Iako većina osnovaca romske i egipćanske zajednice koji nastavu pohađaju u tri osnovne škole u Podgorici redovno dolazi u školu, sa njih oko pet odsto to nije bio slučaj tokom prvog polugodišta, što ukazuje na to da i dalje postoje određene porodice koje nisu u dovoljnoj mjeri osnažene ili upoznate sa roditeljskom obavezom da djeci moraju da obezbijede osnovno obrazovanje i vaspitanje.
To je, pored ostalog, zaključak ispitnog postupka koji je po sopstvenoj inicijativi Zaštitnik ljudskih prava i sloboda sproveo u podgoričkim osnovnim školama “Božidar Vuković Podgoričanin”, “21. maj” i “Savo Pejanović”.
Zaštitnik je, kako se navodi u mišljenju, koje potpisuje zamjenica Snežana Mijušković, postupak sproveo nakon što je, na osnovu neposrednog saznanja i obilazaka obrazovno vaspitnih ustanova, zapaženo da u pojedinim osnovnim školama u Podgorici, djeca romske i egipćanske zajednice neredovno pohađaju nastavu.
U mišljenju Zaštitnika navodi se da je to bio slučaj sa učenicima jedne od tri škole – OŠ “Božidar Vuković Podgoričanin”, gdje je i upisan najveći procenat djece romske i egipćanske zajednice.
U tu školu, u školskoj 2024/2025. godini upisan je 581 učenik romske nacionalnosti (52,96 odsto od ukupnog broja učenika), a u septembru, kako je utvrđeno, školu nije redovno pohađalo oko njih 40.
U druge dvije osnovne škole, gdje ima 62 i 41 učenik romske i egipćanske nacionalnosti u 2024/2025. školskoj godini, a gdje je takođe vršen inspekcijski nadzor, navodi zaštitnik, nije bilo osnova da prosvjetni inspektori preduzimaju mjere i radnje.
“Činjenica da određeni broj učenika JU OŠ ‘Božidar Vuković Podgoričanin’ nije pohađao redovno nastavu početkom školske 2024/2025… ukazuje da i dalje postoje određene porodice koje nisu u dovoljnoj mjeri osnažene ili upoznate sa roditeljskom obavezom da djeci moraju obezbijediti osnovno obrazovanje i vaspitanje koje se ostvaruje od šeste do 15. godine djeteta”, navodi zaštitnik.
U pojedinim slučajevima, kako se dodaje, predstavnici te škole podnosili su prijave protiv roditelja koji nisu omogućili djeci redovno pohađanje nastave.
Mijušković u mišljenju navodi da je krajnji cilj propisane mjere da se izricanjem odgovarajućih sankcija – kazni spriječi takvo ponašanje i sankcionišu roditelji koji ne vrše adekvatno svoja roditeljska prava i obaveze, ali i da je istovremeno potrebno ukazati roditeljima da se ubuduće ne mogu ponašati na ovakav način i da svojoj djeci obezbijede uslove za nesmetano pohađanje nastave.
Dodaje i da dijete, odnosno njegovi roditelji/staratelji, “nisu jedini odgovorni za neuspjeh u obrazovanju djece”.
“Već je potrebno dodatno angažovanje i obrazovno-vaspitne ustanove i drugih relevantnih činilaca kako bi se otklonile postojeće životne nejednakosti ove djece (siromaštvo i dr.). Neadekvatan pristup brojnim sadržajima (knjigama, informacijama, umjetnosti, didaktičkim sredstvima, igračkama…) stavlja romsku i egipćansku djecu u neravnopravan položaj u odnosu na djecu koja su stekla različita znanja i kompetencije”, stoji u mišljenju.
Evidentan je, dodaje se, i problem sa obezbjeđivanjem školskog pribora, odjeće, obuće, novca za užinu, prevoza i drugih troškova koji su vezani za školu.
Takođe, navodi se u mišljenju, porodice slabijeg materijalnog položaja prinuđene su da organizuju vrijeme na specifičan način:
“Pa usljed nedovoljnog pristupa ekonomskim i društvenim resursima, već u najranijem uzrastu od djece se očekuje da daju doprinos obezbjeđivanju potrebnih resursa, pa neka djeca rade ili pomažu članovima porodice, obavljaju kućne poslove (brinu o mlađoj braći/sestrama), stoga im nesporno ostaje manje vremena za savladavanje školskog gradiva te razvoja potrebnih kompetencija koje zahtijeva škola”.
Zaštitnik je, kako se dodaje, upoznat sa činjenicom da povodom pitanja koja se tiču obrazovanja romske i egipćanske djece i rješavanja mnogobrojnih problema sa kojima se porodice suočavaju, “nije ostvarena zadovoljavajuća saradnja, pa poslove iz domena socijalne zaštite nerijetko preuzimaju prosvjetni radnici”.
“Više puta je ukazano da bi angažovanje socijalnih radnika u školama bilo od velikog značaja”, stoji u mišljenju.
Zaštitnik je uputio preporuke Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija i Ministarstvu socijalnog staranja, brige o porodici i demografiju.
Resoru prosvjete preporučeno je da u saradnji sa obrazovno-vaspitnim ustanovama i drugim relevantnim organima preduzima aktivnosti usmjerene na redovno pohađanje nastave svih učenika romske i egipćanske populacije, “kako bi se spriječilo napuštanje obrazovanja, te kako bi se osnažile porodice i podstakla djeca da nakon osnovnog nastave srednje obrazovanje”.
Takođe, preporučeno je i da, u saradnji sa Ministarstvom ljudskih i manjinska prava, taj resor sačini analizu postignuća romske i egipćanske djece u obrazovnom sistemu (osnovno i srednje obrazovanje), sa jasno definisanim mjerama za ostvarenje boljih rezultata.
Ministarstvu prosvjete i resoru socijalnog staranja preporučeno je da u međusobnoj saradnji analiziraju međusektorsko angažovanje podrške porodicama romske i egipćanske populacije i razmotre mogućnost angažovanja socijalnih radnika u obrazovnom sistemu.
Foto: elements.envato
