Filološki fakultet Univerziteta Crne Gore ove godine planirao je da upiše 235, a na sedam studijskih programa upisano je svega 155 brucoša. Iako je interesovanje bolje nego prethodne studijske godine. dekan Igor Lakić kaže da dijele sudbinu filoloških fakulteta u regionu gdje je takođe registrovan pad interesovanja za izučavanje jezika i književnosti.
Lakić kaže da je zadovoljan interesovanjem za Studijski program za engleski jezik, gdje su popunjena gotovo sva od ukupno 80 mjesta.
– Interesovanje za ostale studijske programe je manje nego što bismo to htjeli. U tom smislu ćemo, prilikom sljedeće akreditacije, pristupiti izmjeni načina organizacije nastave na Filološkom fakultetu i vjerovatno uvesti dvopredmetne grupe, nakon čega će studenti izlaziti sa diplomom dva strana jezika. U planu je uvođenje još nekih stranih jezika na Filološki fakultet. Takođe ćemo raditi i na nekim multidisciplinarnim pristupima u nastavi – najavio je dekan Filološkog fakulteta.
MODERNIZACIJA
Crnogorski jezik će ove studijske godine izučavati 15 brucoša, iako je bio planiran upis 30 studenata.
– Nije veliko interesovanje ni za crnogorski ni za srpski jezik. Koliko vidim, ista situacija je i na drugim filološkim studijama u regionu. Teško je u ovom trenutku govoriti o uzrocima, ali mislim da je, generalno gledano, filološke studije potrebno modernizovati, prilagođavati potrebama tržišta i povezivati sa nekim drugim srodnim disciplinama kako bi postale atraktivne za mlađe generacije – naveo je Lakić.
On je mišljenja da zanimanja profesora ruskog, italijanskog i francuskog jezika neće postati deficitarna.
– Mi smo turistička zemlja i smatram da će kadar za ove, ali i za druge jezike, poput španskog, kineskog, turskog i drugih jezika, uvijek biti potreban. Takođe, tržište Evropske unije zahtijeva poznavanje stranih jezika. Mladi ljudi će moći da studiraju i zapošljavaju se u EU, ali samo ako znaju strane jezike. U ovom trenutku država još uvijek ne shvata, a tako je odavno, da ulaganje u učenje stranih jezika znači ulaganje i u privredu, u cjelokupni razvoj države. Mi kao država jednostavno ne možemo da sebi dopustimo da ne vladamo stranim jezicima. Naša istraživanja su pokazala da su i studenti, i profesori, a posebno poslodavci svjesni ove činjenice. Savremena ekonomska kretanja zahtijevaju znanje više od jednog stranog jezika. Danas više nije dovoljno znati samo engleski jezik, potrebno je učiti i druge strane jezike, a država treba da u svom pristupu obrazovanju obezbijedi ne samo izučavanje stranih jezika kao još jednog školskog predmeta, već kao jedan od strateških ciljeva države – kazao je on.
GIMNAZIJE
Pad interesovanja za filologiju vlada i među polumaturantima. Posljednjih nekoliko godina u Crnoj Gori nije upisano ni jedno odjeljenje. Ministarstvo prosvjete je zbog toga snizilo kriterijume pa kandidat na eksternoj provjeri znanja iz Crnogorskog – srpskog, bosanskog, hrvatskog jezika i književnosti ostvari ocjenu dobar (3) i iz stranog jezika ocjenu odličan (5) u najmanje dva razreda trećeg ciklusa osnovne škole. Bilo je planirano da se upiše 140 đaka, a uslove je ispunilo 32, pa će predstojeće školske godine filologe školovati samo u Kotoru i Podgorici.
Lakić je iznenađen lošim interesovanjem. Iako to, kaže, ne utiče direktno na upis na Filološki fakultet, s obzirom na to da ga mogu upisati i maturanti sa drugih gimnazijskih smjerova, ali i iz drugih škola.
– Međutim, prirodno bi bilo da filološka gimnazija bude put ka upisu najboljih đaka na Filološki fakultet. Svakako je u interesu Fakulteta da dobije što bolje učenike iz srednje škole. Postavlja se pitanje zašto je sve manje interesovanje za upis na filološke smjerove, posebno ako se zna da diploma Filološkog fakulteta omogućava zapošljavanje ne samo u prosvjeti, već i u oblasti prevođenja, medija, PR-a, međunarodnih odnosa i tako dalje – naveo je Lakić.
Polumaturantima interesantan njemački
Prema rang listama objavljenim na sajtu Filološkog fakulteta UCG, svršeni srednjoškolci najveće interesovanje pokazuju za engleski jezik – ove godine je upisano 80, šest više nego lani. Crnogorski jezik je prethodne godine upisalo 12, a ove 15 brucoša. Ruski jezik i književnost će izučavati osam studenata (dva manje nego prošle godine), italijanski osam (jedan manje), francuski šest (jedan manje). Interesovanje polumaturanata za njemački povećano je – studijske 2023/24. taj jezik će izučavati 22 studenta, šest više nego prethodne godine.
foto:UGC/printscreen
