Iz Građanske inicijative (GI) „21.maj“ podsjetili su da se na današnji dan navršava 99 godina od zločina koji je počinjen nad muslimanskim stanovništvom u Šahovićima u, kako navode, u mirnodobskom periodu na teritoriji Crne Gore.
„Mada je Vraneška dolina pamtila i bila primjer uspješnog i održivog suživota među religijama i narodima, o čemu nas najbolje podsjeća legenda o Ahmetu i Pavi, zločin koji se desio toga 09.XI 1924. godine, bacio je veliku sjen na to. U uslovima kada je Crna Gora još uvjek bila ratno područje i scena progona onoga što je ostalo nakon ugušivanja Božićnog ustanka, desio se ovaj veliki zločin koji je definitivno poremetio međuvjerske i sve druge odnose u Vraneškoj dolini, ali i šire. Upravo od komitskih jedinica 07. XI 1924. godine, poginuo je načelnik Kolašinskog okruga Boško Bošković. Tadašnje okupacione srpske vlasti spremno su dočekale vijest i odmah za njega okrivile komitu Jusufa Mehonjića. Istoga dana vlasti Kraljevine SHS razoružale su muslimansko stanovništvo u Šahovićima i Pavinom polju. Dva dana kasnije, u noći između 09. i 10, novembra 1924. godine, navodni „osvetnici“ napali su nedužno stanovništvo Vraneške doline i pobili više stotina ljudi, žena i djece, a neki izvori govore i preko hiljadu njih. Samim tim, napravljeno je svojevrsno etničko čišćenje i nikada više muslimansko stanovništvo nije se vratilo na svoja ognjišta. Obim toga zločina i razarana ogleda se u tom što je samo ime mjesta Šahovići promijenjeno u Tomaševo“, saopštili su iz GI „21.maj“.
Za taj veliki zločin, ističu, niko nije kažnjen, a raseljeni i njihove žrtve nikada nijesu dobile odgovarajuću satisfakciju.
„Monstruoznost ovog zločina ne leži samo u krvavom piru nad nedužnim civilima, već i u tome što je izvršen uz prećutno odobravanje tadašnjih vlasti. Za ovaj veliki zločin niko nije kažnjen, a raseljeni i njihove žrtve nikada nijesu dobile odgovarajuću satisfakciju. Na žalost, zločin u Šahovićima, poslužio je kao svojevrsni preludijum za ono što će se dogoditi tokom Drugog svjetskog rata, kada su četničke jedinice Pavla Đurišića pokušale da sprovedu etničko čišćenje u Pljevaljskom, Bjelopoljskom i Prijepoljskom okrugu po naredni štaba Draže Mihailovića. Dugo vremena zločin u Šahovićimaa nije nalazio mjesta među zvaničnim istorijskim diskursom i svaki trag o njemu je pokušan da se izbriše. Nakon skoro stoljeća koje je prošlo od te strašne noći u Šahovićima, dužnost nam je da ne ćutimo na zločin i da se sjećamo njegovih žrtava“, naglasili su.
