Ekolog Dželal Hodžić otkriva nove potencijalne bisere ulcinjskog turizma

Velika plaža sa Bojanom i Adom nesumnjivo je jedno od najprivlačnijih mjesta na Jadranu koje posebno ljeti posjete brojni turisti, ali samo nekoliko stotina metara dalje, u njenom zaleđu, u oblast prekrivenoj gustim rastinjem i šumom rijetko čija noga je kročila skoro pola vijeka. Tu se, povezano kanalom sa Bojanom, gotovo nepristupačno, krije malo jezero, veličine oko dva hektara, za koje malo ko zna i koje bi kvalitetnom i stručnom valorizacijom moglo postati biser i blistavi novitet u turističkoj i kulturnoj ponudi Ulcinja.

To, pored ostalog, stoji u ambicioznom Programskom zadatku za valorizaciju lokaliteta Špatula u Štoju, koji je izradio vodeći ulcinjski ekolog Dželal Hodžić.

“Područje Mjesne zajednice Štoj u Opštini Ulcinj, prepoznatljivo po najvrijednijim prirodnim, turističkim i biodiverzitetskim potencijalima, poslednjih decenija izloženo je agresivnoj devastaciji i degradaciji. Nelegalna gradnja, uzurpacija opštinske i državne imovine, bezbroj divljih deponija raznih vrsta otpada, uništavanje pješčanih dina i ekosistema, sumorna je slika lokaliteta koji pretenduje da bude osnov razvoja Ulcinja”, stoji u Programskom zadatku, koji je Hodžić prošlog mjeseca proslijedio na sve relevantne opštinske adrese, ali još čeka odgovore.

Riblje carstvo

U jugoistočnom dijelu Špatule, u zaleđu Velike plaže, povezano kanalom sa Bojanom, nalazi se jezero do koga je vrlo teško doći, budući da je decenijama zapušteno i usljed toga obraslo gustim rastinjem i šumom.

Hodžić kaže da je to klasičan primjer nemara i neodgovornosti svih struktura vlasti, jer je jezero prije pola vijeka bilo prepuno raznih vrsta riba, a posebno jegulje, koja se lovila i izvozila za Italiju.

U dokumentu piše da na lokalitetu Špatule postoje mjesta gdje 50 godina nije kročila ljudska noga.

“Špatula se nalazi na istočnoj strani Štoja, veličine 100-150 hektara koja je sa južne strane ograničena obalom desnog rukavca Bojane, a sa zapadne, sjeverne i istočne magistralnim putem od Ulcinja do mosta na Bojani. U jugoistočnom dijelu Špatule, nalazi se jezero površine 2 hektara iz kojeg je prije 50- ak godina, pomoću vrša, lovljena jegulja koja je, uz onu iz Šaskog jezera, izvožena za Italiju. Posao izlova obavljali su ribari u okviru OOUR-a Agropogon Ulcinj koji je bio dio HTP Montenegroturist”, piše Hodžić i dodaje da je jezero Špatula kanalom širine četiri metra povezano sa Bojanom.

On u dokumentu navodi da su više puta prilikom obilaska samo jednog dijela kanala, jer je preostali dio “nepristupačan zbog bujne vegetacije, vidjeli razne vrste ribe – cipola, krapa i jegulje, raznih veličina i u velikim količinama”.

“Ta pojava kao i velika potražnja, prvenstveno za jeguljom, kao delikatesa u elitnim restoranima, nameće potrebu razvoja ove djelatnosti – uzgoj i izlov ribe. Ali, da bi se došlo do jezera, trebalo bi očistiti i isjeći dio šume – drveća, širine 3-4 metra”, stoji u dokumentu.

Nakon toga, navodi se dalje, uvidom na licu mjesta i eventulnim snimkom dronom, bili bi determinisani naredni koraci.

Da je skoro nemoguće doći do jezera, “Vijestima” su potvrdili i lovci Štoja. Jedan od njih kazao je da je jezero na pojedinim djelovima izuzetno duboko, a da je dno prekriveno blatom iz koga je teško izaći.

Park mladenaca i diplomata

Na očišćenom prostoru oko kanala i jezera, smatra Hodžić, trebalo bi hitno obezbijediti uredno snabdijevanje strujom i vodom i postaviti prirodnu ili vještačku ogradu.

“Naše mišljenje je da se na očišćenom prostoru formira botanička bašta, odnosno park mladenaca i park diplomata, umjetnika, sportista… Svako od njih imao bi priliku da zasadi drvo mira – sadnicu raznih atraktivnih biljaka, a upisivali bi se u posebnu knjigu gdje bi pored njihovog imena stajao i broj parcele i vrsta sadnice. Razmotrila bi se mogućnost i izgradnje fontane sa vodoskokom ili manja jezerca površine jedne kuće i oplemenjivanje istih pitomim patkama, guskama i labudovima i drugim vrstama koje bi preporučili stručnjaci – ornitolozi, prostorni planeri, pejzažisti i arhitekte, što bi se dalje definisalo novim projektom”, stoji u dokumentu Hodžića.

Ističe se da neophodnost očuvanja i korišćenja prostora Ulcinja uz sprečavanje daljih negativnih uticaja, implementacija koncepta održivog razvoja, podrazuumijeva pored ostalog i civilizovan odnos prema prirodi, uz buđenje ekološke svijesti građana i turista, veći nivo obrazovanja, kulture i iznad svega, ljubav prema svom gradu.

“Realna ostvariva inicijativa i kampanja koja bi mobilisala sve strukture lokalne vlasti, biznis sektora, NVO, obrazovnih institucija i turističke privrede, stvara prepostavku za davno proklamovanu ideju – ekološka opština Ulcinj u ekološkoj državi Crnoj Gori, donošenjem jasno definisanih nadležnosti nad prostorom Špatule. Za to postoje pozitivni primjeri iz bliže ili dalje prošlosti sa ovih prostora kada su pomorci prilikom povratka u zemlju donosili sadnice egzortičnih biljaka ili egzotične ptice, kao i neophodna ekološka preporuka da mladenci prilikom stupanja u brak zasade dvije sadnice mediteranskog bilja. Isto bi se odnosilo i na diplomate i političare višeg ranga prilikom posjete, odnosno boravka u Ulcinju”, smatra Hodžić.

U dokumentu se konstatuje da su aktivnosti vezane za razmatranje te inicijative i donošenje odluke i izrada detaljnog plana valorizacije lokaliteta Špatula, u nadležnosti državnih institucija na centralnom i lokalnom nivou i Morskog dobra u čijoj je ingerenciji cijela obala Crne Gore.

“Mišljenja smo da bi Opština Ulcinj trebalo da procijeni potrebu i realnost ove ideje i upozna javnost Ulcinja kako bi se zauzeo konačan stav. Razumije se da ovaj plan može biti korigovan, prihvaćen ili odbačen, ali i da o svemu tome mora biti obaviještena javnost Ulcinja”.

Foto: Vijesti/Samir Adrović

Prijava
Obavijesti o
0 komentara
Najviše glasova
Najnoviji Najstariji
Umetnuti fidbek
Vidi sve komentare

Pročitajte još:

0 komentara

NAJNOVIJE

NIKŠIĆ PROGNOZA