Bezglutenska ishrana je lijek za osobe sa celijakom, ali i za one koji su alergični na pšenicu ili imaju necelijačnu senzitivnost na gluten. Isključenjem iz ishrane pšenice, ječma i raži, oboljeli se oporavljaju i nakon određenog perioda pravilne ishrane nestaju tipični siptomi – bol u stomaku i nadutost, povraćanje, dijareja ili opstpacija. Valentina Piperović, predsjednica NVO Celijakija, jedinog udruženja ovog tipa u Crnoj Gori, kaže da je najvažnije da pacijenti dobiju ispravnu dijagnozu, a onda i da im se pruži podrška u liječenju.
– Jedini lijek za celijakiju je stroga bezglutenska ishrana. Po dobijanju dijagnoze pacijenti u Crnoj Gori ostvaruju pravo na bezglutensko brašno koje, uz ljekarski recept, mogu preuzeti u apoteci. Naše udruženje ima tim volonterki – edukatorki koje pod mentorstvom dr Veselinke Lole Đurišić, pedijatra gastroenterologa, održavaju radionice dva puta mjesečno u Institutu za bolesti djece (IBD) u Podgorici. Edukacije su besplatne i jako važne, kao i činjenica da oboljeli znaju da imaju našu podršku, da smo spremne da nesebično podijelimo naša višedecenijska iskustva života sa „bolešću sa 1.000 lica“ – kaže Piperović.
Bezglutenska hrana je izrazito skupa. Recimo, pakovanje od 250 grama hljeba je od dva do 4,5 eura, ali ima i onog od 240 grama u kome je samo par kriški, a košta 4,5 eura. Jedan mafin je oko euro i po, ili recimo, za 125 grama bezglutenskog keksa (bez ikakvih preliva) treba izdvojiti 2,5 eura. Kilogram bezglutenskog brašna u prodaji dostiže iznos od 5,5 eura.
– Gotovi proizvodi jesu skupi, cijene su evropske, ali ne i naš standar, odnosno zarade. Zato roditelji svojoj djeci, kao i oni stariji na bezglutenskoj ishrani, puno vremena provode u kuhinji. Neka djeca ne vole kupovni bezglutenski hljeb, pa ga onda ukućani svakodnevno sami pripremaju, a to iziskuje puno vremena, ali i umijeća. Razmjenjujemo recepte i savjete jer je bezglutensko brašno specifično i nije lako od njega pripremiti i obezbijediti ukusan obrok. Zato smo mi tu, članovi i članice udruženja, koji imaju veliko iskustvo i nesebično poklanjaju ili međusobno razmjenjuju recepte. Ta solidarnost prevazilazi granice naše zemlje, a moram istaći da već mnogo godina unazad imamo odličnu saradnju sa slovenačkim udruženjima, posebno onim iz Celja, koji često gostuju u Crnoj Gori. Njihovo iskustvo nam je dragocjeno, jer su oni, prvi na eks Ju prostoru oformili grupu za podršku oboljelima od celijakije – kaže Piperović.
Edukaciju o pravilnoj bezglutenskoj ishrani obaveznom smatraju i gastroenterolozi Kliničkog centra Crne Gore, koji odrasle pacijente upućuju na besplatne radionice koje se održavaju u gastroenterološkoj ambulanti u IBD KCCG, druge i posljednje srijede u mjesecu, od 14 časova. Saznajemo da od kako se prije pola godine počelo sa ovim aktivnostima, još se nije dogodilo da nema novih pacijenata.
– Mi nemamo zvanični registar svih osoba koje imaju celijakiju, ali imamo evidenciju svih onih koji zatraže pomoć od našeg udruženja, a njih nije malo. Članstvo u NVO Celijakija je besplatno, a pacijenti najprije prolaze kroz edukaciju o principima bezglutenske ishrane, potom dobijaju savjete i recepte za pripremu hljeba, peciva, poslastica, a povremeno našim angažovanjem obezbjeđujemo i donacije. Želim da istaknem da svake godine, zahvaljujući donacijama i sponzorstvima, našim članovima i članicima, mališanima, ali i odraslima iz cijele države, poklonimo ukupno 100 i više novogodišnjih paketića – ističe Piperović.
Nerijetko je ponekom potrebna i dodatna količina bezglutenskog brašna. U tom slučaju, udruženje koordinira akciju.
– Na apel za pomoć uvijek reagujemo munjevito. Uspjevamo da obezbjedimo izvjesnu količinu koju daruju naši članovi. Želim da istaknem izrazitu solidarnost među članstvom. Još se nije dogodilo da se na našoj grupi (na nekoj od socijalnih mreža) ili lično meni obratio pacijent za pomoć, a da u roku od odmah nije donacija obezbijeđena – ističe Piperović i zahvaljuje svim članovima na iskazanoj humanosti.
„Edukaciju o pravilnoj bezglutenskoj ishrani obaveznom smatraju i gastroenterolozi KCCG, koji odrasle pacijente upućuju na besplatne radionice koje se održavaju u gastroenterološkoj ambulanti u dječjoj bolnici, druge i posljednje srijede u mjesecu, od 14 časova
Radionice u vrtićima
Udruženje često organizuje i javna stručna predavanja o celijakiji u Kući zdravlja u Podgorici. Takođe, krajem prošle godine članice NVO Celijakija započele su radionice u predškolskim ustanovama.
– Imale smo više radionica u vrtićima širom Crne Gore. Posljednju smo imale prije nekoliko dana kada su nas ugostili u Golubovcima. Interesovanje je bilo na zavidnom nivou, radionici je prisustvovalo dvadesetak zaposlenica, a među njima je bilo i roditelja djece koja su odskoro na bezglutenskoj ishrani. Interakcija je bila odlična i rezultirala je mnoštvom pitanja i odgovora zahvaljujući kojima ćemo kreirati naše buduće aktivnosti – kaže Piperović.
foto:Dan
