Doskorašnji predsjednik Višeg suda u Podgorici Boris Savić, osvrćući se na svoj posljednji mandat, kaže da kvalitet rada suda malo oscilira, pa se procenat ukinutih presuda kreće oko 15 odsto, a preinačenih je i manji.
„Rezultati su takvi kakvi su, oni uvijek mogu biti bolji“, rekao je Savić, prenose Vijesti.
Jedan od najvećih skandala koji je obilježio Savićev mandat je afera “Tunel”. Dostavljanje spiska nestalih predmeta od Višeg suda je, po mišljenju Tužilaštva, trajalo neopravdano dugo.
„Apsolutno ne osjećam nikakvu ni moralnu, a kada nju stavimo u drugi plan, ne osjećam nikakvu ni materijalnu ni formalnu odgovornost”, navodi Savić.
Pravnici na ovaj slučaj gledaju različito.
„Kao jedan od brojnih skandala vezanih za crnogorsko pravosuđe, ali po formi ili samom dešavanju u nekom vrhu“, kaže advokat Goran Rodić.
„Politički slučaj, klasična politizacija i eksploatacija nečega u dnevno-političke svrhe“, rekao je advokat Stefan Jovanović.
Savić priznaje da je imao ključ od depoa, koji je u trenutku otkrića tunela bio kod čuvara. Kaže da nije provjeravao depo, a da su lopovi iskoristili radove na zgradi kako bi iskopali tunel.
Slučaj Do Kvon osim što je politička afera, prijeti da postane i pravna, tvrdi advokat južnokorejskog kralja kriptovaluta Goran Rodić. Viši sud je u tom slučaju donio čak šest različitih presuda, od kojih je pet palo na Apelacionom, a jedna na Vrhovnom sudu. Vijeće Višeg suda na čelu sa Savićem tako je prva dva puta presudilo da o izručenju odluči ministar pravde, jednom da će Do Kvon biti izručen Americi, jednom Južnoj Koreji – što je postalo pravosnažno, i onda je ponovo odlučeno da ministar izabere.
“Nesporan je po meni politički uticaj u ovom predmetu i tu mogu da iz svih dešavanja, da povežem ministra pravde i predsjednika Višeg suda“, kaže Rodić.
„Sud donosi odluke na osnovu činjenica koje su u spisima. Sud osim toga, prilikom donošenja odluka, ukoliko mu se ta odluka ukine, dužan da postupi po ukidnim razlozima drugostepenog suda“, rekao je Savić.
Do ovolikog broja ukinutih presuda Višeg suda došlo je zbog toga što i Amerika i Južna Koreja traže izručenje Do Kvona. Advokat Rodić pojašnjava da kod izručenja postoje dva postupka, redovni kada bjegunac odbije da se izjasni, pa o izručenju odlučuje ministar i skraćeni kada bjegunac da saglasnost za izručenje, a sud ga potom izručuje, što je Do Kvon, kako tvrdi, i učinio. Međutim, Viši sud uprkos tome insistira na redovnom postupku u kome ministar treba da odluči.
„Zakon ne može da predvidi svaku situaciju koja se u životu može desiti, pa nema posebno rješenje onda kada postoje dva zahtjeva iz dvije zemlje, a okrivljeni se različito izjašnjava, u jednom pristaje a u drugom ne pristaje“, kaže Savić.
Pravni akti o izručenju koji se primjenjuju u ovom slučaju su Konvencija o izdavanju krivaca između Kraljevine Srbije i Amerike iz 1901. koju je Crna Gora nasljedila nakon nezavisnosti i Evropska konvencija o ekstradiciji, čiji je potpisnik i Koreja. Oba dokumenta u ovom slučaju daju primat državi koja se prva obratila, a to je u ovom slučaju Južna Koreja, tvrdi Rodić, koji kaže da je najzanimljivija stvar u ovom slučaju to što je, tvrdi, Ministarstvo pravde neistinito informisalo Viši sud da je Amerika prva tražila izručenje.
Još jedan kontroverzan slučaj je hapšenje dvojice poslanika po nalogu Višeg suda 2018. godine, kada su uhapšeni Milan Knežević i Nebojša Medojević jer su odbili da svjedoče u jednom postupku pred Tužilaštvom. Po Ustavu, poslanike štiti imunitet.
„U mom i slučaju Milana Kneževića nije bio skinut imunitet. Radilo se, dakle, o jednom političkom silovanju Ustava i evropskih procedura i standarda“, smatra Medojević.
Ovako danas na to hapšenje gleda Boris Savić:
„Ovo je jedna potpuno druga situacija, gdje se ne vodi krivični postupak, već je riječ o građanskoj neposlušnosti, gdje svjedok odbija da svjedoči.“
Kao najveći skandal u radu Savića u široj javnosti su prepoznate njegove prepiske sa bivšom predsjednicom Vrhovnog suda Vesnom Medenicom, kojoj se danas sudi zbog optužbi za više krivičnih djela.
Foto: Screenshot TV Vijesti
