Crnogorsko zakonodavstvo pruža solidnu osnovu za borbu protiv dezinformacija, ali je nužno prići njegovom unapređenju, kao i strateškom osnaživanju, saopšteno je iz Centra za demokratsku tranziciju.
Navode kako bi ciljevi budućih strateških dokumenata i regulatornih rješenja trebalo da budu: očuvanje slobode izražavanja, svođenje rizika na najmanju moguću mjeru, osnaživanje društva da se nosi sa dezinformacijama, i povećanje transparentnosti i odgovornosti.
Ovo su ključni zaključci analize “Traženje ravnoteže: odgovor na dezinformacije i zaštita slobode izražavanja” autora Sergeja Sekulovića, koju je Centar za demokratsku tranziciju pripremio u okviru svojih aktivnosti na polju borbe protiv dezinformacija i negativnih stranih uticaja.
Podsjećaju da polarizacija u crnogorskom društvu, partijske borbe i teškoće postizanja konsenzusa oko osnovnih vrijednosti otvaraju prostor za razne negativne uticaje.
„Opasnosti su ogromne, bilo da se radi o organizovanom miješanju trećih strana s ciljem uticaja na javno mnjenje i izborni proces ili zloupotrebi borbe protiv dezinformacija od strane nacionalnih vlasti u cilju gušenja opozicije i učvršćivanja sopstvene moći, pa sve do ograničenja slobode govora od strane korporacija na proizvoljan način sa ciljem promovisanja sopstvene ideološke pozicije“, istaknuto je u saopštenju.
Objašnjavaju da države različito pristupaju problemu dezinformacija, pa su u analizi dali osvrt na iskustva pojedinih demokratskih država.
„Ono što se uočava u pristupu zemalja EU je da se restriktivnim mjerama pokušavaju razotkrivati dezinformacije i smanjiti vidljivost sadržaja, dok se proaktivnim mjerama, dugoročno i sistemski, jača medijska pismenost i poboljšava društvena otpornost“, kazali su iz CDT-a.
Navode da se demokratija i ljudska prava moraju braniti, te da zbog toga odgovor na dezinformacije mora biti ozbiljan i dobro izbalansiran.
„Potrebno je usvojiti Medijsku strategiju koja će tretirati na adekvatan način pitanja dezinformacija i govora mržnje, te ubrzati implementaciju Strategije sajber bezbjednosti“, rečeno je u saopštenju.
Na zakonodavnom planu, govore da je neophodno izmijeniti i dopuniti Zakon o medijima i Krivični zakonik Crne Gore, donijeti Zakon o informacionoj bezbjednosti, te precizirati govor mržnje kroz krivično zakonodavstvo.
U skladu s ranijim preporukama CDT-a kažu da je potrebno uspostaviti parlamentarni odbor koji bi se bavio neželjenim stranim uticajima i dezinformacijama.
„O uspješnoj borbi protiv dezinformacija se ne može govoriti bez jačanja medijskog profesionalizma i medijske pismenosti, a za to je potrebna aktivna uloga i podrška države, tj. da državni organi razvijaju svoje komunikacione strategije dajući tačne i brze informacije“, zaključuju iz CDT-a.
Foto: CDT
