Svaki poziv građana koji se odnosi na ekološke probleme u i oko rijeke Gračanice i svaka posjeta brojnim lokacijama duž njenog toka od 29 kilometara decenijama je postavljala pitanje kako je moguće da se o tom prostoru priča ista priča a da rješenja nema ni na pomolu. I kada je, konačno, prije mjesec nakon čišćenja tog prostora ponuđeno rješenje, pojavio se problem kod rampe boksita i Plavog mosta na jednom od frekventnijih ulaza u naselje Ozrinići. U ime mještana Ozrinića problem je iznio Miodrag Rojević, predsjednik te mjesne zajednice:
„Nedavno je ta lokacija očišćena u okviru projekta uklanjanja divljih deponija i sanacije divljih odlagališta, koji je Opština Nikšić realizovala uz finansijsku podršku Fonda za zaštitu životne sredine. Ali, opet je formirana deponija. Godinama pričamo da je jedino rješenje postavljanje kamera, da se jednom ta saga završi i da možemo normalno da funkcionišemo, da ne gledamo smeće pored puta,“ objasnio je Rojević.
I dok je ekipa Radio Televizije Nikšić bilježila stanje na terenu, stručne službe po nalogu Sekretarija za komunalne poslove i saobraćaj počele su u blizini te lokacije da instaliraju video nadzor. Nemogućnost utvrđivanja identiteta onih koji ugrožavaju životnu sredinu višedecenijski je problem, pa postavljanje video nadzora građani smatraju ključnim za sprečavanje formiranja nelegalnih deponija. I Veselin Čurović, načelnik Komunalne policije, to vidi kao važan korak za uspostavljanje komunalnog reda jer, kaže, i pored stalnih obilazaka tog terena i kažnjavanja fizičkih i pravnih lica, često počinioci ostanu nepoznati:
„Video nadzor, kojim je pokrivena ta lokacija uveliko će pomoći našim službenicima da utvrde ko odlaže otpad na tu javnu površinu, a dobili smo saglasnost za instaliranje još tri kamere na obalama Gračanice“, kazao je Čurović.
Višedecenijsko pitanje ko obale i korito rijeke Gračanice pretvara u deponiju otpada različitih kategorija, konačno bi trebalo da dobije odgovor, a isproban metod za podizanje kulture življenja, koja uveliko učestvuje u stvaranju divljih deponija, su kazne pod uslovom da su neselektivne, smatra Rojević i svoj stav objašnjava na primjeru formiranja deponije na tek očišćenoj lokaciji kod rampe boksita:
„Ovdje svako može da svrati i izbaci otpad, naročito noću. Primjer je ova lokacija. Nedavno je očišćena, a onda je neko dovezao otpad. Da su tada bile kamere i da je počinilac kažnjen, nikada mu više ne bi palo na pamet da to uradi“, siguran je predsjednik mjesne zajednice Ozrinići.
Minimalne kazne za taj prekršaj za pravno lice je 1500 eura, za odgovorno lice u pravnom licu 500 eura, a toliko i za fizičko lice. Čurović demantuje navode o selektivnosti kažnjavanja činjenicom da je komunalna policija zbog izbacivanja otpada u korito ili na obale Gračanice, tokom protekle godine, izrekla kazne i firmama čiji osnivač je Opština.
Decenijama su javne površine kod rampe Boksita bile prekrivene otpadom a trajnost deponija omogućili su neizrgađena komunalna infrastruktura, nekultura življenja, čuvanje socijalnog mira i neefikasnost inspekcijskih službi. Nakon realizacije Projekta uklanjanja divljih deponija i sanacije divljih odlagališta slika je sasvim drugačija, a problem je, o čemu svjedoči zapis kod Plavog mosta, kako da bude i trajna. Sada su na provjeri uloga nadzornih kamera i neselektivno kažnjavanje. Ipak, održivo rješenje tog velikog problema trebalo bi da proistekne iz primjene niza opštinskih propisa i projekata iz oblasti upravljanja otpadom.
Sonja Vujadinović
Foto/video: RTNK
Građani Nikšića su odavno savladali disciplinu skidanja tablica sa vozila, da ne bi bili kažnjeni zbog pogrešnog parkiranja i slično. Tako će i skidati tablice kad budu izbacali smeće. Potrebno je da se kamere prate 24/7 i da postoji monitoring centar koji će time da se bavi, a ne da neko sjutra pogleda snimak i vidi kamion star 50 godina bez tablica sa kojeg je izbačeno smeće. To ne vodi nigdje.
To može biti problem. No valjda neće prokockati višegodišnju borbu za odobrenje za postavljanje kamera