Upravljanje otpadom i dalje predstavlja najveći izazov za državne organe i lokalne samouprave u Crnoj Gori. Tim povodom u dosadašnjem periodu u opštini Nikšić mapirane su kritične lokacije na kojima su postavljeni video-nadzori.
Jedan od najkritičnijih je prostor pored rijeke Gračanice, gdje će u narednom perodu biti postavljen treći video-nadzor, kazao je za RTNK načelnik nikšićke Komunalne policije Veselin Čurović, kada se za to obezbjede finansijska sredstva.
„Dobili smo saglasnost za postavljanje video-nadzora na još jednoj lokaciji u blizini rijeke Gračanice. Već na dvije lokacije imamo postavljene kamere i na tim mjestima vršimo nadzor, a jedna od njih je mesto Gvozdenice gdje je decenijama nelegalno odlagan otpad kao i prostor pored Carevog mosta“, rekao je Čurović.
Naglasio je da je nadzor na pomenutim lokacijama i u užem gradskom jezgru do sada dao rezultate i doprinio poboljšanju stanja u odnosu na protekle godine i da je na tim prostorima komunalni red na zavidnom nivou.
Čurović kaže da prijava uvijek ima, posebno u toku noći, a u saradnji sa Sekretarijatom za komunalne poslove i saobraćaj Opštine Nikšić i Komunalnim preduzećem, redovno se po prijavi izlazi na teren i uklanja otpad, kako je to i Zakonom o upravljanju otpadom propisano. Čurović apeluje na građane da prijave nelegalno odaganje otpada i pomognu u sankcionisanju nesavjesnih građana.
Napominje da su kazne za nepropisno odlaganje otpada za fizičko lice 500 eura, dok je za pravno lice kazna 1 500 eura.
Aktivisti zagovaraju strožu primjenu kaznene politike
Zbog nesavjesnog odlaganja otpada grad pod Trebjesom godinama prati loša ekološka slika. Rijeka Gračanica dužine 29 km koja je dio sliva rijeke Zete već decenijama ima status tzv. „pokretne deponije“ zbog čega su ekološki aktivisti pokretali proteste i ekološke kampanje u cilju skretanja pažnje javnosti na njenu ekološku ugroženost. Prema riječima Aleksandra Perovića iz Ekološkog pokreta “Ozon” i Vuka Vujisića, građanskog aktiviste, stanovništvo i dalje pokazuje nekulturu življenja jer se i dalje u ovu rijeku odlažu različite vrste komunalnog otpada. Saglasni su da se radi o hroničnom problemu, da je stanje alarmantno i da bi stroža primjena kaznene politike za nesavjesno odlaganje otpada bila rješenje.
“Ono što je urađeno Gračanici ne služi na čast ni Nikšiću niti Crnoj Gori, jer se ona uliva u rijeku Zetu a znamo da je cijeli vodeni sistem povezan te da se zagađenje širi kroz cijelu državu. Rješenje bi bila primjena oštre kaznene politike. Međutim, da bi mi uveli kaznenu politiku za pojedince, moramo prvo kazniti lokalne samouprave na sjeveru, koje nelegalno odlažu otpad”, navodi Vujisić ukazujući na sistemski problem na državnom nivou koji se mora riješiti kako bi se potom i od pojedinca i pojedinačnih domaćinstava zahtjevalo poštovanje zakonskih regulativa.
Kada je u pitanju opština Nikšić, Perović ističe problem kapaciteta Komunalne policije kada je u pitanju kontrolisanje nelegalnog odlaganja otpada.
“Naša Komunalna policija ima samo 4 automobila, što je malo, jer bi oni trebalo da fokus stave na prevenciju I obilaženje terena kako bi spriječili nelegalno odlaganje otpada. Nemaju ni dron, kao što to imaju neke druge opštine koje noću na taj način kontrolišu terene. Moramo biti svjesni da ni Komunalna policija niti Komunalna inspekcija ne mogu da rade kako treba, ako nemaju neophodnu opremu I sve potrebne uslove”, navodi Perović.
