Crna Gora danas slavi Dan državnosti, u znak sjećanja na 13. jul 1878. godine, kada je na Berlinskom kongresu priznata kao samostalna država. Istog dana 1941. godine počeo je narodni ustanak protiv fašizma.
Ovaj dan slavi se u spomen na 13. jul 1878, kada je Crna Gora na Berlinskom kongresu dobila međunarodno priznanje kao nezavisna država i na Trinaestojulski, opštenarodni ustanak 1941.
Crnogorski predsjednik Jakov Milatović tim povodom je sinoć, u rezidenciji na Cetinju, organizovao prijem.
Milatović je kazao da su u 13. julu sabrani borba i sloboda – dvije neraskidive odrednice koje su obilježile crnogorsku istoriju, začetak i ishodište državotvorne težnje.
„Toga dana 1878. godine na Berlinskom kongresu, nesporna želja da se sačuva vječito otvoreni prozor slobode, ovječan slavom Carevog laza, Martinića, Krusa, Grahovca, Fundine i Vučjeg dola, dobila je svoje međunarodno priznanje“, naveo je Milatović.
Kako je dodao, 63 godine kasnije, nadahnuti djelom slavnih predaka, heroji Košćela upalili su luču antifašizma, svjedočeći svojom žrtvom da od slobode nema skuplje riječi.
“Držeći do časne prošlosti, Crna Gora nikad nije uzmicala pred nerijateljem, niti prezala od borbe, ma koliko ona bila surova ili nemoguća”, istakao je Milatović.
On je kazao da antifašizam predstavlja jednu od najvažnijih vertikala crnogorskog društva, „koje ga je živjelo mnogo prije nego što se kao pojam našao u istorijskim i sociološkim čitankama“.
Milatović je ukazao na neophodnost prevazilaženja svih podjela u Crnoj Gori.
„Danas, kada se savremeni svijet suočava sa brojnim izazovima, kada geopolitički potresi nerijetko dovode do sukoba velikih razmjera, mi unutar Crne Gore treba da prevaziđemo sve što nas dijeli i poput mostova na Đurđevića Tari i Maloj rijeci spajamo obale i tamo gdje se to na prvi pogled čini nemogućim“, rekao je Milatović.
foto: elements.envato
