Stavljajući na test reformu i transparentnost tužilačke organizacije pozivam Vrhovnog državnog tužioca gospodina Milorada Markovića da povodom nedavnih učestalih i nesankcionisanih pojava javnog veličanja pravosnažno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, kao i sve prisutnijeg govora mržnje u javnom prostoru, naloži svim nadležnim tužilaštvima da bez odlaganja i u potpunosti predoče javnosti precizne podatke o dosadašnjem postupanju u ovim predmetima, saopštio je član Glavnog odbora Socijaldemokratske partije Crne Gore i predstavnik Evropskog saveza, Mirza Šabović.
Kako je kazao, pravosudni sistem, a posebno tužilačka organizacija, ne predstavlja samo mehanizam za procesuiranje krivičnih djela, već primarni regulator društvenog ambijenta.
“U složenoj, multietničkoj i multikonfesionalnoj zajednici kakva je Crna Gora društvu koje nosi duboke ožiljke turbulentnih istorijskih procesa i protivrečnih istorijskih narativa svaka etnička zajednica ima svoje kontroverzne istorijske figure i interpretacije prošlosti. Upravo zbog te specifičnosti, uloga tužilaštva u očuvanju društvene stabilnosti i vladavine prava od presudnog je značaja”, rekao je Šabović.
Prema njegovoj ocjeni, ukoliko tužilaštvo svojom pasivnošću i institucionalnom inferiornošću toleriše veličanje ratnih zločinaca jednoj etničkoj zajednici, ono svjesno ili nesvjesno uspostavlja opasnu društvenu praksu.
“Takvim postupanjem šalje se direktan signal ostalim kolektivitetima da je revizionizam legitimno sredstvo i da je veličanje spornih ili zločinačkih figura dopušteno i njihovoj strani. Selektivno žmurenje pred ekstremizmom ne suzbija radikalizaciju, već je multiplikuje i vodi u spiralu međusobnog optuživanja i društvene destabilizacije”, ističe Šabović.
Zbog toga, ističe on, traži da Tužilaštvo hitno objavi cjelovite i egzaktne podatke o sljedećem: Koliko je ukupno postupaka tužilaštvo samoinicijativno pokrenulo na osnovu člana 370 Krivičnog zakonika Crne Gore, konkretno po stavu koji sankcioniše javno odobravanje, negiranje ili umanjenje težine genocida ili ratnih zločina. Šta je konkretno preduzeto povodom krivičnih prijava i inicijativa koje su po istom osnovu podnijele organizacije civilnog društva? Neophodno je precizirati koliko je prijava odbačeno, koliko se nalazi u fazi izviđaja ili istrage, a u koliko je slučajeva podignuta optužnica, isto tako potrebno je javnost upoznati koliko je po ovom osnovu donijeto pravosnažnih osuđujućih presuda.
“Očekujemo da Tužilaštvo u najkraćem roku javnosti predoči tražene podatke i time potvrditi svoju ulogu zaštitnika javnog interesa i ustavnog poretka. Crnogorskom društvu nije potreban pravosudni aparat koji pasivno posmatra narušavanje međuetničkog sklada, već nezavisna i odlučna institucija koja će dosljednom primjenom zakona postaviti jasne granice prihvatljivog u javnom prostoru. Principi pravde i odgovornosti moraju važiti podjednako za sve, bez obzira na etničku, vjersku ili političku pripadnost počinilaca”, poručio je Šabović.
Međutim, zaključuje, ukoliko tužilaštvo odbije da objavi tražene podatke obratićemo se Delegaciji Evropske unije, a u kontekstu praćenja obaveza iz Poglavlja 23 koje između ostalog tretira temeljna (osnovna) ljudska prava.
Foto: SDP
