).
Predstavnici te organizacije smatraju da važeći Zakon o parlamentarnoj istrazi ne uređuje dovoljno jasno rokove za odlučivanje o inicijativama, zamjenu rukovodstva odbora, obaveze pozvanih lica, planiranje rada i objavljivanje dokumentacije.
„Zbog toga se parlamentarne istrage često svode na politički atraktivna saslušanja, bez jasne strategije, analitičkog pristupa, kontinuiteta, potpunog uvida javnosti i djelotvornih posljedica. Kao prvi korak, Skupština treba da izmijeni Zakon o parlamentarnoj istrazi i propiše jasna pravila, rokove, obaveze i sankcije, kako bi parlamentarne istrage proizvodile činjenice, odgovornost i preporuke, a ne samo medijske efekte“, saopštili su iz IA.
Podsjećaju da je Skupština prije 14 godina jednoglasno usvojila Zakon o parlamentarnoj istrazi, koji je nepromijenjen ostao na snazi do danas, uz vrlo skromne rezultate. Kako navode, dvije istrage, afere „Telekom“ 2012. godine i afere „Snimak“ 2013. godine, završene su usvajanjem tehničkih izvještaja, bez institucionalnih posljedica.
„Od 2020. godine razmatrano je deset inicijativa za otvaranje parlamentarne istrage, četiri su usvojene, ali su do sada formirana samo dva anketna odbora, od kojih nijedan nije završio rad“, pojašnjavaju iz IA.
Zbog toga predlažu da Skupština razmotri izmjene i dopune Zakona o parlamentarnoj istrazi, sa posebnim naglaskom na sledeće:
• propisati kaznene odredbe za nedostavljanje informacija i dokumentacije anketnom odboru;
• propisati sankcije za neodazivanje na poziv za svjedočenje, odbijanje davanja iskaza i davanje neistinitog iskaza pred anketnim odborom;
• propisati obavezu objavljivanja dokumenata o radu odbora, uključujući zapisnike, izvještaje, izjave, odluke i dokumentaciju dostavljenu anketnom odboru;
• odrediti vremenski rok u kojem se Skupština mora izjasniti o inicijativi za otvaranje parlamentarne istrage;
• precizirati odredbe koje se odnose na postupak imenovanja predsjednika i zamjenika predsjednika anketnog odbora u slučaju njihove ostavke odnosno prestanka funkcije;
• propisati obavezu usvajanja plana rada anketnog odbora, sa okvirnim spiskom saslušanja, dokumentacije koja će biti pribavljena i institucija od kojih će se tražiti informacije.
„Bez ovih izmjena, parlamentarne istrage će i dalje imati ograničen domet: mogu otvoriti važna pitanja, ali neće dati odgovore niti obezbijediti potpunu sliku, odgovornost i institucionalne zaključke. Ako Skupština želi da parlamentarne istrage budu ozbiljan kontrolni mehanizam, mora im obezbijediti jasnija pravila, jača ovlašćenja i veću javnost rada“, zakljčuju iz IA.
Foto: Institut alternativa