Zakonske regulative ne poštuju sve lokalne samouprave u Crnoj Gori
Iako je prošle godine usvojen Državni plan upravljanja otpadom za period 2024.-2028. godine, sistem upravljanja otpadom u Crnoj Gori i dalje je neuređen. Vizija državnog plana upravljanja otpadom je da do 2028. godine obezbijedi tranziciju Crne Gore na ekološki održivu cirkularnu ekonomiju koja je otporna na klimatske promjene, i pruži svojim građanima uzorne usluge upravljanja otpadom. Ipak, kaže Vujisić, ne može se krenuti naprijed po ovom pitanju, dokle god u našoj državi postoje lokalne samouprave koje ne poštuju osnovne zakonske odredbe i regulative.
“Crna Gora reciklira oko 1% otpada, što je porazno i to je prosjek koji se mora popraviti ukoliko želimo da uđemo u EU. Sistem upravlljanja otpadom je do sada riješen na najprimitivniji način, jer jedino za sada lagalno funkcioniše deponija u Podgorici i deponija Možura. To znači da sve ostale lokalne samouprave moraju da pronađu način za zakonsko upravljanje otpadom. Kako niti državna vlast niti lokalne samouprave nisu uredile ovaj sistem, shodno tome se ponašaju i građani, koji otpad bacaju u rijeke, na izletištima i proplancima, tako da imamo toliko veliki broj divljih deponija širom Crne Gore, koje ćemo morati da očistimo, saniramo i uvedemo sistem reciklaže i pravilnog upravljanja otpada”, navodi Vujisić.
Kampanje edukacije stanovništa prvi korak ka uspjehu
Razvijanje svijesti o značaju reciklaže, kompostiranja i drugih načina korišćenja i odlaganja otpada umnogome može doprinijeti da se sačuvaju vodeni resursi ali i ostali prirodni predjeli. Do 2030. godine planovi obuhvataju da se najmanje 30% do 50% otpadnih materijala, kao što su papir, metal, plastika i staklo, iz domaćinstava i drugih izvora priprema za ponovnu upotrebu i reciklažu, da se 25% ambalažnog otpada reciklira do 2028. godine a 35% do 2030. godine. Trenutno poslije Podgorice koja generiše 28% ukupnog otpada, slijedi Nikšić koji generiše ukupno 10.5 %. Kako bi se ostvarili postavljeni ciljevi jedna od strategija obuhvata i edukaciju stanovništa, posebno djece i mladih. Perović po ovom pitanju ističe planove za naredni period
“Lokalni plan upravljanja otpadom na teritoriji opštine Nikšić, koji je u završnoj fazi, ima značajan dio vezan za kampanje edukacije. Ekološki pokret “Ozon” ima akreditovan program pod nazivom “Obrazovanje upravljanja otpadom”, koji je namijenjen nastavnicima kako bi edukovali djecu i mlade. Edukacija podrazumijeva da cjelokupno stanovništvo shvati da vrijednost imovine raste ukoliko je ona uređena”, navodi Perović ii najavljuje da će i ove ljetnje sezone biti realizovana akcija “Naš grad, naš obraz/odraz” u koju će se uključiti i Komunana policija i Služba zaštite i spašavanja Nikšić.
Vujisić smatra da bi u formalnom sistemu vaspitanja i obrazovanja trebalo uvesti kao obavezan nastavni predmet koji će se doticati ekoloških tema.
“Teško je promjeniti svijest starijih ljudi, ali mlade generacije trenutno imaju edukaciju onolko koliko su njihovi profesori biologije ili neke eko-sekcije privrženi da ih edukuju na tom polju. Imamo sjajne primjere, ali bi to u formalnom obrazovanju trebalo da postane obavezno”, rekao je Vujisić.
U aprilu mjesecu ove godine Damjan Ćulafić, ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera istakao je da upravljanje otpadom i otpadnim vodama predstavlja jedan od najsloženijih izazova savremenog društva, te da ni zemlje Evropske unije (EU) nijesu izuzetak. Glavni akcenat je i dalje pistavljen na podizanje ekološke svijesti bez koje nijedan zakon ili infrastruktura neće biti dovoljni. U tom kontekstu edukacija građana, privrede i lokalnih samouprava o značaju pravilnog upravljanja otpadom prvi je i osnovni korak za uspjeh reformi.
Nevena Bulajić
foto/video:RTNK
