Državna sekretarka u Ministarstvu zdravlja Slađana Ćorić za „Dan“ je saopštila da je Strategija razvoja zdravstva za period od 2023. do 2027. godine sa Akcionim planom od 2023. do 2024. pripremljena i u proceduri je usvajanja za narednu sjednicu Vlade. Ona je na pitanje „Dana“ kazala da je izazov u izradi ovog dokumenta bilo to što ne postoje baze podataka za skoro sve segmente zdravstva.
– Postoji mnogo problema u zdravstvenom sistemu koje treba riješiti. Svakako je važno postavljanje standarda i protokola za liječenje pacijenata, kao i integracija zdravstvenog sistema. Takođe, potrebno je izraditi strukturirani model plaćanja ljekara, odnosno definisati koeficijente po složenosti poslova. Svakako, poseban fokus jeste na jačanju prevencije i kontrole kvaliteta. Pored svega navedenog, u fokusu je i unapređenje stanja palijativne njege i izrada strategije za rijetke bolesti, rekla je Ćorić odgovarajući na pitanje „Dana“ koji su ključni problemi u zdravstvu u ovom trenutku.
Prema njenim riječima, u fokusu strategije je univerzalna zdravstvena zaštita sa posebnim fokusom na unapređenje primarnog nivoa zdravstvene zaštite, prevencija, rano otkrivanje bolesti, digitalizacija i spremnost sistema na vanredne situacije.
– Univerzalna zdravstvena zaštita podrazumijeva jednako kvalitetnu i dostupnu zdravstvenu zaštitu za sve građane. Da bismo to ostvarili, potrebno je sprovesti reforme na primarnom nivou i unaprijediti isti. Prema svjetskim standardima, primarni nivo zbrinjava oko 70 odsto usluga. Samim tim, rasterećuju se sekundarni i tercijarni nivoi zdravstvene zaštite, ljekari imaju više vremena da se posvete pacijentima sa težom patologijom, a to svakako podrazumijeva kvalitetniju zdravstvenu zaštitu. U svemu ovome vidimo značaj primarnog nivoa i potrebu za njegovom efikasnošću. Neke od ključnih mjera koje su predviđene, kako strategijom, tako i Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jesu zadržavanje ljekara nakon pripravničkog staža dvije godine na primarnom nivou, kao i motivacija da se odluče za specijalizaciju i usavršavanje iz porodične medicine. U tom slučaju neće morati da čekaju dvije godine do specijalizacije, kazala je Ćorić.
Ona je istakla da je dokumentom predviđen „set mjera poput izrade obima prava za pacijente, proširenje ovlašćenja usluga koje pružaju izabrani doktori, u smislu dijagnostike i terapijskih opcija“, kao i proširenje ovlašćenja farmaceuta. Ćorić dodaje da će se inovativnim softverskim rješenjima i unapređenjem IT sistema, olakšati rad samim ljekarima. Tu su i još mnogobrojne mjere predviđene navedenom strategijom.
– O značaju prevencije ne treba trošiti mnogo riječi. Dovoljno je pomenuti primjer skandinavskih zemalja, koje su u nekom dvadesetogodišnjem periodu, uz ključni fokus na prevenciju, smanjili stopu smrtnosti od malignih bolesti i sada su na tom polju lideri u Evropi i svijetu. Dakle, ulaganje u prevenciju možda i nije politički isplativo, jer ne daje instant rezultate, ali će sistem imati ogromnih benefita od njega, a mi se svakako i nismo vodili politički isplativim odlukama, već isključivo odlukama koje su u interesu zdravstvenog sistema i građana, pa smo često pribjegavali i nepopularnim mjerama. Međutim, i građani i sva lica u zdravstvenom sistemu moraju da shvate da ozbiljne reforme nose i ozbiljne promjene, da će biti nezadovoljnih uvijek, ali da je sve to u konačnom u interesu svih građana i zdravstvenih radnika, poručila je Ćorić.
Prema riječima Ćorić, „glavni izazovi prilikom izrade ovog veoma važnog strateškog dokumenta je nepostojanje baza podataka u skoro svim segmentima zdravstvenog sistema, a jednim dijelom to možemo pravdati time što zdravstveni sistem nije u potpunosti digitalizovan“.
– Ključni problem jeste što ne postoje standardno-operativne procedure na klinikama, kao i većina protokola za liječenje pacijenata, upozorila je Ćorić.
Ona je kazala da su problemi sa kadrom globalni problemi sa kojima se suočavaju najrazvijenije države svijeta.
– Međutim, mi dodatno imamo problem što su decenijama određene specijalizacije dodjeljivane samo privilegovanima ili zbog pojedinaca nijesu uopšte ni dodjeljivane, kako bi ti isti pojedinci držali monopol. Mi smo započeli rješavanje tih problema, razbili smo monopole i konačno je postupak dodjeljivanja specijalizacija u potpunosti učinjen transparentnim, a u prilog toj činjenici govori i broj specijalizacija koje su odobrene. Uvećanje zarada, kao i bolji položaj ljekara, stručno usavršavanje i edukacija u razvijenim zdravstvenim centrima van naše zemlje i rješavanje stambenih pitanja svakako su dobar motiv da ljekari nastave svoj radni angažman u javnom zdravstvenom sistemu, ističe Ćorić.
Digitalizacija će koristiti svima
– Što se digitalizacije tiče, omogućiće nam kvalitetno povezivanje svih nivoa zdravstvenog sistema, stvaranje dobre baze podataka kako bismo mogli kreirati kvalitetnije zdravstvenu politiku, integraciju privatnog i javnog sistema, zatim olakšice zdravstvenim radnicima prilikom pružanja zdravstvene zaštite pacijentima, kao i mnoge druge indirektne benefite. Dakle, na taj način ćemo stvoriti jedan moderan zdravstveni sistem po mjeri građanina, kaže Slađana Ćorić.
foto:privatna arhiva/Dan/screenshot
