Preći sa zakona na papiru na rezultate u praksi, glavni je izazov s kojim se Crna Gora suočava kad je u pitanju Poglavlje 27 – zaštita životne sredine i klimatske promjene.
U više oblasti, kao što su upravljanje otpadom, kvalitet vazduha, zaštita prirode i klimatske promjene, sprovođenje je i dalje slabo, a institucijama nedostaju resursi i kapaciteti za ispunjavanje njihovih mandata. Da bi Crna Gora na vrijeme mogla da ispuni obaveze u tom smislu, biće od ključnog značaja uspostaviti održiv sistem finansiranja i ojačati institucionalne i administrativne kapacitete.
To su, pored ostalog, poručili iz Delegacije Evropske unije (EU), komentarišući status Crne Gore kad su u pitanju pristupni pregovori za zatvaranje Poglavlja 27.
Kako su kazali, “dodatni nedostatak je i u pripremi institucija da u potpunosti koriste strukturne fondove EU, koji će postati dostupni nakon pristupanja”.
Crna Gora je, ocjenjuju iz Delegacije, u prethodnom periodu preduzela važne korake u usklađivanju sa standardima EU u ovoj oblasti i to je, kako su rekli, posebno učinjeno kroz usvajanje ključnih zakona i pokretanje nekoliko velikih projekata.
Međutim, dodaju, “cilj same Vlade da zatvori sva poglavlja do kraja 2026. znači da rad u ovoj oblasti mora biti značajno ubrzan”:
“Napredak će zavisiti od snažnijeg sprovođenja postojećeg zakonodavstva, usvajanja dugo odlaganih strategija i podzakonskih akata, kao i od kontinuiranog ulaganja u administrativne i institucionalne kapacitete. Na kraju, zatvaranje Poglavlja 27 nije samo tehnički zahtjev, već se radi o obezbjeđivanju čistog vazduha, bezbjedne vode i zdravog okruženja za sve građane”, poručuju.
Da država “ne žuri” da ispuni svoje obaveze u oblasti zaštite životne sredine i klimatskih promjena i obezbijedi njihovu punu primjenu u praksi, mišljenja su i u civilnom sektoru.
Azra Vuković iz NVO Green Home podsjeća i da veliki broj strategija, zakona i podzakonskih akata u toj oblasti i dalje nedostaje, iako se na njima radi već nekoliko godina:
“Posebno kada je riječ o upravljanju otpadom, kvalitetu vazduha, zaštite prirode i klimatskih promjena.”
Ksenija Medenica iz Centra za zaštitu i proučavnje ptica (CZIP) kaže da u prethodnom periodu jeste transponovan određeni broj EU direktiva u nacionalno zakonodavstvo, a u oblasti civilne zaštite finalizovan proces i ispunjene sve obaveze predviđene Akcionim planom.
Ipak, dodaje, to je tek početak:
“Najozbiljniji dio posla nas tek čeka. Prava suština procesa nije samo usvajanje zakona i strategija, već njihova efikasna implementacija”, kazala je ona.
To, dodaje, podrazumijeva jačanje administrativnih i inspekcijskih kapaciteta, stvaranje održivih sistema finansiranja, kao i obezbjeđivanje funkcionalne koordinacije između državnih institucija, lokalnih samouprava i drugih aktera.
“Posebnu pažnju potrebno je posvetiti oblastima upravljanja otpadom, kvaliteta vazduha, zaštite prirode i klimatskih promjena, gdje su obaveze značajne, a ispunjenost i dalje niska”, poručuje i dodaje da, iako pojedini formalni koraci jesu napravljeni, Crnu Goru čeka “dug i zahtjevan proces usklađivanja i sprovođenja standarda EU, kako bi se Poglavlje 27 moglo privremeno, a potom i trajno zatvoriti.”
Prioriteti
Govoreći o prioritetnim koracima koje država mora preduzeti u narednom periodu, kad je u pitanju Poglavlje 27, Medenica je rekla da to mora biti intenziviranje sprovođenja postojećih zakona i akcionih planova, donošenje i primjena sektorskih strategija i podzakonskih akata, zatim, jačanje inspekcijskog nadzora i kapaciteta institucija, kao i uspostavljanje održivog finansijskog okvira za zaštitu životne sredine.
“To je djelimično pomognuto nedavno potpisanim ugovorom sa LIFE programom koji će omogućiti Crnoj Gori da pristupi većim fondima u oblasti zaštite prirode i klimatskih promjena. Prioritet mora biti i donošenje konačnih odluka u vezi sa otvorenim pitanjima zaštite i upravljanja zaštićenim područjima, od kojih je Ulcinjska solana najprepoznatljiviji primjer”, poručuje.
I Azra Vuković ukazuje da prioritet države mora biti donošenje zakona i strateških dokumenata. Prije svega, kako je rekla, to su novi Zakon o zaštiti prirode, izmjene Zakona o nacionalnim parkovima, Zakon o zaštiti od negativnih uticaja klimatskih promjena, brojna podzakonska akta, posebno, dodaje, ona iz oblasti upravljanja otpadom.
