Uspostavljanje Vodnog informacionionog sistem (VIS) predstavlja ključnu inicijativu za unapređenje upravljanja vodnim resursima u Crnoj Gori, kazala je direktorica Uprave za vode Vesna Bajović.
Bajović je, govoreći o prošloj godini, kazala da su intenzivno radili na obilasku terena i registovanju svih ugroženih dionica u cilju zaštite od poplava, izradi katastara vodnih objekata i sistema, te sprovođenju hitnih interventnih radova na rijekama Lim, Tara i Grnčar.
“Poseban fokus stavili smo na projekte procjene uticaja na životnu sredinu kako bismo osigurali održivost naših intervencija”, rekla je Bajović agenciji MINA.
Ona je kazala da je ponosna na to što je konačno uspostavljen VIS sa testnom verzijom Geoportala, koji omogućava bolji pristup podacima o vodnim resursima.
Bajović je rekla da je Uprava efikasno upravljala koncesijama, ostvarujući značajne prihode od vodnih naknada.
“Uprava je aktivno učestvovala u međunarodnim projektima i implementaciji direktiva Evropske unije (EU), pripremajući mape opasnosti i planove upravljanja rizicima od poplava”, dodala je Bajović.
Upitana kako Uprava doprinosi očuvanju kvaliteta vode, Bajović je kazala da im je to jedan od glavnih prioriteta.
“Tokom prošle godine sprovedene su mjere za zaštitu kvaliteta voda koje uključuju izradu Registra zaštićenih područja, a iz kojeg je proistekao zaključak da je neophodno raditi reviziju Plana zaštite voda od zagađivanja, čemu ćemo se posvetiti ove godine, i terenske radove za prikupljanje podataka”, kazala je Bajović.
Ona je navela i da su realizovani projekti procjene uticaja na životnu sredinu za regulaciju vodotoka, što omogućava kontrolu i smanjenje zagađenja.
“Kontinuirano radimo na edukaciji i podizanju svijesti o značaju očuvanja voda, uključujući posjete obrazovnim ustanovama i saradnju sa lokalnim zajednicama”, rekla je Bajović.
Govoreći o VIS-u, Bajović je pojasnila da je uspostavljanje tog sistema ključna inicijativa za unapređenje upravljanja vodnim resursima u Crnoj Gori.
Ona je kazala da su prošle godine prezentovali testnu verziju Geoportala VIS-a, koja omogućava pristup podacima o vodnim resursima.
Geoportal, kako je dodala, obuhvata razne slojeve podataka, mrežu površinskih i podzemnih voda, uključujući monitoring stanice, katastar zagađivača, vodne objekte i zaštićena područja.
Bajović je rekla da planiraju povezivanje sa drugim institucijama kako bi se omogućila automatska razmjena podataka i unaprijedilo upravljanje vodnim resursima.
“Ovaj sistem je vitalan za planiranje, praćenje i zaštitu naših voda i nadam se da ćemo do kraja 2025. godine završiti drugu fazu VIS-a i omogućiti široj zainteresovanoj javnosti korišćenje sistema”, kazala je Bajović.
Ona je, govoreći o ključnim benefitima za građane i privrednike, kazala da ukoliko želite da kupite imanje, gradite kuću ili možda neki poslovni objekat ili zgradu, uz nekoliko klikova u VIS-u moći ćete da vidite da li na toj parceli postoji rizik od poplava.
“Koliko je daleko od riječnih tokova ili možda zaštićenih vodnih područja koja bi onemogućila dobijanje potrebnih dozvola za gradnju. Dakle, unaprijed možete dobiti veoma važne i korisne informacije koje će uštedjeti dosta vremena a i novca”, dodala je Bajović.
Ona je, odgovarajući na pitanje koje su ključne međunarodne aktivnosti i saradnje Uprave za vode, rekla da aktivno učestvuju u međunarodnim projektima i saradnjama, što je od velike važnosti za unapređenje upravljanja vodama.
Bajović je rekla da je u prošloj godini, značajno bilo njihovo učešće u IPA projektu “Podrška implementaciji i monitoringu upravljanja vodama u Crnoj Gori”, koji pokriva četiri EU direktive.
To je, kako je dodala, omogućilo pripremu mapa opasnosti i rizika od poplava i nacrt planova upravljanja rizicima od poplava za oba vodna područja, što je ključno za poboljšanje zaštite od poplava i usklađivanje sa evropskim standardima.
“Saradnja sa Svjetskom bankom na projektu upravljanja sedimentom donijela je smjernice za buduće metode istraživanja i analize sedimenta, čime se poboljšava održivo upravljanje sedimentima u riječnim koritima”, kazala je Bajović.
Ona je rekla da njihovi predstavnici u međunarodnim komisijama poput ICPDR za rijeku Dunav, omogućavaju razmjenu iskustava i usvajanje najboljih praksi u oblasti upravljanja vodama.
“Te aktivnosti značajno doprinose jačanju kapaciteta Uprave za vode, unapređenju tehničkih znanja i osiguranju održivog upravljanja vodnim resursima u Crnoj Gori”, dodala je Bajović.
Odgovarajući na pitanje kako Uprava za vode upravlja koncesijama na vodne resurse, Bajović je rekla da se to radi u skladu sa Zakonom o koncesijama i Zakonom o vodama, koji regulišu postupak dodjele koncesija za korišćenje prirodnih bogatstava.
“Trenutno imamo 13 aktivnih ugovora o koncesiji, uključujući deset ugovora za flaširanje vode, jedan za uzgoj ribe i dva za korišćenje vode za pogonske i tehnološke potrebe”, navela je Bajović.
Ona je rekla da je prošle godine, privremeni obračun vodnih naknada iznosio je preko 4,7 miliona EUR, što uključuje naknade za korišćenje i zaštitu voda, i koncesione naknade za flaširanje vode.
Govorećo o planovima za unapređenje prihoda, Bajović je kazala da to uključuje intenziviranje marketinških aktivnosti i promociju crnogorskih voda na domaćem i međunarodnom tržištu.
“Prema izvještaju, planirano je unapređenje brendiranja crnogorskih voda kroz poslovno povezivanje proizvođača voda u Crnoj Gori, intenziviranje marketinškog nastupa, i stvaranje prepoznatljivog crnogorskog brenda”, kazala je Bajović.
Prema njenim riječima, država, zajedno sa svim akterima uključenim u proces, treba da radi na održivom iskorišćavanju raspoloživih kapaciteta za proizvodnju vode i plasiranju flaširane vode na tržište.
“Ovo uključuje promociju potencijala sektora vodoprivrede Crne Gore i privlačenje stranih investicija za unapređenje postojećih proizvodnih kapaciteta, kao i ulaganje u izgradnju novih postrojenja za eksploataciju izvorišta i flaširanje vode”, zaključila je Bajović.
foto: Vlada Crne Gore
