Herceg Novi: Podneseno 5.000 zahtjeva, legalizovali svega 40 objekata

Osim nedostatka planske dokumentacije i manjkavih zakonskih rješenja, postupku legalizacije bespravno podignutih objekata u Herceg Novom, koji se sprovodi od 2017. godine, lani su se ispriječili hakerski napadi na sajt Vlade, pa Orto-foto snimak još uvijek nije u funkciji. Postupak legalizacije objekata započeo je nakon izmjena postojećeg zakona 2017. godine, a Herceg Novi je bio među prvima sa preko 5.000 podnijetih zahtjeva. Međutim, za sve ovo vrijeme od 5.000 podnesenih zahtjeva rješenje za legalizaciju je dobilo svega 40 objekata.

Prema riječima sekretara za prostorno planiranje Vladislava Velaša, ovaj broj rješenja iako izuzetno nizak pokazuje napredak u ukupnom procesu s obzirom na to da nedostaje određena krovna planska dokumentacija za zakonsko donošenje legalizovanje većeg broja objekata. Ukazuje da veliki broj građana vodi proces legalizacije, te da je u tom kontekstu izdato skoro 2.000 rješenja o prekidu postupka što bi svakako, kako smatra, većinom, bili legalizovani objekti da postoje drugačija zakonska rješenja ili planska dokumentacija.

– Za postupke koji su u prekidu građani su prikupili i dostavili kompletnu dokumentaciju, počev od knjiženja nelegalnog objekta do izvještaja revidenta i zaista je za pohvalu i njihovo strpljenje i ažurnost. Da imamo drugačije zakonsko rješenje ili važeću plansku dokumentaciju, to bi sve bili legalizovani objekti, ali zasad čekaju izmjene zakona, odnosno Plan generalne regulacije, kazao je Velaš.

Pojašnjava da za 50 odsto teritorije grada koja nije pokrivena planskom dokumentacijom, ne postoji mogućnost da se objekati legalizuju, odnosno da u ovom trenutku prema važećem zakonu i važećoj planskoj dokumentaciji ne može da se do kraja sprovede cijeli postupak. Shodno tome već se unaprijed zna da od ovih 5.000 zahtjeva 2.500 objekata ne može da bude legalizovano. Velaš je uvjeren da je će u konačnici biti mali broj objekata kojima prijeti rušenje, jer se nisu odazvali legalizaciji.

– Oni koji su gradili na infrastrukturnim koridorima imaju razlog da strahuje i očekuju rušenje. Vjerujem da će buduća zakonska rješenja ići u tom smjeru da se što više objekata legalizuje jer samo tako možemo ići naprijed i to je jedino pravo rješenje – konstatovao je Velaš. Dodaje da bi objekat ušao u postupak legalizacije mora da bude na ortofoto snimku iz 2018. godine.

– To je ključni dokument za legalizaciju. Od avgusta 2022. godine u blokadi je zvanična internet stranica na kojoj se nalazi ključni dokument za legalizaciju, Ortofoto snimak bez koga ne možemo donositi ni nova rješenja o legalizaciji niti nove prekide, jer je postojanje objekta na ovom snimku preduslov za vođenje postupka legalizacija. Punih devet mjeseci ključni dokument nije dostupan – kazao je Velaš.

On ističe i da je prema važećem zakonu i važećoj planskoj dokumentaciji u dosadašnjem postupku legalizovano jedan odsto objekata.

Plan neophodan i za pomoćne objekte

Velaš pojašnjava da i pomoćni i drugi objekti moraju da budu izgrađeni u skladu sa planom, jer nerijetko dolazi do prekoračenja.

– To su udaljenja od susjednih objekata, regulacione linije prema javnim površinama, spratnost. Riječ je o objektima koji prekoračuju neke od ovih parametara. Da su vlasnici imali mogućnosti u skladu sa planom ne bi išli u postupak nelegalne gradnje – ističe Velaš.

Izvor, foto: Dan

NIKŠIĆ PROGNOZA