Definisanje jasne granice između sloboda izražavanje i situacija u kojima je neophodno njeno ograničenje predstavlja poseban izazov za današnje društvo u kojem je govor mržnje sve prisutniji, ocijenjeno je na drugom panelu diskusionog foruma „Demokratija u fokusu – odnos vlasti i civilnog društva, koji je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO).
Državna tužiteljka u Vrhovnom državnom tužilaštvu (VDT), Maja Jovanović, kazala je da sloboda izražavanja ne podrazumijeva samo informacije koje se povoljno primaju i na koje se gleda sa ravnodušnošću.
„Sloboda izražavanja uključuje i one informacije koje šokiraju ili uznemiravaju, jer se time, kako nam i međunarodni standardi ukazuju, testira tolerancija i slobodoumlje, bez kojih nema demokratskog društva“, naglasila je Jovanović na panelu „Kroz prostore slobode izražavanja – izazovi i odgovornosti“.
Ona je ocijenila da je veoma važno istaći da sloboda izražavanja nije apsloutna i da ima svoja ograničenja koja se mogu primijeniti u situacijama kada je u pitanju interes nacionalne bezbjednosti, sprječavanje nereda ili kriminala, zaštita zdravlja, ugleda ili prava drugih, kao i radi očuvanja i nepristrasnosti sudstva.
„Upravo definisanje jasne granice između sloboda izražavanje i situacija u kojima je neophodno njeno ograničenje predstavlja poseban izazov za današnje društvo, u kojem je govor mržnje sve prisutniji“, kazala je Jovanović.
Ona je podsjetila da se kao govor mržnje definiše ne samo govor mržnje koji za posljedicu ima akte nasilja, zastrašivanja, neprijateljstva ili diskriminacije, već i onaj za koji se razumno može očekivati da će imati taj efekat. Ukazala i da postoji prostor za jasnijim definisanjem zakonskim propisa u Crnoj Gori koji se odnose na pitanje govora mržnje.
Jovanović je navela da je svjesna činjenice da su određene odluke tužilaštva u konkretnim predmetima kritikovane od javnosti.
„Ali to ne znači da mi u državnom tužilaštvu bježimo od kritike, već da smatramo da državni tužioci svoju odluku, kakva god ona bila, treba da obrazlože pred sudom, a sud je taj koji donosi konačnu odluku“, pojasnila je ona.
Prema njenim riječima, ekspanzija društvenih mreža dovela je do različitih oblika zloupotrebe tehnologije.
„Svjedoci smo sve prisutnijeg sajber uznemiravanja, ugrožavanja ili napada na prava drugih i zbog toga se opet vraćam na neophodnost uspostavljanja balansa između slobode izražavanja, sa jedne, i zaštite privatnosti i javnog interesa, odnosno drugih vrijednosti demokratskog društva, sa druge strane, a kako bi se osigurala vladavina prava“, istakla je Jovanović.
Na pitanje koje mehanizme VDT može implementirati kako bi se jasno postavila razlika između slobode izražavanja i govora mržnje, Jovanović je odgovorila da je to edukacija i specijalizacija tužilaca, u cilju primjene međunarodnih standarda i boljeg razumijevanja složenosti tog pitanja.
Jovanović je, odgovarajući na pitanje da li će tužilaštvo i dalje insistirati na postupku protiv istoričara Bobana Batrićevića, navela da je tužiteljka odbacila krivičnu prijavu, ali je stavila predlog za pokretanje prekršajnog postupka koji je sud prihvatio i suđenje je u toku.
„Ja lično ne mogu da iznosim svoje stavove vezano za predmet koji je u toku, jer bi to bilo kršenje etičkih normi, ali mogu da kažem da Vrhovni državni tužilac trenutno analizira konkretan predmet“, rekla je Jovanović.
Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava, Tea Gorjanc Prelević, govoreći o apelu 22 nevladine organizacije tužilaštvu da obustavi prekršajni postupak protiv Batrićevića, navela je da im je nejasno zašto se protiv njega vodi postupak, kao i da je zahtjev za pokretanje tog postupka neobrazložen, ali i da cijeni da je to problem koji bi državno tužilaštvo moralo da riješi.
„Mislim da smo mi sa pravom mogli da budemo uplašeni i zastrašeni i da doživimo takav zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka kao ciljano zastrašivanje prava na kritiku u Crnoj Gori“, naglasila je Gorjanc Prelević.
Ona je dodala da smatraju da je tu, ipak, učinjena neprimjerena demonstracija moći tužilaštva, neadekvatna sistemima vladavini prava.
„Krivični postupak je već jedna vrsta mehanizma represije društva, nije prijatno naći se u krivičnom postupku. Pri tom, ne zaslužuje ni svaka netolerantna izjava krivični postupak. To je ekstrem koji se stavlja u pogon u izrazitim slučajevima govora mržnje, koji zaista zahtijevaju taj vid represivnog odgovora. Nivo provokacije moramo da podnesemo, moramo da se naviknemo, moramo te demokratske mišiće i za to da uspostavimo“, kazala je Gorjanc Prelević.
Ona je, takođe, ukazala na neophodnost profesionalizacije i specijalizacije tužilaca koji se bave ovim pitanjima. „Govor mržnje i sloboda izražavanja su složene teme i tužilaštvo mora da ima osjećaj za to, jer upravo ovlašćenja koja ima obavezuju na specijalizaciju i adekvatno poznavanje međunarodnih i evropskih standarda“, istakla je Gorjanc Prelević.
Ona smatra da je ključna stvar oko koje svi treba da se ujedine uvođenje građanskog obrazovanja, kao obaveznog predmeta u školama.
