I dalje bez dogovora oko radova na obnovi ostataka svetilišta: Oprečna mišljenja o Hajdarpašinoj džamiji

Priča oko obnove ostataka Hajdarpašine džamije u bjelopoljskom selu Radulići aktuelna je poslednjih decenija, ali dogovora o mogućim radovima još nema.

Mještani Radulića ne dozvoljavaju da se bilo šta radi na ovom objektu prije nego što budu završena arheoliška istraživanja. Oni tvrde da je na toj lokaciji ranije bila crkva, te da je više njihovih predaka tu sahranjeno. Prije dvadesetak dana mještani Radulića nijesu dozvolili aktivistima Islamske zajednice da bilo šta rade izuzev da pokose lokalitet, tako da je morala da interveniše i policija, koja je obezbjeđivala čitav prostor.  

U ime mještana Miško Radović tvrdi da nepoznati ljudi iz Novog Pazara,Tutina, Rožaja… imaju namjeru da u selu Radulići podignu regionalni Islamski centar.

– Više od tri decenije pojedinci pokušavaju da u selu, u kome nema nijednog stanovnika islamske vjeroispovijesti, obnove džamiju. Ti dolasci su u poslednje vrijeme učestali – kaže Radović i podsjeća da su mještani Radulića održali sastanak i nadležnima u Opštini i državi uputili obavještenja da neće dozviliti nikakve radove dok ovlašćene institucije ne urade detaljna arheološka istraživanja.

– Od Ministarstva kulture i Uprave za zaštitu kulturnih dobara zahtijevamo da sprovedu detaljna istraživanja i kažu šta sve ima na ovom lokalitetu, kako bi se utvrdilo da li tu postoje ostaci porušene Crkve Svetog Đorđa na čijim je temeljima kasnije izgrađena džamija. Mi smatramo, a što je vidljivo i golim okom, da se tu nalazi pravoslavno groblje i nećemo dozvoliti da se ono skrnavi kao što je to urađeno 2008. godine kada je buldožer na naše iznenađenje oskrnavio 22 groba naših predaka – ističe Radović.

Sa druge strane, Rifat Vesković ističe da se u Radulićima skrnavi muslimansko groblje koje je staro skoro 400 godina.

– Groblje nikada nije bilo pravoslavno, a i zašto bi se pravoslavci kopali pored džamije, koja nije podignuta na temeljima crkve. Ova grupa je suprotno svim načelima istine i pravde zaposjela moje porodično groblje (mezarje) koje poslije odlaska stanovnika Radulića i Hajdar-paše za ukop koriste porodice Vesković i Hajdarpašić. Trenutno u njemu ima oko 15 mezarja ovih familija. Najstariji novi mezar je iz 1943. godine, mog djeda Hasa koga su, kako to piše Milan Bulatović u svojoj monografiji iz 2008. godine o civilnim žrtvama rata u Bjelopoljskom srezu, ubili četnici iz Radulića 7. januara 1943. godine. Kasnije su tu pokopani moji najbliži: otac, majka, brat… kao i desetak članova familije Hajdarpašić – tvrdi Vesković i naglašava da groblje nikada nije bilo seosko katastarsko dobro.

– Po katastru od 1996. godine vodilo se kao Vakufača kojom je rukovodio Džibo Ajdarpašić. Te godine je upisano groblje kao društvena svojina sela Radulića, a ostaci džamije definisai kao crkva-džamija. Po tadašnjem posjedovnom listu Vakufača posjeduje tada jedan hektar i 42 ara. Danas ima 31 ar, a ostalo su uzurpirali okolni vlasnici – kaže Vesković i dodaje da je nalazom Polimskog muzeja iz Berana, na osnovu istraživanja iz avgusta 2008. godine, ustanovljeno da je „džamija podignuta na sterilnom zemljištu i nijesu konstatovani ostaci starijih objekata“.

– Na tom dijelu nikada nije bilo Crkve Svetog Đorđa, jer bi taj podatak postojao u arhivu Budimljansko-nikšićke eparhije. Nama je tadašnji episkop, a danas mitropolit Joanikije odgovorio da oni ne posjeduju nikakav trag o postojanju crkve u Radulićima. Stoga tražimo da institucije države postupe po zakonu i dokazima, a ne po mitomaniji i neistinama – naglašava Vesković.

Vesković: Groblje bi moglo biti iz perioda Ilira, Rimljana, Grka

– Na prostorima Radulića od polovine 20. vijeka dominantno stanovništvo je muslimanske polulacije. Po popisu iz 1913. godine, u Radulićima je živjelo 29 familija, od kojih su dvije trećine muslimanske vjere i to Hajdarpašići, Spahići… Današnji stanovnici Radulića, izuzev Bajovića, su svi došljaci iz Morače, uglavnom nakon balkanskih ratova. Neki su i kasnije došli, iz Pipera. Ako bi, kako tvrde mještani, tu bilo pravoslavno groblje, to bi moglo biti samo iz perioda Ilira, Rimljana i Grka. Prije dolaska Hajdar-paše u 17. vijeku – ističe Rifat Vesković.

foto: Dan

Prijava
Obavijesti o
0 komentara
Umetnuti fidbek
Vidi sve komentare
NIKŠIĆ PROGNOZA