Govor mržnje, pozivi na linč i protjerivanje državljana Turske, prijetnje reisu Islamske zajednice, nakon nedavnog incidenta u kojem je povrijeđen mladić iz Podgorice, pokazali su da crnogorsko društvo još nosi nasljeđe devedesetih.
A da li je pravosuđe spremno da efikasno istraži i procesuira te slučajeve i kako su do sada reagovali na širenje ksenofobije, nacionalne, vjerske i rasne mržnje?
Ajnur Niglun je državljanka Turske, savjetnica je za razvoj biznisa, i u Crnu Goru je došla prije sedam godina.
Za Televiziju Vijesti kaže da nikada nije doživjela neprijatnosti
„Do poslednjih događaja sam bila vrlo zadovoljna životom u Crnoj Gori, nisam doživjela nikakve neprijatnosti do sada. Ovdje sam od 2018. godine, i ova država je veoma gostoljubiva. Crnogorci su se prema meni lijepo ophodili i pomagali mi u svemu, oko životnih stvari kao i na poslu“, istakla je Niglun.
Žali zbog Incidenta na Zabjelu, koji je, iako pojedinačan slučaj, pokrenuo talas ksenofobije prema državljanima Turske.
Vrhovno državno tužilaštvo formiralo je predmete u vezi sa porukama u kojima se na neprijavljenim skupovima kao i na društvenim mrežama širila mržnja prema državljanima Turske, pozivalo na njihov linč i protjerivanje:
„Imamo već osumnjičene i postupa se. Imamo recimo i prvi optužni predlog koji se odnosi na izazivanje nacionalne, vjerske i rasne mržnje koje je izvršeno putem društvenih mreža, gje je na jedan direktan i brutalan govor mržnje prijećeno državljanima Tuske“, kazao je prošlog četvrtka u emisiji Načisto na Televiziji Vijesti, Milorad Marković, vrhovni državni tužilac.
Više državno tužilaštvo u Podgorici je otvorilo predmet u vezi sa prijetnjama smrću reisu Islamske zajednice, a Osnovno odredilo zadržavanje mladiću koji je u Zeti zapalio automobil u vlasništvu turskog državljanina.
Građansko društvo i organizacije upozoravaju da su izlivi mržnje prema strancima, u ovom slučaju državljanimaTurske, simptom ozbiljnih problema crnogorskog društva koje se retorikom i atmosferom vratilo u ratne devedesete, u vrijeme otvorene etničke i vjerske mržnje.
Mržnja se liječi razvijanjem empatije u društvu, ali i doslednom primjenom zakona i sankcija za ksenofobiju, poručuju iz Akcije za ljudska prava (HRA).
„Uzimajući u obzir ranija iskustva prema kojima su viša državna tužilaštva slična i identična skandiranja već procesuirala kao krivično djelo izazivanja, nacionalne, rasne i vjerske mržnje realno je očekivati da će nadležni organi i u ovom slučaju postupati dosledno i u skladu sa zakonom“, kazala je Amra Bajrović iz HRA.
Od sličnih primjera iz sudske prakse bilježimo slučaj kad je podgorički Viši sud u decembru prošle godine osudio P.M. na šest mjeseci zatvora za izazivanje nacionalne, rasne ili vjerske mržnje, zbog slanja prijetećih poruka na Fejsbuk profil Islamske zajednice.
A sagovornica Televizije Vijesti kaže da nakon nemilih događaja samo želi da se sve ponovo vrati u stanje kakvo je bilo prije subotnjeg incidenta.
„Kao prvo, mnogo sam tužna zbog poteklih događaja i izuzetno sam tužna zbog mladića iz Crne Gore koji je ranjen. Sve ono što se dogodilo nakon toga ne odražava pravu sliku Crne Gore i ja znam da vaš narod ne podržava takve stvari“, kazala je Niglun.
Foto: Screenshot/TV Vijesti
