Akcija za ljudska prava (HRA) i Crnogorski komitet pravnika za zaštitu ljudskih prava (CKP) pozvali su Ministarstvo kulture i medija da što prije da konačnu saglasnost za podizanje spomen-obilježja žrtava u Kaluđerskom lazu.
U zajedničkom saopštenju HRA i CKP podsjećaju da se sjutra navršava 27 godina od „kada su pripadnici Vojske Savezne Republike Jugoslavije ubili 21 civila i ranili još sedam na području Kaluđerskog laza, u blizini Rožaja“.
Ističu da su žtve bile albanske nacionalnosti, izbjeglice koje su, bježeći od sukoba na Kosovu, tokom NATO intervencije 1999. godine spas potražile u Crnoj Gori.
„Za ovaj zločin do danas niko nije odgovarao i nadležni organi nisu utvrdili ni da je riječ o ratnom zločinu. Žrtve i njihove porodice nisu obeštećene. U toku je procedura za podizanje spomen-obilježja na mjestu stradanja. HRA i CKP pozivaju nadležno Ministarstvo kulture i medija da što prije da konačnu saglasnost na odluku o podizanju spomen-obilježja žrtvama u Kaluđerskom lazu i omogući dostojanstveno sjećanje na civile koji su tamo stradali. Ministarstvo je prethodno dalo saglasnost na predlog Opštine Rožaje o podizanju spomen obilježja“, naglasili su u saopštenju.
HRA i CKP su najavili da že se u znak sjećanja na žrtve zločina u Kaluđerskom lazu, prijatelji, građani i aktivisti okupiti sjutra u 10h na mjestu stradanja, kako bi obilježili godišnjicu stradanja nevinih. Istog dana, porodice žrtava, prijatelji i aktivisti položiće cvijeće kod spomen-grobnice u Novom selu, kod Peći
„Rožaje i okolna mjesta su 1998–1999. godine pružili utočište velikom broju ljudi prognanih sa Kosova. Šemso Dedeić, tadašnji policajac i načelnik Odjeljenja bezbjednosti u Rožajama, na suđenju optuženima za zločin u Kaluđerskom lazu je rekao: “Civili koji su se u to vrijeme kretali prema Rožajama, dolazeći iz pravca Kosova, nisu bili naoružani. Civili sa područja Kosova su prihvaćeni i smješteni u Rožajama kao izbjeglice, a broj njih je dnevno iznosio oko deset hiljada, a ponekad i više tokom trajanja rata.” Do sada je vođen jedan krivični postupak protiv osam pripadnika Vojske Jugoslavije, uključujući komandanta bataljona, koji su svi oslobođeni 2013. godine zbog nedostatka dokaza. Zbog loše sprovedene istrage, Viši sud u Bijelom Polju nije mogao da identifikuje ko je od vojnika pucao na civile ni ko je izdao naređenje, pa je sve optužene oslobodio odgovornosti. Tu presudu je kasnije potvrdio Apelacioni sud. Međutim, optužnicom nisu bile obuhvaćene sve žrtve stradale u Kaluđerskom lazu. Nepoznato je zašto su vojnici tog dana pucali na izbjeglice. Viši sud u Bijelom Polju nije mogao da identifikuje ko je od vojnika pucao na civile ni ko je izdao naređenje, pa je sve optužene oslobodio zbog nedostatka dokaza 2013. godine. Tu je presudu kasnije potvrdio Apelacioni sud. Viši sud nije dao ni odgovor na pitanje da li je ubistvo izbjeglica na području Kaluđerskog laza uopšte predstavljalo ratni zločin. Novom Startegijom za istraživanje ratnih zločina 2024-2027 i pratećim Akcionim planom za njenu primjenu propisana je obaveza Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) da preispita predmet Kaluđerski laz. SDT je prošle godine otvorilo predmet, ali do danas nema podataka o tome da je u ovom predmetu nešto postignuto. Ove godine u februaru je objavljeno da je Vrhovno državno tužilaštvo preuzelo predmet da razmotri da li postoji mogućnost za novo postupanje. Apelujemo na hitno postupanje Državnog tužilaštva u predmetu, dok su svjedoci i preživjeli srodnici žrtava još uvijek živi. Svako dalje odgađanje pravde dodatno produbljuje nepravdu prema žrtvama i njihovim porodicama, i podriva vladavinu prava. Analiza oslobađajuće presude objavljena je u izvještaju Akcije za ljudska prava Suđenja za ratne zločine u Crnoj Gori 2009-2015. godine. U publikaciji HRA Protiv zaborava možete pronaći svjedočenja o ovom zločinu“, saopšteno je iz HRA i CKP.
foto: screenshot RTCG
