Principi Rezolucije 1325 „Žene, mir i bezbjednost“ moraju biti ugrađeni u zakone, procedure i svakodnevni rad institucija, jer je institucionalna transformacija jedini garant rodne ravnopravnosti, poručio je direktor Direktorata za ljudske resurse u Ministarstvu odbrane Velibor Bakrač.
On je u intervjuu agenciji MINA, povodom 25 godina od usvajanja te rezolucije Ujedinjenih nacija (UN), rekao da je prije četvrt vijeka svijet napravio istorijski iskorak.
„Savjet bezbjednosti UN-a jednoglasno je usvojio Rezoluciju 1325 koja je prvi put jasno prepoznala koliko rat različito pogađa žene i muškarce, ali i koliko je važno da žene budu ravnopravno uključene u izgradnju mira“, podsjetio je Bakrač.
Od tada, kako je rekao, rezolucija je postala globalni okvir za veću zastupljenost žena u odlučivanju, za njihovu zaštitu i uključivanje rodne perspektive u sve bezbjednosne politike.
„Sa Rezolucijom 1325 rođena je globalna agenda za žene, mir i bezbjednost koja i danas ostaje temelj svake politike rodne ravnopravnosti – posebno sada, u svijetu punom kriza, gdje je pitanje zaštite žena u konfliktima važnije nego ikada“, kazao je Bakrač.
Ove godine obilježava se 25 godina Rezolucije 1325 i 30 godina Pekinške deklaracije – dva ključna dokumenta za rodnu ravnopravnost, a taj jubilej, prema ocjeni Bakrača, pruža priliku za procjenu napretka, ali i za suočavanje s preostalim izazovima.
On je kazao da su zemlje regiona aktivno uključene u sprovođenje rezolucije kroz nacionalne akcione planove i zajedničke projekte, ali da se, ipak, suočavaju s ograničenim resursima i nedostatkom preuzimanja odgovornosti.
Prema riječima Bakrača, na globalnom nivou, politička volja je najveći problem.
„Iako su članice UN-a prije 25 godina jednoglasno podržale ovu rezoluciju, danas je samo polovina njih usvojila nacionalne planove za njenu primjenu. A od tih, tek nešto više od trećine obezbjeđuje i poseban budžet. To pokazuje koliko je još dugačak put od riječi do stvarne promjene“, naveo je Barač.
On smatra da je rješenje prelazak s dobre volje na sistemsku obavezu.
„Dokle god rodna ravnopravnost zavisi od volje pojedinaca, svaki napredak može nestati promjenom rukovodstva. Zato je važno da se principi Rezolucije 1325 ugrade u zakone, procedure i svakodnevni rad institucija“, rekao je Bakrač naglašavajući da samo institucionalna transformacija daje trajne rezultate.
On je kazao da je u regionu vidljiv napredak po pitanju sprovođenje Rezolucije 1325.
„Danas u sektoru bezbjednosti radi više žena nego ikad, imaju bolje uslove za napredovanje, a javnost sve više razumije važnost njihove uloge“, rekao je Bakrač.
Većina zemalja regiona, uključujući Crnu Goru, već sprovodi treći nacionalni akcioni plan, što, prema riječima Bakrača, pokazuje ozbiljnu posvećenost.
On je posebno izdvojio regionalni projekat ministarstava odbrane Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije i Srbije, koji je uz podršku UNDP SEESAC-a i Kraljevine Norveške koji je donio konkretne rezultate kroz obuke, razmjenu iskustava i zajedničke inicijative, čineći sistem inkluzivnijim i efikasnijim.
Važan korak,kako je naveo Bakrač, bila je i ministarska Deklaracija potpisana u Budvi 2021. godine, koja je postavila jasne smjernice za dalji napredak.
Bakrač je upozorio izazovi ostaju: ograničeni resursi, spore reforme i još uvijek nedovoljno razumijevanje koliko je rodna ravnopravnost važna za stabilnost sistema.
On je kazao da su u Ministarstvu odbrane ponosni što je taj resor prepoznat kao primjer dobre prakse u oblasti rodne ravnopravnosti, ističući da ključ uspjeha čine „pravi ljudi na pravim mjestima“ – savjetnica načelnika Generalštaba za rodnu ravnopravnost, koordinator koji prati i predlaže mjere i kontakt osobe u svim jedinicama Vojske.
Bakrač je rekao da se u Ministarstvu sprovode obuke o ravnopravnosti i sprječavnaju diskriminacije, analizira budžet po rodnoj osnovi, prati napredovanje i zadovoljstvo zaposlenih, a da je saradnja sa UNDP SEESAC-om donijela priručnik i vodič za sprječavanje rodno zasnovane diskriminacije
„Rezultati su konkretni. Danas žene čine više od 16 odsto Vojske Crne Gore, a 17 odsto ih je na rukovodećim pozicijama. To je ogroman skok u odnosu na 2006. godinu, kada ih je bilo svega oko dva odsto“, naglasio je Bakrač.
On je istakao da je napredak ostvaren i 2024. godina kada je Vojska dobila prvu potpukovnicu, prvu komandanticu kontingenta u Letoniji, imenovana prva pomoćnica izaslanika odbrane u Sjedinjenim Američkim Državama i žena u UN misiji u Zapadnoj Sahari.
Bakrač je kazao da edukacija i obuke imaju ključnu ulogu u osjetljivijem sistemu.
“Kroz programe o rodnoj ravnopravnosti i prevenciji diskriminacije osnažujemo zaposlene da prepoznaju i reaguju na neprihvatljivo ponašanje, a programi mentorstva za rodnu ravnopravnost u kojima su učestvovali visoki oficiri pokazuje kako liderstvo može postati alat promjene”, naveo je Bakrač.
On smatra da je najveći izazov u prijavljivanju rodno zasnovane diskriminacije nedostatak povjerenja.
„Ljudi često ćute jer ne vjeruju da će sistem reagovati. Zato je važno da mehanizmi budu jasni i transparentni, da postoji mogućnost prijava anonimno, a reakcije institucija da budu brze i pravedne. Samo tada zaposleni će osjećati sigurnost“, naglasio je Bakrač.
Kako je rekao, istraživanje sprovedeno 2024. pokazalo je da zaposleni u Ministarstvu poznaju procedure, ali da povjerenje u sistem i dalje treba graditi postepeno.
Na pitanje kako bi izgledalo idealno rodno odgovorno liderstvo, Bakrač je kazao da je to liderstvo koje ne čeka propise, već predvodi promjene.
Takvi lideri, ističe on, razumiju da ravnopravnost nije „ženska tema“, već pitanje pravde, efikasnosti i profesionalnosti.
„Rodno odgovorni lideri stvaraju okruženje u kojem se svi osjećaju poštovano, uvaženo i sigurno. Oni daju primjer kroz ponašanje, komunikaciju, transparentnost i podršku različitosti i ne samo da otklanjaju prepreke, već grade mostove ka novim vrijednostima“, naveo je Bakrač.
On je poručio da rodna ravnopravnost nije nešto što se podrazumijeva, već nešto za šta se svakodnevno treba boriti.
„Rezolucija 1325 nas podsjeća da bez žena nema mira, a bez institucionalne dosljednosti nema trajne jednakosti. Ovo nije tema samo za žene, već za cijelo društvo. Naša obaveza je da pretvorimo principe ove rezolucije u svakodnevnu praksu, jer samo tako možemo reći da smo razumjeli i živimo duh Rezolucije 1325“, zaključio je Bakrač.
Foto: Ministarstvo odbrane
