Najčešći prekršaji koji inspektori utvrde tokom kontrola u mesarama, pekarama, restoranima i na pijacama su nepoštovanje higijenskih standarda, neadekvatno skladištenje hrane i neispravna deklaracija proizvoda.
To je “Vijestima”, povodom Svjetskog dana bezbjednosti hrane koji se obilježava 7. juna, kazao direktor Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Vladimir Đaković.
Odgovarajući na pitanje koji su najveći izazovi sa kojima se Uprava suočava kada je bezbjednost hrane u pitanju, Đaković je rekao da su pojačali aktivnosti na početku turističke sezone jer su rokovi trajanja hrane tada kraći, što zahtijeva dodatnu pažnju, kako bi sačuvali zdravlje građana.
Rekao je i da redovno kontrolišu prisustvo pesticida, aditiva i rezidua u voću i povrću koje se prodaje na našem tržištu, a rezultati iz laboratorija su za sada zadovoljavajući.
Tvrdi, međutim, da to ne znači da se mogu “opustiti”, jer konstantno unapređuju sisteme nadzora kako bi dodatno povećali bezbjednost hrane za naše građane. Istakao je da redovno organizuju edukacije za proizvođače i da su im službenici iz fitosanitarnog sektora stalno na raspolaganju za pitanja, savjete i razrješenje svih nedoumica.
Đaković je odgovorio da građani apsolutno mogu imati povjerenje u ispravnost proizvoda porijeklom iz uvoza, jer se inspekcijski nadzor sprovodi kako na granici, tako i unutar Crne Gore.
Bruceloza najveći izazov, veterinara malo
Govoreći o glavnim izazovima u radu Uprave, Đaković je rekao da su se u posljednjih nekoliko sedmica suočili sa novim slučajevima bruceloze kod stoke na teritoriji Opštine Podgorica.
“Odmah po otkrivanju bolesti, sprovedene su hitne mjere: zabrana kretanja životinja, uzimanje uzoraka, izolacija oboljelih jedinki i informisanje lokalnog stanovništva. Trenutno se sprovodi detaljna epidemiološka obrada na terenu radi identifikacije izvora infekcije i sprečavanja širenja. Bruceloza je zoonoza koja može predstavljati rizik i za ljude, pa je svaka brza intervencija od ključnog značaja”, rekao je. Kazao je da, iako je afrička kuga svinja (AKS) tokom prošle godine potvrđena na teritoriji Crne Gore, nijedna domaća svinja nije bila zaražena – svi slučajevi registrovani su isključivo kod divljih svinja.
“To je pokazatelj da su do sada primijenjene biosigurnosne mjere bile efikasne, ali rizik od prelaska bolesti na komercijalni uzgoj i dalje postoji. Uprava je u saradnji sa veterinarima i lovačkim udruženjima pojačala nadzor i sprovela preventivne mjere, uključujući obuke, biosigurnosne protokole i pojačani monitoring na terenu”, naglasio je.
Đaković je podsjetio i da pojavu Kju groznice, koja se povremeno javlja kod preživara.
“Na gazdinstvima gdje su evidentirani slučajevi se i dalje pažljivo prate i uzorkuju. Sprovode se mjere dezinfekcije, nadzora i informisanja farmi, kako bi se spriječilo širenje”, istakao je.
Đaković je istakao da je zdravlje životinja usko povezano sa zdravljem ljudi i bezbjednošću hrane, zbog čega primjenjuju pristup “Jedno zdravlje” (One Health) i oslanjaju se na saradnju sa veterinarskim službama, laboratorijama i međunarodnim partnerima kako bi odgovor na ove izazove bio sveobuhvatan i blagovremen.
Veterinari su, tvrdi, ključni dio sistema i njihov broj nije dovoljan, a dodatni izazov predstavlja i činjenica da Crna Gora nema Veterinarski fakultet:
“Neophodno je razmotriti modele stipendiranja studenata veterine. Saradnja sa privatnim sektorom je dobra, zahvaljujući radu Veterinarske komore, dok Specijalistička veterinarska laboratorija pruža ogromnu stručnu podršku Upravi”.
Upitan koliko je Crna Gora spremna za eventualnu pojavu bolesti životinja kao što su ptičji grip, slinavka i šap, kazao je da se nikada ne može biti potpuno spreman, ali koriste periode bez pojave bolesti za edukaciju i obuke veterinarskog kadra, uključujući simulacione vježbe i scenarije intervencije.
Zatvaranje Poglavlja 12 naredne godine?
U Upravi očekuju da bi Crna Gora već sredinom naredne godine mogla da zatvori pregovaračko poglavlje 12, koje obuhvata sve mjere i standarde koje država kandidat mora implementirati kako bi obezbijedila sigurne i kvalitetne prehrambene proizvode na svom tržištu, osigurala zdravlje ljudi, životinja i bilja.
Rekao je da trenutno čekaju izvještaje Evropske komisije u vezi sa revizijama kroz koje je Uprava prošla od marta ove godine. Pojasnio je da je riječ o četiri značajne revizije koje se odnose na Poglavlje 12 – opštu procjenu poglavlja, zdravlje bilja i proizvode za zaštitu bilja, veterinu (zdravlje i dobrobit životinja), te hranu i hranu za životinje.
“Ovo je bio period intenzivnog rada i zadovoljni smo dosadašnjim rezultatima, iako čekamo konačnu ocjenu Evropske komisije i Generalnog direktorata za zdravlje i bezbjednost hrane (DG SANTE). Uprava ima ključnu ulogu u zatvaranju Poglavlja 12, a naš tim predano radi na ispunjavanju svih obaveza, kako u međunarodnoj saradnji, tako i u unutrašnjem radu”, istakao je Đaković.
Potrebno još inspektora
Prema podacima, Uprava raspolaže sa ukupno 51 inspektorom – 14 inspektora za hranu, 17 veterinarskih i 20 fitosanitarnih inspektora.
“Ipak, u posljednje tri godine angažovan je samo jedan novi inspektor za bezbjednost hrane, što jasno ukazuje na nedovoljan kadar, naročito u kontekstu rastućih izazova i povećanog obima posla, posebno tokom turističke sezone i perioda povećanog uvoza hrane”, kazao je Đaković.
On je kazao da je dodatno opterećenje to što je znatan broj inspektora angažovan na graničnim prelazima, gdje obavljaju nadzor nad uvozom hrane, životinja i bilja, čime se smanjuje broj operativnih inspektora na terenu unutar zemlje.
“Uprkos ograničenim kapacitetima, inspektori svakodnevno ulažu veliki napor, često i izvan radnog vremena, kako bi se osigurao kontinuitet kontrola i očuvala bezbjednost tržišta”, kazao je Đaković i poručio da planiraju jačanje inspekcijskih kapaciteta kroz nova zapošljavanja jer kvalitetna kontrola zahtijeva ljude, znanje i odgovarajuće resurse.
foto: Vijesti
