Kupoprodaja preko interneta sve je popularnija, ali sa sobom nosi i ozbiljne rizike od zloupotrebe podataka. Nedavni slučaj iz Podgorice, gdje je građaninu oduzet Vajber nalog nakon što je postavio oglas za prodaju automobila, pokazuje da je dovoljan samo jedan trenutak nepažnje da napadači preuzmu kontrolu nad nalogom i iskoriste ga za prevaru njegovih kontakata kroz lažne linkove za uplate.
„U ovom slučaju to je bio aktivacioni kod za Vajber nalog, koji je napadač iskoristio da taj nalog aktivira na nekom drugom uređaju. Od tog trenutka nadalje on kontroliše nalog svoje žrtve i može da napada druge ljude. Aktivacione kodove, šifre, podatke, posebno o bankarskoj kartici, mi moramo tretirati kao ključ od našeg stana ili od našeg auta“, naveo je Ivan Bošković, IT stručnjak.
Glavno oružje digitalnih prevaranata, dodaje Bošković, jesu lažni linkovi za verifikaciju i pritisak na žrtvu da reaguje brzo. Upozorava da se podaci sa bankarske kartice nikada ne smiju davati za prijem novca, već isključivo za plaćanje.
„Ako nam neko traži broj naše kartice da bi nam uplatio nešto, to treba da bude nelogično. Jer nama brojevi kartice ili podaci s kartice služe da mi potvrdimo da plaćamo nešto, a ne da nam uplate. Kad treba da primimo novac, logična informacija koju treba da damo jeste broj našeg bankarskog računa, a ne broj naše kartice. To su neke stvari koje moraju da nam uđu u rutinu, da hvatamo nelogičnosti kod napadača. Otežavajuća okolnost je što mi to radimo u posebnom psihoemotivnom stanju, kad nam se žuri, kad smo fokusirani na neki cilj i tu smo zapravo prave žrtve. Da ne bude zabune, žrtve mogu biti i visokoobrazovani ljudi, iskusni, ljudi IT tehničkih profila, jednako kao i bilo ko drugi“, kazao je Bošković.
Prijavljivanje ovakvih slučajeva nadležnim službama često je komplikovano, a otkrivanje počinilaca zahtijeva vrijeme i resurse, dodaje Bošković. Pored toga što bi država trebalo da pojednostavi procedure prijave, ključ borbe protiv sajber kriminala leži u edukaciji i javnom govoru o prevarama.
„Dijeljenje tog negativnog iskustva vrlo edukativno utiče na sve nas druge, podigne nam pažnju, sad smo spremni da motrimo i da ne budemo žrtve slične prevare. Dakle, s jedne strane, država kroz edukaciju, jednostavnu prijavu i aktivnosti treba da pokaže da joj je stalo do ljudi koji su žrtve toga, a s druge strane i mi kao potencijalne žrtve… treba javno da istupamo i da pričamo šta se dogodilo i kako se dogodilo da bi smanjili prostor prevarantima da varaju druge ljude“, dodao je on.
Zlatno pravilo zaštite u digitalnom svijetu ostaje jednostavno, zaključuje Bošković: prije nego što kliknete na nepoznati link ili pošaljete povjerljive podatke, zaustavite se, provjerite logiku zahtjeva i kontaktirajte osobu putem običnog poziva.
foto: RTV Podgorica
