Poljoprivreda predstavlja jednu od najvažnijih grana privrede na teritoriji bjelopoljske opštine. Zastupljeni su svi vidovi proizvodnje, a dobra klima i konfiguracija terena kojima Bijelo Polje obiluje za pojedine oblasti su preduslov za ozbiljno bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom.
Opštinski sekretar za poljoprivredu Kemal Alić saopštio je za Pobjedu da svake godine izdvajaju značajna finansijska sredstva za razvoj poljoprivrede.
– Ove godine izdvojeno je 300.000 eura. Svakako treba da se trudimo da u narednom periodu ta sredstva uvećamo i dodatno pomognemo razvoju ove grane – kazao je Alić.
Kao i svake godine, naveo je on, i ove se najvise sredstava izdvojilo za stočarstvo.
– Svjesni smo činjenice da je stočarstvo možda i najteži vid poljoprivredne proizvodnje, pa mu se iz tog razloga želi posvetiti posebna pažnja. Cilj je zadržati ljude u ruralnim sredinama i omogućiti im što bolje uslove za bavljenje poljoprivredom, kao i smanjiti trend migracija stanovništva iz ruralnih u urbane sredine – ocijenio je Alić.
Prema njegovim riječima, pored stočarstva, zastupljeni su i programi podrške za pčelarstvo, povrtarstvo, ratarstvo, voćarstvo kao i za organsku proizvodnju.
Sredstva će poljoprivrednicima ove godine biti ponuđena kroz 22 podsticajne mjere. Programom je predviđeno 13 mjera a najviše novca – 177.000 eura, planirano je za podršku razvoju tržišne proizvodnje mlijeka, 30.000 eura za nabavku deficitarne mehanizacije, 20.000 za preradu sirovog mlijeka, 15.000 razvoju pčelarstva, a po 10.000 eura za povrtarsku i ratarsku proizvodnju, nabavku zaštitne folije za plastenike i podršku organskim proizvođačima. Za upravljanje rizicima u poljoprivredi planirano je 8.000 eura, po 3.000 eura za nabavku opreme za navodnjavanje i zakup pijačnih tezgi.
Za podsticaj ruralnog i održivog razvoja za podršku povrtarskoj proizvodnji u zaštićenim prostorima (plastenici) biće izdvojeno 50.000 eura, 40.000 eura za razvoj seoske infrastrukture, a za ublažavanje prirodnih hazarda (očuvanje broja grla stoke) 20.000 eura. Za zaštitu i unapređenje životne sredine i biodiverziteta planirano je 10.000 eura, podršku investicijama u izgradnji eksploatacionih bunara 8.000 eura, 7.000 eura za promociju i edukaciju iz oblasti ruralnog i održivog razvoja, 6.000 za održivo korišćenje rječnih tokova. Hiljadu eura manje za podsticaj razvoja ruralnog turizma, a 4.000 eura biće utrošeno za podsticaj transportu voća i povrća.
– Ove godine pomažemo u opremanju prostorija za proizvodnju sira i učestvujemo sa 50 odsto uloženih sredstava. Po prvi put imamo mjeru podrške u nabavci košnica za pčelare početnike, pa smo kroz javni poziv ove godine dodijelili po pet košnica za 15 korisnika, uglavnom mladih ljudi. U okviru programa podsticajnih mjera, za razvoj pčelarstva ove godine izdvojeno preko 20.000 eura, a na javni poziv za dodjelu košnica prijavilo se 30 mladih pčelara. Znajući da poljoprivreda predstavlja jednu od najkritičnijih grana privrede, i da štete koje mogu nastati mogu biti velikih razmjera i dovesti do potpunog uništenja uloženih materijalnih sredstava, odlučili smo da učestvujemo sa 20 odsto troškova od polise osiguranja. Inače, imamo evidentiranih oko 2.700 poljoprivrednih gazdinstava. Od 1. oktobra, po preporuci resornog ministarstva, krenuće novi popispoljoprivrednih gazdinstava pa će se onda znati tačan broj onih koji se bave ovom djelatnošću – kazao je Alić.
Dodao je da se treba zalagati da se obezbijedi siguran plasman poljoprivrednih proizvoda i da tu država mora pokazati odlučnost u rješavanju ovog problema, odnosno dati prednost domaćem u odnosu na uvozni proizvod.
– Sigurnost u plasmanu poljoprivrednih proizvoda povećalo bi interesovanje za širenje poljoprivredne proizvodnje – zaključio je Alić.
Popis poljoprivrede od 2. oktobra
Od 1. oktobra do 1. decembra biće sproveden popis poljoprivrede kojim treba da se obezbijedi realna slika o stanju poljoprivrede u Crnoj Gori, kao i međunarodno uporedivi podaci o strukturi poljoprivrede i poljoprivrednim gazdinstavima. Nosilac popisa je Uprava za statistiku – Monstat.
To će biti četvrti popis poljoprivrede koji se organizuje u Crnoj Gori u posljednjih sto godina, a prvi sa novijom metodologijam koju zahtijeva Evropska unija. Prvi podaci sa ovog popisa biće poznati u roku od 90 dana nakon njegovog završetka.
Prvi popis poljoprivrede održan je 1931. godine za vrijeme Kraljevine Jugoslavije, a zatim 1960. u doba SFRJ, a posljednji 2010. godine. Prema planu iz 2010. godine, sljedeći popis poljoprivrede trebalo je da bude održan 2020. godine ali je odlagan zbog, kako je obrazloženo, nedostatka kapaciteta.
Popisom poljoprivrede obuhvataju se gazdinstva koja imaju najmanje – 5.000 m2 korišćenog poljoprivrednog zemljišta, 3.000 kvadrata oranica, 1.000 kvadrata zasada aromatičnog, ljekovitog i začinskog bilja, cvijeća i ukrasnog bilja, sjemena i rasada, 1.000 kvadrata pod zasadima voća, jagodičastog voća, orašastog voća, vinograda, maslinjaka, rasadnika i drugih višegodišnjih zasada. Obavezni popis je i za gazdinstva koja imaju najmanje 100 m2 pod plastenicima, 100 m2 prostora za uzgoj pečuraka, deset košnica i najmanje jedno takozvano uslovno grlo.
Finansijskim planom predviđeno je da popis košta 900.000 eura, od čega će 800.000 biti potrebno ove godine, kada će se popis i sprovoditi, a po 50.000 u 2025. i 2026. godini kada će se obrađivati i analizirati podaci sa popisa.
foto: RTCG
