Neispravnost robe, nejasni uslovi garancije, agresivne metode prodaje, nepoštene trgovačke prakse i prevarno oglašavanje, samo su neke od pritužbi koje Centar za zaštitu potrošača (CEZAP) prima na svakodnevnom nivou, kazali su oni “Vijestima”.
Iz te NVO su u 2024. godini primili 1.147 pritužbi i žalbi potrošača, a najviše njih se, kako navode u odgovoru redakciji, odnosilo na neispravnost robe.
Prema odgovorima koje su nadležne inspekcije dostavile “Vijestima”, građani su im u 2024. uputili 473 pritužbi, a 252 su riješene u korist potrošača.
Iz CEZAP-a su precizirali da se 821 pritužba odnosila na nesaobraznost robe i usluga, a 267 na javne usluge. Na bankarski sektor toj NVO žalilo se 20 građana, dok je na turistički stiglo 20 prigovora.
Kad je u pitanju onlajn trgovina, tokom 2024. godine CEZAP-u je stiglo 14 pritužbi, a na cijene devet.
“Neki od nedostataka su i nepostojanje ili neadekvatno označavanje cijena i dodatnih troškova, nepotpuno označavanje proizvoda, odnosno nedostatak obavještenja na crnogorskom jeziku, odsustvo uputstava i upozorenja, nerazumijevanje saobraznosti i nepoštovanje zakonskog roka saobraznosti, kao zakonske garancije od dvije godine, nejasni uslovi garancije, nepoštene trgovačke prakse i prevarno oglašavanje, agresivne metode prodaje, nedovoljna uključenost potrošača u rješavanje slučajeva, ali i male kazne za trgovce koji rade suprotno propisima”, kazali su iz CEZAP-a.
Podsjećaju na to da, prema podacima iz istraživanja Ministarstva ekonomskog razvoja, gotovo 30 odsto građana nije upoznato s postojanjem Zakona o zaštiti potrošača.
“To je izuzetno visok procenat”, kazali su oni.
Prema tom istraživanju, kako su kazali iz CEZAP-a, najveći procenat ispitanika smatra da potrošači u Crnoj Gori nemaju dovoljno znanja o zaštiti svojih prava, ali ni naviku da se žale kod trgovaca.
“Prisutan je i relativno visok procenat od 42,6 odsto onih koji smatraju da se Zakon uglavnom u maloj mjeri poštuje”, kazali su iz CEZAP-a, dodajući i da je nerazvijena svijest društva o značaju zaštite potrošača.
Iz te NVO objašnjavaju da najveći broj potrošača nije upoznat da, ukoliko u prvih 90 dana od dana preuzimanja robe obavijeste trgovca o nesaobraznosti, tj. nedostatku na robi, imaju slobodu izbora – pravo da zahtjevaju opravku, zamjenu, umanjenje cijene ili povraćaj plaćenog iznosa.
Kada je u pitanju pružanje usluga, najčešći povod za kršenje prava potrošača je snabdijevanje električnom energijom, usluge mobilne telefonije, usluga snabdijevanja vodom i bankarske usluge.
Kako su kazali iz NVO CEZAP, Zakon o zaštiti potrošača je kvalitetan, ali da bi njegova primjena bila efikasnija neophodno je ojačati kapacitete nadležnih inspekcija.
“Ključni izazovi ogledaju se u nedovoljnoj informisanosti potrošača o svojim pravima. Naročitu prepreku predstavlja nepostojanje dovoljnog broja savjetovališta za potrošače, što bi bio najbolji mehanizam za prevazilaženje ovog izazova, budući da se potrošači najbolje informišu onda kada se suoče s konkretnim problemom. Veća dostupnost kompetentnih savjetovališta bi olakšala pristup potrošačima tačnim i pravovremenim informacijama”, kazali su iz CEZAP-a i dodali da bi adekvatnije kazne za trgovce koji prekrše Zakon, bile “zasigurno motivišuće u potpunijoj zaštiti potrošača”.
Kako su kazali, drugi nedostaci u tom sistemu, odnose se na rješavanje potrošačkih sporova:
“Potrošačima je destimulativna praksa koja je ujedno i najčešća prepreka – pretjerani formalizam, predugo trajanje i preveliki troškovi postupka, koji mogu uticati na to da potrošač odustane od podnošenja tužbe sudu, zatim to što mehanizmi za vansudsko rješavanje sporova ne ispunjavaju svoju ulogu i na kraju to što pred sudskim organima nijesu povedeni postupci za zaštitu kolektivnih interesa potrošača.”
