Uskoro bi trebalo da bude raspisan tender za idejni projekat zgrade u kojoj će biti smještena Banka humanog mlijeka (BHM).
„Iskreno se nadam da se neće dugo čekati do otvaranja prve crnogorske Banke humanog mlijeka”, kazala je za portal Dnevno načelnica Centra za neonatologiju Instituta za bolesti djece (IBD) Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) doc. prim. dr Lidija Banjac.
Navodi i da je poznata lokacija za izgradnju objekta BHM.
„Radi se o novom objektu u nastavku već postojeće zgrade Instituta za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore. U novom objektu će pored Banke humanog mlijeka biti i Banka tkiva i nova Neonatologija. Blizina Centra za neonatologiju, olakšaće dopremanje humanog mlijeka najtežim pacijentima u intenzivnoj neonatalnoj jedinici“, ističe Banjac.
Banke humanog mlijeka su neprofitabilne organizacije za prikupljanje, ispitivanje, obradu, čuvanje i distribuciju humanog donorskog mlijeka. U nekoliko zemalja regiona već postoje Banke humanog mlijeka, kojima se obezbjeđuje donorsko mlijeko djeci čije majke iz različitih razloga nijesu u mogućnosti da ih doje. Na taj način, prijevremeno rođene bebe dobijaju šansu za što bolji početak.
Naša sagovornica navodi da stručnog kadra za rad u Banci humanog mlijeka ne nedostaje, jer Crna Gora, kako ističe, ima i ljekare i medicinske sestre sa velikim iskustvom, kako u radu sa novorođenčadima, tako i u edukaciji dojilja.
Banjac ističe da je osoblje Centra za neonatologiju (ljekari i medicinske sestre) u sklopu pripreme za otvaranje Banke humanog mlijeka, prošlo edukaciju iz „Razvojne njege u intenzivnim neonatalnim jedinicama“, što će, kako kaže, olakšati i ubrzati ovaj proces.
Poštovanje standarda
Inicijalna investicija za izgradnju zgrade Banke humanog mlijeka, u iznosu od pola miliona eura, obezbijeđena je na inicijativu Ženskog kluba Skupštine.
„To je dovoljno da pokrije troškove idejnog i glavnog projekta, ne samo Banke humanog mlijeka, već i ostalih sadržaja koji su planirani u okviru objekta, odnosno, u okviru IBD-a. Nakon okončanja svih administrativnih poslova, kao neophodna priprema za izgradnju ovog objekta, apliciraćemo za budžetska sredstva u okviru kapitalnih investicija“, navodi Banjac, dodajući da su značajni doprinos u realizaciji ideje osnivanja Banke humanog mlijeka dali menadžment KCCG, Ministarstvo zdravlja i kancelarija UNICEF-a u Crnoj Gori.
Banjac pojašnjava da Banke funkcionišu po jasno definisanim standardima (HMBANA, UKAMB).
“Prema pomenutim standardima će i naša banka funkcionisati”, kaže Banjac.
Kako navodi, u Evropi je u ovom trenutku aktivno 280 banaka humanog mlijeka, a najviše ih je u Italiji – 39.
“Rezultati rada ovih banaka su impresivni. U maju 2022. bila sam član tima, koji je u okviru studijske posjete obišao Banku humanog mlijeka u Zagrebu. Kolege iz njihovog Centra za neonatologiju, upoznali su nas sa njihovim podacima, odnosno o benefitu nakon uvođenja humanog mlijeka u intenzivnu neonatalnu jedinicu. Humano mlijeko je doprinijelo da novorođenčad, posebno ona sa malom tjelesnom masom, brže postignu optimalan dnevni unos, brže napreduju u tjelesnoj masi, imaju povećanu otpornost prema infekcijama (smanjili su učestalost bolničkih infekcija), smanjen je broj dana na respiratoru, kao i vrijeme hospitalizacije. Inače, Banka humanog mlijeka u Zagrebu osnovana je 2019. i u periodu korone radila je ograničenim kapacitetom”, ukazuje Banjac.
„Uložiti dodatni napor u promovisanju dojenja“
Banjac pojašnjava da sve zdrave majke – dojilje, koje imaju višak mlijeka, mogu da budu donori.
“U početku će donori biti majke koje se hospitalizuju kod nas. One će donirati višak njihovog mlijeka. Majke, čija su djeca otpuštena iz Centra za neonatologiju, mogu nastaviti da doniraju svoje mlijeko i po otpustu iz bolnice”, objašnjava Banjac.
Prema njenim riječima, trebalo bi uspostaviti održiv i djelotvoran model promocije doniranja humanog mlijeka, kako bi imali dovoljno mlijeka za svu hospitalizovanu novorođenčad, posebno za prijevremeno rođenu i kritično bolesnu.
“Promociju doniranja humanog mlijeka treba ostvariti i preko povećanja obima znanja o važnosti dojenja i preko primjene dobrih praksi podrške dojenju u lokalnim zajednicama”, smatra naša sagovornica.
Podatak da je u Crnoj Gori samo 17 odsto djece u prvoj godini života na prirodnoj ishrani, jasno govori, ističe Banjac, o kolektivnoj svijesti o značaju humanog mlijeka i dojenja uopšte.
„Da bi postigli željene pomake, treba uložiti dodatni napor u promovisanju dojenja, pokrenuti akciju širih razmjera, osmisliti djelotvornije projekte, uz svesrdnu pomoć medija“, zaključuje Banjac za Dnevno.me.
Foto: EPA
