Zbog fiktivnog izvoza goriva milionska šteta

Fiktivni izvoz goriva iz Crne Gore na Kosovo cvjetao je još još prije 20-ak godina i policija u Beranama o tome je imala konretna saznanja nakon akcije izvedene na carinskom punktu Kula kod Rožaja. 

Dobro obaviješteni sagovornik Portala RTCG, koji više nije u aktivnoj službi, prisjeća se da su u oktobru 2003. godine zaplijenili sedam cisterni jedne kompanije iz Podgorice.

„Za te cisterne je utvrđeno da imaju falsifikovanu dokumentaciju o količini robe koju voze“, kaže sagovornik koji je učestvovao u toj akciji.

On je rekao da je već prvim mjerenjem, odmah nakon zapljene, utvrđeno da je količina goriva umanjena u prosjeku od jedan i po do tri hiljade litara po cisterni.    

„U jednoj od sedam cisterni bilo je čak osam i po hiljada litara manje u odnosu na originalnu dokumentaciju“, rekao je taj sagovornik.   

Vozači cisterni su pritvoreni, vozila parkirana u Beranama, gdje je tada bilo regionalno sjedište Uprave carina, ali ne za dugo. Prilike nijesu bile zrele i stvar je poslije dva-tri mjeseca jednaostavno „legla“.

Iz carine su u vezi sa ovim slučajem tada objasnili kako nije bilo carinskog prekršaja i da je došlo do greške u premjeravanjima, kao i da oni nijesu zadržali vozila nego policija.     

Onda se ogradio i istražni sudija u tom predmetu koji je kazao da je naredio samo zadržavanje vozača cisterni zbog posjedovanja falsifikovane dokumentacije o količini robe koju voze, a ne i vozila.    

Beranski policajci koji su se smrzavali na Kuli prateći mjesecima ovaj šverc, na kraju su ispali krivci što je čitava stvar izašla u javnost i došla do novinara. Cisterne su poslije izvjesnog vremena produžile put ka Kosovu sa drugim vozačima.     

„Koliko se sjećam taj postupak je sudski nastavljen u Podgorici, i nemam saznanja kako je, i da li je uopšte završen“, kaže naš sagovornik.     

Ovaj slučaj s kraja 2003. godine je već zaboravljen, a tek kasnije se doznalo da je fiktivnim izvozom nafte crnogorski državni budžet samo tokom tri godine, 2006. godine, 2007. godine i 2008. godine oštećen za najmanje dvadeset miliona eura.     

Upoređivanjem podatkaka crnogorskih carinika na Kuli, o nafti koja je izašla iz zemlje, sa podacima kosovskih carinika, o nafti koja je ušla u njihovu državu, došlo se do rezultata i proste računice da postoji razlika koja se mjeri desetinama miliona litara nafte, ili iskazano finansijskim pokazateljima, desetinama miliona eura u samo te tri godine.    

Mehanizam pljačke je bio jednostavan. Kada se nafta zaista izvozi, preduzeće nije bolo dužno da plaća carinu, akcize i porez na dodatu vrijednost. Ako se, međutim, nafta prodaje u Crnoj Gori – to se mora uraditi. Tako su fiktivnim izvozom švercerska preduzeća izbjegla plaćanje dažbina državi, iako je, kako se sumnja,  ta količina nafte najvjerovatnije prodata u Crnoj Gori.    

Upravo nakon toga su o organizovanom švercu preko Kule progovorili otpušteni pripadnici pogranične policije iz Rožaja, među kojima i Enver Dacić, koji je i danas u inostranstvu, niti smatra da su još zrele prilike za njegov povratak.    

Uznemirenost je tada naglo porasla sa druge strane granice, među kosovskim policajcima i carinicima, od kojih je jedan, tridesetčetvorogodišnji Ljuan Ademaj, izvršio samoubistvo.     

On je bio komandir kosovske policije na punktu Kula prema Crnoj Gori, a u oproštajnom pismu, sa čijim sadržajem su, navodno, tada  upoznati kosovski mediji, naveo je da je trpio pritisak funkcioenera uključenih u šverc.     

Da je granica od Crne Gore prema Kosovu i za druge švercerske robe poroznija više nego što bi smjela biti, odavno je upozoravano.     

Portal RTCG je pisao o tome da se granični prelazi prema Kosovu i Srbiji mogu zaobići na makar desetak ilegalnih puteva, kojima prolaze čak i šleperi. Priče o švercu raznih vrsta roba na Kosovo i sa Kosova mimo carinskih punktova, odnosno šumskim putevima, djeluju fantastično kada se govori, recimo, u jednom slučaju  o stotinu i više zaplijenjenih konja natovarenih cigaretama.     

Konje i terenska vozila, motore četvorotočkaše,  kojima su šverceri opremljeni, zimi mijenjaju motorne sanke. Skoro nevjerovatno zvuči tvrdnja da se za šverc droge koriste čak i dresirani lovački psi koje albanski kriminalci dočekuju na Kosovu, oblepljuju selotejpom oko njih po kilogram-dva heroina, i upućuju nazad u Crnu Goru svojim vlasnicima, „regularnim lovcima“.

Sagovornik Portala RTCG, osim o onom iz 2003. godine, govori i o velikom broju drugih slučajeva prekograničnog šverca koji su razotkriveni, ali su na čudne načine završavali u fiokama.  Promjene u vrhu policije u Odjeljenju bezbjednosti Rožaje prije mjesec dana, rezulritale su, međutim, za kratko vrijeme sa čak četiri velike akcije otkrivanja heroina, cigareta, marihuane tekstilne i druge akzicne robe.

„Nisu to u ovom trenutku takve dimenzije šverca kalkve subile tih godina, ali mislim da je i dalje politička volja ta koja će odlučiti da li će švercerski kanali biti potpuno zaustavljeni. U tom smislu je potrebna puna podrška policiji u Rožajama koja u poslednje vrijeme sve češće izvodi akcije i zaplenjuje švercovanu robu“, kazao je dobro obaviješteni sagovornik Portala RTCG.

Foto: elements.envato

Prijava
Obavijesti o
0 komentara
Umetnuti fidbek
Vidi sve komentare
NIKŠIĆ PROGNOZA