Činjenicom da je od ukupnog broja podnesenih pritužbi – 667 na rad državnih tužilaca i rukovodilaca u pogledu zakonitosti rada za poslednjih sedam godina svega 39 pritužbi proglašeno osnovanim, objektivnost ovakvog sistema funkcionisanja i u normativnom i u institucionalnom smislu dovodi se u pitanje, poručeno je iz nevladine organizacije CEGAS.
Taj trend se, kažu iz te NVO, održava i u 2023. godini, pa je od januara do 30.juna 2023. godine od ukupnog broja od 70 pritužbi svega šest bilo u cjelosti osnovano, a njih tri djelimično osnovano.
„Evropska komisija je više puta navodila da je potrebno revidirati disciplinski i etički okvir za tužioce, kako bi se pojačala objektivnost, proporcionalnost i djelotvornost. Analogno tome, jednako moramo pristupiti i samim pritužbama od strane fizičkih i pravnih lica a sve na račun rada državnih tužilaca u pogledu njihove zakonitosti rada, koje mahom sačinjavaju advokati, kao stručna lica, pa se i ovdje postavlja pitanje, kako je moguća tolika disproporcija, tj. neznatan broj osnovanih pritužbi u odnosu na podnesene“, poručuju iz CEGAS-a.
Iz te NVO su mišljenja da Komisija koja je nadležna da odlučuje po pritužbama, kao i sami Tužilački savjet, u ovom dijelu „moraju imati veće nadležnosti i mogućnosti tokom ovog postupka, kako bi sa sigurnošću mogli donositi odluke.“
Takođe, iz te NVO smatraju da je u dijelu povećanja transparentnosti rada Tužilačkog savjeta jako važno sve pritužbe sa odlukama TS nakon anonimizacije okačiti na zvanični sajt ovog tijela.
Zaključuju da se tokom cjelokupnog postupka prilikom donošenja odluka po pritužbi nikada nije pozvao ni jedan pomenuti tužilac na razgovor, od strane pomenute Komisije i Tužilačkog savjeta.
Foto: CEGAS