“Kada je riječ o strateškim dokumentima, ulazimo u još jednu sezonu zagađenja vazduha bez Strategije za upravljanje kvalitetom vazduha, nemamo Strategiju biodiverzieta i tako redom. Značajan problem predstavlja i odlaganje primjene novog zakona o šumama i nedostatak jasne strategije u ovoj oblasti”, poručila je ona.
Dodaje da moraju biti zatvorena i neka otvorena pitanja, da Crna Gora često poseže za “privremenim rješenjima” kada je riječ o oblasti zaštite životne sredine, a da ona traju više decenija.
“Ta rješenja trenutno pomjeraju pažnju sa određenog problema, ali generišu druge iz kojih društvo ne uspijeva izaći ni značajno kasnije. Prošlo je 10 godina od kada su 2015. Nacionalni parkovi preuzeli privremeno upravljanje Ulcinjskom solanom, a da to pitanje do danas nije riješeno”, kazala je Vuković.
Slično je, dodaje, i s privremenim odlagalištima otpada na sjeveru, od kojih su brojna, kako je rekla, i dalje aktivna, iako ne zadovoljavaju niti jedan kriterijum za deponovanje otpada.
Kad je riječ o industrijskom zagađenju, prema riječima Azre Vuković, sanacija bazena crvenog mulja u okviru Kombinata alumunijuma, “zasigurno je jedan od prioriteta koji mora biti riješen”.
Izazovi
Sagovornici “Vijesti” i u vezi sa izazovima u cilju ispunjavanja završnih mjerila iz Poglavlja 27 ponovo ukazuju na slabe administrativne kapacitete institucija da pripreme odgovarajuća zakonska i strateška rješenja, te da obezbijede finansijska sredstava za njihovu realizaciju.
Za Azru Vuković, najveći je problem, međutim, “kalkulisanja i politizacija onih oblasti u kojima bi uticaj politike trebalo da bude minimalan”.
“Zaštita životne sredine je usko vezana sa zdravljem građana. U tom smislu, za pitanja koja su vezana za zaštitu životne sredine rješenja se moraju pronalaziti na nivou struke i opšteg interesa, a ne nivou interesa partija koje donosioci odluka predstavljaju. Svaki građanin ove zemlje i svaki posjetilac ove zemlje ima pravo na čistu vodu, na čist vazduh i čisto zemljište lišeno zagađujućih materija”, poručuje.
Ksenija Medenica mišljenja je da će izazovno biti kako u kratkom roku postići zadate ciljeve – opet uz ograničene administrativne i finansijske kapacitete.
“Pored toga, nužno je obezbijediti jasnu političku volju i spremnost da se donesu odluke koje se godinama odlažu.”
Novac
Poglavlje 27 izdvaja se kao jedno od finansijski najzahtjevnijih, prvenstveno zbog potrebe ispunjavanja završnih mjerila i dostizanja evropskih standarda u ovom sektoru. Taj proces, pojašnjavaju iz Delegacije EU, podrazumijeva, ne samo razvoj infrastrukture, već i usklađivanje sa tzv. direktivama koje zahtijevaju velika ulaganja, naročito u oblastima kao što su komunalne otpadne vode, pijaća voda, zaštita od poplava, upravljanje komunalnim čvrstim otpadom i industrijske emisije.
“Prema Procjeni finansijskih potreba koju je Vlada usvojila u decembru 2021. procijenjeni trošak za usklađivanje s pravnom tekovinom EU i ispunjavanje završnih mjerila poglavlja iznosi 482.996.838 eura”, podsjećaju.
Ipak, kako dodaju, nedavne stručne diskusije ukazuju da su stvarne finansijske potrebe znatno veće, “što zahtijeva novu sveobuhvatnu procjenu”.
Tokom protekle decenije, Crna Gora je od EU dobila više od 250 miliona eura za podršku inicijativama u oblasti životne sredine.
“Ova značajna finansijska podrška dostigla je svoj vrhunac u posljednje vrijeme, što odražava snažnu podršku EU usklađivanju Crne Gore sa standardima Poglavlja 27. U narednom periodu, Višegodišnji operativni program za životnu sredinu i klimatske promjene za period od 2024. do 2027. i pripremne projektne aktivnosti trebalo bi da doprinesu dodatnih 46 miliona eura, dok je još osam miliona predviđeno kroz Reformsku agendu za Plan rasta EU”, poručili su.
Država da pokaže snagu kod postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda
Rješavanje infrastrukture koja je vezana za Poglavlje 27 među prioritetima je kojima se Crna Gora mora pozabaviti, kaže Azra Vuković.
Uz upravljanje otpadom, to su, prije svega, kako je rekla, sistemi za prečišćavanje otpadnih voda.
“Iako za neka postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda postoje definisane lokacije, pripremljena je projektna dokumentacija ili su obezbijeđena finansijska sredstva, koraci koji prate ove procese nisu dovedeni do kraja, te su manje-više sva planirana postrojenja u nekoj fazi pregovora. Ova dinamika se mora ubrzati i država mora pokazati snagu kada se radi o postrojenjima koja će omogućiti bolje stanje životne sredine”, poručila je Vuković.
foto: Uprava za vode/ ilustracija