Direktorica Agencije za elektronske medije (AEM), Sunčica Bakić, kazala je da, zatrpani morem dezinformacija i pojačanom retorikom, danas češće pričamo o tome kako zaštititi građane od štetnih ili zabranjenih oblika govora.
„U javnosti se, nekako, stiče utisak da mi kao društvo tražimo da imamo manje slobode nego što je imamo, a što je nonsens“, dodala je Bakić.
Ona je ukazala da količina govora mržnje u tradicionalnim medijima i onlajn prostoru nije ista, ali da te dvije stvari ne bi razdvojila. Na drugoj strani, smatra da je govor mržnje na radiju i televiziji veoma rijedak, i da to nije nešto što treba da zabrinjava. To je, kako je rekla, istina, ali nije cijela istina.
„U ovom trenutku, u crnogorskim tradicionalnim medijima je ogromna količina jednog netolerantnog, uvredljivog govora, koji nije zabranjeni i nije govor mržnje i pod zaštitom je slobode izražavanja, ali to ne znači da treba da budemo srećni i zadovoljni što je prisutna tolika količina jednog takvog narativa“, istakla je Bakić.
Ona je saglasna da se relativizacijom i zanemarivanjem postojanja takvog diskursa neće riješiti taj problem.
„On pređe u onlajn prostor i tamo je prisutan. Na neki način se ulazi u začareni krug, koji ne prestaje“, kazala je Bakić, dodajući da se i razvijene demokratije suočavaju sa istim problemom.
Bakić je poručila da bi novi set medijskih zakona trebalo da stvori jedan bolji okvir, jer transponuje direktivu koja propisuje standarde za audio-vizuelne medijske usluge i jača poziciju AEM-a.
Savjetnik za kulturu u kabinetu predsjednika Vlade, Vučić Ćetković, kazao je da je pitanje slobode izražavanja ključno za svako društvo i njegovu demokratiju. Kako je rekao, umjetnost ne samo da pomaže da se oblikuje javno mnjenje, već predstavlja i njegov izraz i može da dovede do suočavanja javnosti sa značajnim problemima svakodnevice.
„Često upravo umjetnici i djelatnici u kulturi ukazuju na probleme, izriču neophodne istine, govore ono što je neizgovoreno i čine vidljivim ono što je nevidljivo, koristeći umjetnička i kulturna sredstva i stvarajući prostor za društvenu raspravu“, naglasio je Ćetković.
Prema njegovim riječima, veza između umjetnosti i slobode izražavanja je komleksna i veoma važna. „Danas kultura i umjetnost imaju izuzetno važnu društvenu ulogu i jesu neka vrsta indikatora, u širem kontekstu, i za građanske slobode“, rekao je Ćetković.
Predsjednica Centra za istraživačko novinarstvo (CIN CG), Milka Tadić Mijović, kazala je da je dužnost medija i civilnog društva da uvijek brane slobodu izražavanja, ma koliko da nijesu saglasni sa nečijim mišljenjem.
„Jedno od bitnih pitanja je donošenje novog seta medijskih zakona. Nadam se da će se definisati neke stvari, kako bi se unaprijedila sloboda izražavanja i sloboda medija“, rekla je Tadić Mijović.
Tu će, kako je dodala, biti značajno obratiti pažnju na jačanje uloge Javnog servisa, koji bi, kako je poručila, trebalo da bude glavni promoter slobode izražavanja i pozornica u kojoj će se čuti različita mišljenja. Tadić Mijović je ukazala da bi bilo jako dobro u novom zakonskom setu regulisati pitanja koja se odnose na transparentnost vlasništva i finansiranja medija.
„Živimo u strašno izazovnim vremenima, u kojima je teško obuzdati efekte koje donose nove tehnologije, društvene mreže, internet, u vremenima u kome imamo degradaciju kada su procesi demokratije u pitanju“, smatra Tadić Mijović.
Ona je kazala da će uvijek biti pojedinaca i medija koji će da šire mržnju, ali da je samo pitanje kako i kojim mehanizmima da se to ograniči i kazni.
Na kraju, zaključujući diskusioni forum, programski direktor CGO-a, Petar Đukanović, ocijenio je da okvir za djelovanje civilnog društva u Crnoj Gori još nije u dovoljnoj mjeri podsticajan. „Definitivno još moramo raditi na usaglašavanju zakonodavnog okvira, ali i praksi“, rekao je Đukanović. Naveo je da su prepoznali hronični nedostatak ili manjak povjerenja između organizacija civilnog društva i vlasti, kao i manjak suštinskog dijaloga.
„Važna stvar koju smo dotakli tokom foruma je pitanje slobode izražavanja, a prava i slobode u toj oblasti ključne su za djelovanje civilnog sektora“, kazao je Đukanović.
Prema njegovim riječima, kao ključna preporuka iskristalisalo se dodatno osnaživanje kapaciteta, prije svega institucija, poput tužilaštva, da razumiju šta je distinkcija između slobode izražavanja i govora mržnje.
Cilj diskusionog foruma je da doprinese osnaživanju dijaloga institucija i civilnog društva, razmjeni mišljenja i otvaranju prostora za konstruktivnu saradnju radi unapređenja okruženja za djelovanje i razvoj civilnog sektora.
Diskusioni forum je jedna od aktivnosti projekta „OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika-M’BASE“, koji sprovodi CGO u partnerstvu sa njemačkom fondacijom Friedrich Ebert, Centrom za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore i Politikon mrežom, a u saradnji sa ministarstvima javne uprave i za evropske poslove. Projekat se sprovodi uz finansijsku podršku Evropske unije i kofinansiranje Ministarstva javne uprave.
Foto: CGO
